Republika Hrvatska

Općinski sud u Velikoj Gorici

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

Poslovni broj: Pn-16/2024-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, po sutkinji tog suda Marini Caren Smolčić, u pravnoj stvari tužitelja VĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Nenad Potkonjak, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika AĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Zlatko Bukovac, odvjetnik u Velikoj Gorici, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne rasprave 23. rujna 2025. u prisutnosti tužitelja i njegova punomoćnika te tuženika i njegova punomoćnika, na ročištu za objavu presude 5. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku AĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužitelju VĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos u visini 2.675,00€ (slovima: dvijetisućešeststotinasedamdesetpeteura) s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom i to:

na ime neimovinske štete iznos u visini 2.500,00€ sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 15. prosinca 2021. pa do 29. prosinca 2023., za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanoj za tri postotnih poena, a od 30.12.2023. pa do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, na ime imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos u visini 175,00€ sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 5. studenog 2025. pa do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i da mu naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude prvog stupnja pa do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II. Odbija se tužitelj VĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], s dijelom tužbenog zahtjeva za isplatu zateznih kamata na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu i to tekućih od 15. prosinca 2021. do 4. studenog 2025., kao neosnovan.

III. Odbija se tužitelj VĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu 1.525,00€ kao neosnovanim.

IV. Nalaže se tuženiku AĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tužitelju VĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak postupka u iznosu 1.325,96€ (slovima: jednutisućutristotinedvadesetpeteuraidevedesetšestcenta) sa zateznim kamatama koje na iznos dosuđenih parničnih troškova teku od 5. studenog 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 (slovima: petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj VĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] (dalje u tekstu: tužitelj) u tužbi od 26. veljače 2024. navodi da je 19. studenog 2021. oko 17:50 sati u Pokupskom, u dvorištu njegove obiteljske kuće koje se nalazi na adresi [adresa], tuženik AĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] (dalje u tekstu: tuženik) narušio javni red i mir na način da je nogom otvorio ulazna vrata dvorišta, verbalno ga vrijeđao brojnim pogrdnim riječima, a potom i bezrazložno fizički napao udarivši ga najprije u predjelu vrata, uslijed kojeg udarca je pao na tlo gdje ga je nastavio nogom udarati po njegovim nogama. Uslijed štetnog događaja zadobio je teške tjelesne ozljede pobliže opisane u medicinskoj dokumentaciji. Nakon tuženikovog fizičkog napada bio je prevezen u Klinički bolnički centar Zagreb, Bolnicu Rebro te je tamo bio zadržan u bolnici narednih 6 dana, a što je pobliže opisano u medicinskoj dokumentaciji. Na ime povrede prava osobnosti (pravo na tjelesno i duševno zdravlje) potražuje pravičnu novčanu naknadu u ukupnom iznosu od 4.200,00€, konkretno na ime neimovinske štete 4.000,00€, a na ime imovinske štete odnosno za tuđu pomoć i njegu iznos od 200,00€ sve s pripadajućom zateznom kamatom i to na neimovinsku štetu počev od dana nastanka iste, a u odnosu na imovinsku štetu od dana podnošenja pisanog zahtjeva. Obzirom na navedeno ustaje sa predmetnom tužbom koju predlaže usvojiti uz dosudu parničnog troška.

1.1. Podneskom predanim 4. lipnja 2025. (list 59-61) je tužitelj konačno postavio tužbeni zahtjev, kao u izreci presude, uskladivši ga s medicinskim vještačenjem, zahtijevajući naknadu štete u ukupnom iznosu 3.000,00€, od toga po osnovi neimovinske štete u iznosu 2.825,00€i po osnovi nenovčane imovinske štete u iznosu 175,0€, sa zateznim kamatama od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 15. prosinca 2021. do isplate kao i naknadu parničnih troškova sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude

2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti i predlažio odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, uz naknadu troška.

2.1. Podneskom od 18. lipnja 2025. tuženik se očitovao na konačno postavljen tužbeni zahtjev tužitelja ističući kako se protivi djelomičnom povlačenju tužbenog zahtjeva s naslova neimovinske i imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege, te ukazuje kako je za smanjenje tužbenog zahtjeva potreban pristanak tuženika, obzirom da isto predstavlja djelomično povlačenje tužbe iz čl. 193. Zakona o parničnom postupku te se tuženik može protiviti ovakvoj procesnoj dispoziciji tužitelja, a o čemu je zauzeto pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda, održanoj 26.04.2021.

2.1.1. Protivi se, kao pravno neutemeljenom, povišenju tužbenog zahtjeva s osnova neimovinske štete, a koji razlog tužitelj navodi pad vrijednosti Orijentacijskih kriterija iz 2020. te posebno ističe kako je nepravilan izračun tužitelja kojim bi tražio povećanje za 56,34% jer tužitelj ne može primijeniti samo kriterij postotka povećanja neto plaće. Navedeni kriteriji nisu matematička tablica niti fiksna skala, već služe kao opći okvir za osiguranje jednakosti u praksi sudova: njihova je svrha ujednačiti iznose u sličnim slučajevima, a ne indeksirati iznose sukladno ekonomskim pokazateljima. Pravna narav neimovinske štete služi obeštećenju fizičke ili psihičke patnje, međutim kod tužitelja ne postoje nikakve posebne okolnosti koje bi opravdavale dosudu pravične novčane naknade u povećanom iznosu.

2.1.2. Ujedno osporava zatraženu cijena sata za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 5,00€ kao previsoko postavljen, kao i postavljeni tijek zakonskih zateznih kamata na neimovinsku i imovinsku štetu jer se končan opseg štete utvrđuje provedenim vještačenjem pa kako je visina štete pretpostavka odgovornosti za naknadu štete, a visina štete i sve druge pretpostavke odgovornosti u ovom slučaju se utvrđuju sudskom odlukom to i neimovinska i imovinska šteta dospijeva s tim datumom, te može teći od dana presuđenja u slučaju osnovanosti tužbenog zahtjeva, a osobito jer je tužitelju pomoć pružana besplatno.

3. Tijekom postupka sud je proveo dokazne prijedloge predložene po strankama, pa su pročitani i izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju (str. 4-11 spisa), odluku ODO VG od 14.02.2024. (list 12 spisa), potvrda PP VG (list 13 spisa), dopis od 15.12.2021. (list 14 spisa), ovosudni spis prekršajnog odjela Pp-228/2022, nalaz i mišljenje vještaka Maria Bilića od 19.05.2025. (list 43-44 spisa) te je izveden dokaz saslušanjem stranaka i svjedokinje LĆ.

4. Na temelju provedenog dokaznog postupka, ocjenom svakog dokaza zasebno i svih zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11. i 25/13., 89/14., 70/19., 80/2022., 114/2022., 155/2023.; dalje u tekstu: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja pretežito osnovan.

5. Predmet spora je naknada neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u smislu odredbe čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022.; dalje: ZOO) te imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege nastale uslijed tjelesnih ozljeda koje je tužitelj nanio tuženik u događaju 19. studenog 2021., odnosno na isplatu pravične novčane naknade u skladu s čl. 1100. st. 1. i. 2. i 1095. ZOO.

6. Između stranaka je sporno da se štetni događaj dogodio na način kako to u tužbi navodi tužitelj uslijed čega je sporna tuženikova odgovornost za štetu, osnov i visina nastale štete.

7. Radi utvrđenja uzročno-posljedične veze između štetnog događaja i nastalih ozljeda tužitelja te na okolnost visine štete prouzrokovane štetnim događajem provedeni su dokazi uvidom u medicinsku, sudsku materijalnu dokumentaciju i medicinskim vještačenjem, dok je na okolnost tuženikove odgovornosti za štetu izvršen uvid i čitanje ovosudnog spisa prekršajnog odjela Pp-228/2022 te dokaz neposrednim saslušanjem stranaka i svjedoka.

8. Uvidom u ovosudni spis prekršajnog odjela Pp-228/2022 utvrđeno je da ovdje tuženik tamo okrivljenik povodom optužnog prijedloga Policijske uprave Zagrebačke, Policijske postaje Velika Gorica od 3. veljače 2022. ovosudnim prekršajnim nalogom poslovni broj Pp-228/2022 od 13. ožujka 2023. proglašen krivim što je 19. studenog 2021. u 17,45 sati u [adresa] nogom otvorio ulazna vrata dvorišta vlasnika VĆ, ovdje tužitelja, iz [adresa] te ga vrijeđao riječima ,,jebem ti mrtvu majku'', a potom došao do istog i zatvorenom šakom lijeve ruke udario ga u predjelu vrata uslijed čega je VĆ pao na tlo gdje ga je optuženi nogom udarao po njegovim nogama pa je takvim svojim ponašanjem na naročito drzak i nepristojan način narušavao javni red i mir čime je počinio prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te mu je primjenom istog zakonskog propisa izrečena novčana kazna u iznosu 179,00€. Protiv iste odluke tuženik (okrivljenik) nije iskoristio svoje pravo na izjavljivanje pravnog lijeka te je ista pravomoćna 28. ožujka 2023.

8.1. U obrazloženju iste odluke navodi se da je izreka iz navedene odluke donesena osnovom optužnog prijedloga sačinjenog temeljem neposrednog opažanja ovlaštene osobe Policijske postaje Velika Gorica koja je provela izvide te uvidom u obavijest o prekršaju, otpusno pismo KBC Zagreb, liječničku prijavu KBC Zagreb, Zapisnika o ispitivanju svjedoka VĆ, FĆ, UĆ, MĆ i osumnjičenika AĆ.

8.2. Uvidom u Zapisnike o ispitivanju svjedoka utvrđeno je da je svjedok, a ovdje tužitelj, VĆ istog dana, odnosno 19. studenog 2021., ispitan na licu mjesta kod svoje kuće u [adresa], a kojom prilikom je izjavio da ga je oko 17:45 sati bez ikakvog povoda, prvo verbalno napao susjed AĆ na način da mu je psovao mater mrtvu, a potom je udario nogom u vrata ograde i ušao u dvorište gdje ga je udario zatvorenom šakom lijeve ruke u predjelu vrata uslijed čega je pao na tlo nakon čega ga je na tlu još jednom udario nogom po njegovim nogama. Tada je iz kuće izašao njegov prijatelj UĆ, a AĆ se udaljio u smjeru svoje kuće.

8.2.1. Istom prilikom sačinjen je i Zapisnik o ispitivanju svjedokinje FĆ, nevjenčane supruge tužitelja, koja je izjavila da je oko 17:45 sati u njihovo dvorište došao susjed AĆ i bez ikakvog povoda počeo vrijeđati i psovati da mu jebe mrtvu mater njenog nevjenčanog supruga, nakon čega ga je šakom udario u predjelu vrata uslijed čega je njen suprug pao na tlo, a susjed se udaljio u smjeru svoje kuće.

8.2.2. Istog datuma sačinjen je i Zapisnik o ispitivanju svjedoka UĆ i svjedokinje MĆ koji su istovjetno izjavili da su bili kod ovdje tužitelja koji im je prijatelj zbog kolinja i nalazili su se u kući kada su oko 17:45 sati čuli galamu zbog koje su izašli iz kuće i vidjeli prijateljevog susjeda kako ga vrijeđa, a koji je zatim nogom udario u drvena vrata ograde koja su se otvorila uslijed udarca te je fizički napao VĆ u predjelu vrata uslijed čega je isti pao na pod, a susjed se udaljio u nepoznato.

8.2.3. Zapisnik o ispitivanju osumnjičenika, ovdje tuženika su djelatnici PP sačinili 22. studenog 2021. u službenim prostorijama kojom prilikom je isti izjavio da je dana 19. studenog 2021. oko 17:00 sati odvezao traktorom cisternu vode u zajednički rezervoar za vodu koji koristi sa susjedom VĆ i po povratku je istog zatekao u njegovom dvorištu te ga je upozorio da štedi vodu. Na isto je VĆ otvorio pipu i rekao "neka voda ide" na što ga je on rukom udario u rame u namjeri da ga spriječi da ne pušta vodu uslijed čega je VĆ pao na tlo, a on se okrenuo i otišao svojoj kući. Isti Zapisnik je stranci, odnosno osumnjičeniku pročitan, a isti ga je potom vlastoručno potpisao.

9. Iz nalaza i mišljenja vještaka Maria Bilića od 19. svibnja 2025. koji se temelji na priloženoj medicinskoj dokumentaciji (str. 4-11 spisa) i osobnom pregledu tužitelja proizlazi da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju stradao kako je opisano u tužbi odnosno da postoji jasna uzročno–posljedična veza između štetnog događaja i posljedica koje su nastupite kod tužitelja. Nadalje, vještak navodi da je tužitelj istog dana kada se dogodio štetni događaj pregledan u hitnoj službi KBC Zagreb po ORL specijalisti i učinjena mu je klinička i radiološka obrada. Pregledom pomoću fleksibilne fiberendoskopije je uočen edem i krvni podljev u području desne aritenoidne hrskavice grkljana, mobilnost glasnica je bila uredna pri fonaciji i respiraciji, bez kompromitiranja dišnog puta. Ordinirana je uobičajena konzervativna terapija u svrhu smanjivanja otoka mekog tkiva i primljen je u Kliniku za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata KBC Zagreb radi promatranja, daljnje dijagnostičke obrade i eventualnog kirurškog liječenja od 19.11. do 25.11.2021. Tijekom boravka na odjelu primao parenteralnu antibiotsku, antiedematoznu i gastroprotektivnu terapiju uslijed čega dolazi do regresije hematoma i poboljšanja općeg stanja. Prilikom kontrolnog ORL pregleda 02.12.2021. učinjen je pregled fleksibilnim fiberendoskopom koji je pokazao smanjenje prethodnog krvnog podljeva u području desne aritenoidne hrskavice grkljana, uz urednu izgled glasnica i njihovu pomičnost pri fonaciji i disanju. Palpacijom vrat je bio uredan, ukinuta je daljnja antibiotska terapija. Prema mišljenju vještaka, zbog štetnog događaja tužitelj je pretrpio duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti u iznosu od 2%, umjerene boli u trajanju od 7-10 dana nakon štetnog događaja, i blage bolove u trajanju do mjesec dana. Nadalje, smatra da je bio je prisutan primarni strah jakog intenziteta tijekom štetnog događaja te sekundarni strah umjerenog intenziteta tijekom 7 dana te blagog intenziteta tijekom mjesec dana. Tuđa pomoć i njega su mu bili potrebi u trajanju od 3-4 sata tijekom 10 dana nakon štetnog događaja. Konačno iznosi da je liječenje tužitelja završilo 02.12.2021. nakon kontrolnog ORL pregleda.

9.1. Isti pisani nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prihvaćen je u cijelosti, ocijenivši isti stručnim, sveobuhvatnim, uvjerljivim i objektivnim, temeljenim na priloženim mjerodavnim ispravama te pregledu tužitelja, kao i dugogodišnjem iskustvu vještačenja u brojnim sudskim postupcima, dok se nije ukazala osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja niti bilo kakvi drugi nedostaci glede istog, to tim više što niti stranke nisu isticale primjedbe na isti.

10. Iskazujući pred sudom tužitelj je izjavio da je štetnog događaja bio u svojoj kući zajedno sa svojom suprugom FĆ, a tuženik se provezao pokraj iste s traktorom koji je vukao prikolicu s vodom. Neposredno prije samog događaja zamolio je tuženika da mu doveze cisternu vode i to ga je zamolio kod njegove kuće, a koja se nalazi 200m udaljenosti od kuće tužitelja, na što je on rekao da nema problema. Na povratku je zastao ispred njegove kuće, on je večerao, pa je izašao iz kuće kada ga je tuženik u dvorištu napao na način da ga udario u vrat uslijed kojeg udarca je pao na tlo pa dok je bio na podu ga je udario i s nogom, ali se ne sjeća svega. Tom prilikom su bili nazočni tuženik, tužitelj i tužiteljeva supruga koja je bila pored njega. Supruga tuženika nije bila nazočna tom događaju, ne sjeća se da bi ona bila prisutna. Nakon toga, tuženik je pobjegao u smjeru svog vinograda, tužiteljeva supruga je nazvala hitnu i policiju. Uslijed istog napada hospitaliziran je 7 dana o čemu postoji i medicinska dokumentacija. Nakon liječenja u bolnici je morao odlaziti na kontrole, zadnja je bila unazad mjesec dana te mu slijedi daljnja kontrola i postupci, moguća i operacija grla, liječenje još nije završeno. Nakon izlaska iz bolnice sestra i njen suprug su mu pomagali oko sječe drva za ogrjev, a supruga se brinula o njemu na način da ga je prala i kuhala mu.

11. Tuženik AĆ u svom iskazu je naveo da su nekretnine njega i tužitelja spojene na zajednički vodovod koji ima prirodni pad, pa se rezervoar istog puni prirodnim putem. Međutim, ukoliko kapacitet rezervoara padne ispod određene razine tada je isti on nadopunjavao, i tako zadnjih 30 godina. Navedeni rezervoar nalazi se više njegova vinograda na kojem je dovezao cisternu vode od 1000L, a ranije je dovezao 2000L tako da je rezervoar imao 3000L. Kritične zgode se nalazio u vinogradu i provjeravao je navedeni rezervoar koji je bio prazan, a nemoguće je da se u dva dana potroši tolika količina vode. Tužitelj je tog dana bio kod njega i tražio da mu doveze cisternu vode da ne mora koristiti ovu iz vodovoda, na što mu je rekao da će odvesti vodu u zajednički rezervoar. Kada je dovezao cisternu vodu u rezervoar utvrdio je da je prazan pa je otišao do tužiteljeve kuće da vidim da li kod njega ide voda ili je vodovod povukao zrak. Tom prilikom je njegova supruga sjedila u njihovom traktoru na cesti, a tužitelj se nalazio unutar svog dvorišta i bio je vidno alkoholiziran i rekao mu je "što je srećo, što je bilo". On mu je rekao da je u dva dana potrošeno 3000L vode što je nemoguće, a na što je on počeo galamiti da ispustim vodu, da što će im voda i krenuo je prema pipi koja se nalazi u dvorištu, ali je putem zapeo, pao i udario o tlo, ne zna točno u što. Radilo se o večernjim satima, zimi, pa je vidljivost manja, odnosno već je bilo mračno. Na to je izašla njegova supruga, a on joj je viknuo da ga je udario, da zove hitnu i policiju. Nakon toga se udaljio od kuće tužitelja. Dodao je da njegova supruga često ide s njim na navedeni zajednički vodovod kako bi mu pomogla, dok tužitelj nikada ne ide na zajednički vodovod. Tom prilikom mu supruga pomaže oko cijevi za dopunu i sve drugo što je potrebno. Policiji nije ništa ispričao jer ih nije niti zvao pa niti čekao, na razgovoru kod policije kada je bio pozvan rekao je isto što i ovdje, a kod prekršajnog suca nije bio, već je dobio odluku na koju se htio žaliti usmeno, ali kada je došao na sud rekli su mu da žalbu mora predati pismeno zbog korone koja je tada vladala, ali pisanu žalbu nije predao jer ju ne zna sastaviti.

12. Svjedokinja LĆ, supruga tuženika, propisno upozorena, iskazala je da tužitelj kritične zgode došao kod njih doma, sjeća se da je to bio petak jer je rekao da slijedeći dan ima kolinje, pa da mu se doveze vode u zajednički vodovod. Njen suprug nije mogao odmah otići zbog poslova oko njihova gospodarstva, pa je pao mrak, a budući ne može sam jer se zajednički vodovod nalazi u šumi, u brdu, išla mu je ona pomoći. Ona mu uglavnom pomaže kada je zemlja uslijed vremenskih prilika vlažna kao što je bilo tada jer je bilo kiše, a vodovod se nalazi u brijeg. Kada su došli, suprug je vidio da je vodovod prazan, a prije dva dana ga je napunio u cijelosti, pa su na povratku zastali kod kuće tužitelja kako bi suprug s njim provjerio razlog nestanka vode. Tužitelj je na to počeo galamiti "šta tu tražiš, što hoćeš, što te briga za vodu, budem ju ispustio po dvorištu". Na dvorištu su se nalazile kante, za koje je tužitelj zapeo i pao nakon čega je počeo galamiti da ga je njen suprug udario, a njen suprug se tada nalazio na cesti, odnosno nije ulazio u dvorište tužitelja. Izašla je iz kuće i supruga tužitelja i ona je isto tako vikala i vrijeđala, na što su se njih dvoje udaljili i otišli po još jednu cisternu vode kako bi napunili zajednički vodovod. Na ponovnom odlasku do zajedničkog vodovoda više u dvorištu tužitelja nikog nije bilo, policija je došla tek oko 22 sata. Na poseban upit suda odgovorila je da je ulica u kojoj se nalazi kuća tužitelja osvijetljena javnom rasvjetom iz kojeg razloga je mogla vidjeti što se nalazi na dvorištu tužitelja te dodaje da je tužitelj bio alkoholiziran, a što je vidjela već kada je prvi put došao kod njih doma tražiti da se doveze cisterna vode.

12.1. Na pitanja punomoćnika stranaka izjavila je da nije davala iskaz policiji i ne zna razlog zašto nije pozvana dati iskaz.

13. Ovaj prvostupanjski sud analizom iskaza tuženika i njegove supruge LĆ u korelaciji s ostalim izvedenim dokazima, ponajprije ovosudnim spisom posl. broj Pp-228/2022, ali i ostalim materijalnim dokazima ocjenjuje iste neuvjerljivima. Naime, iskaz tuženika se u bitnom razlikuje od iskaza koji je dao neposredno nakon samog događaja u službenim prostorijama Policije. Ujedno je isti kontradiktoran i medicinskoj dokumentaciji dostavljenoj u spis te svakako zaključcima izvedenim temeljem vještačenja po vještaku medicinske struke. Na uvjerljivost iskaza tuženika utjecala je, osim prethodno navedenog, i činjenica da su neposredno nakon samog događaja i tužitelj i svjedoci koji su se zatekli na njegovoj adresi stanovanja iskazivali istovjetno tužitelju. Isto tako nije životno niti logično da osoba ne bi koristila svoje pravo na izjavljivanje pravnog lijeka protiv sankcije koja mu je izrečena odlukom tijela vlasti s kojom se ne slaže odnosno koja se temelji na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju, odnosno ne pokušati dokazati svoju nevinost pred drugostupanjskim tijelom.

13.1. Iskaz svjedokinje LĆ je neuvjerljiv jer osim što je kontradiktoran svim ostalim izvedenim dokazima to se isti ocjenjuje i prilagođenim ka postizanju tuženikova uspjeha u sporu.

14. U ovom postupku naknade štete tužitelj je morao dokazati opće pretpostavke za naknadu štete koje moraju biti kumulativno ispunjene, a to su subjekti obveznog odnosa odgovornosti za štetu odnosno odgovorna osoba i oštećenik, štetna radnja štetnika (to je postupak kojim se oštećeniku nanosi šteta), zatim šteta (to je, sukladno odredbi čl. 1046. ZOO, smanjenje nečije imovine, sprečavanje njezinog povećanja i povreda prava osobnosti). Slijedeća pretpostavka naknade štete je uzročna veza, odnosno to je veza koja mora postojati između štetne radnje i štete tako da se šteta javlja kao posljedica štetne radnje. I konačno, opća pretpostavka je i protupravnost, a protupravno postupa ona osoba koja svojim djelovanjem ili propuštanjem povrijedi neki propis.

15. Sukladno odredbi čl. 19. st.1. ZOO svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Prema st. 2. istog čl. pod pravima osobnosti u smislu ovog Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

16. Nadalje, odredbom čl. 1100. ZOO propisano je da će sud, u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Također je propisano (st. 2.) da će, pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade, sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

17. Temeljem svih izvedenih dokaza, pritom uvažajući zaključke navedene u odluci donesenoj u prekršajnom postupku povodom navedenog događaja između ovdje stranaka, zaključuje se da je tuženik svojim postupanjem 19. studenog 2021. kada je nogom otvorio ulazna vrata dvorišta tužitelja te ga vrijeđao riječima ,,jebem ti mrtvu majku'', a potom došao do njega i zatvorenom šakom lijeve ruke ga udario u predjelu vrata uslijed čega je tužitelj pao na tlo gdje ga je tuženik nogom udarao po njegovim nogama i time istome nanio štetu u vidu povrede prava osobnosti. Iste navode tuženik ničime nije u ovom postupku doveo u sumnju, dapače u bitnom je iskazivao drugačije o štetnom događaju i šteti u ovom postupku no što je iskazivao neposredno nakon dok je tužitelj iskazivao istovjetno koji iskaz su potvrdila i tri druga svjedoka (UĆ, FĆ i MĆ). Ujedno, iskaz tužitelja potvrđuje i medicinska dokumentacija pa kada se iste činjenice dovedu u vezu s izvedenim medicinskim vještačenjem po sudskom vještaku prof. dr. sc. Mariu Biliću, koji u istom potvrđuje da postoji jasna uzročno – posljedična veza između štetnog događaja i posljedica koje su nastupite kod tužitelja, tada se izvodi nedvojben zaključak o štetniku, šteti, uzročno posljedičnoj vezi, posljedici i protupravnosti postupanja, odnosno da je štetu tužitelju počinio tuženik kada je nogom otvorio ulazna vrata dvorišta tužitelja te ga vrijeđao riječima ,,jebem ti mrtvu majku'', a potom došao do istog i zatvorenom šakom lijeve ruke udario ga u predjelu vrata uslijed čega je tužitelj pao na tlo gdje ga je tuženik nogom udarao po njegovim nogama koje ozljede su utvrđene i sanirane u KBC Zagreb gdje je tužitelj boravio 19.11.-25.11.2021.

18. Pravična novčana naknada je novčana naknada koju sud može dosuditi u slučaju povrede prava osobnosti, neovisno o naknadi imovinske štete. Sud nalazi da utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade za neimovinsku štetu prema čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021. , 114/2022., 156/2022.; dalje: ZOO), a pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade, skladno odredbi čl. 1100. st. 2. ZOO, sud je vodio računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih i duševnih bolova, straha te cilj kojemu služi ta naknada. Odluka o dosudi pravične novčane naknade je strogo individualizirana i ovisi o nizu elemenata konkretnog slučaja.

19. Pri tome svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade mogu biti i sami za sebe dovoljan razlog koji opravdava dosudu pravične novčane naknade, a radi pravilne ocjene visine iste u konkretnom slučaju valja procijeniti koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužitelju da je svaki od navedenih kriterija samostalan osnov za dosudu novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti.

20. Cijeneći vještačenjem utvrđeno trajanje i intenzitet fizičkih boli i nelagode, vrstu ozljeda (hematom u području grkljana kao posljedice traume (udarca), suspektna fraktura navedenog područja) karakter iste (laka tjelesna ozljeda) te način i trajanje liječenja (klinička i dopunska obrada pri Kliničkom bolničkom centru Zagreb u razdoblju 19.11.-25.11.2021. te 02.12.2021., nakon koje obrade je imao potrebe za tuđom pomoći i njegom), okolnosti načina nastanka štetnog događaja kao i činjenicu da je tuženik i nakon što je tužitelju nanio udarac u području grkljana uslijed kojeg se srušio na pod istome zadao i daljnje udarce nogom u njegove noge, ovaj prvostupanjski sud utvrđuje da tužitelju, s naslova pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti obzirom na pretrpljene fizičke boli, vrstu i intenzitet pretrpljenog straha te dužinu trajanja kao i smanjenje životne aktivnosti od 2%, pripada iznos u visini 2.500,00€.

20.1. Na navedeni iznos tužitelju je dosuđena i zahtijevana zatezna kamata od dana podnošenja pisanog zahtjeva (odštetnog zahtjeva od 15.12.2021.) sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a, po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a.

21. U smislu odredbe čl. 1095. ZOO-a, tužitelju pripada pravo i na naknadu za tuđu pomoć. Među strankama nije sporno da tužitelj za pruženu pomoć nije plaćao cijenu satnice za obavljanje takve vrste posla, već je utvrđeno da je tužitelju pomoć pružali bliži članovi obitelji. Stoga, po slobodnoj ocjeni, a imajući u vidu notornu činjenicu da je došlo do povećanja gotovo svih cijena, a sukladno čemu su na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 5. ožujka i 15. lipnja 2020. promijenjeni i Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti pa je i o povećanju potrošačkih cijena i inflaciji ovaj sud vodio računa pri određivanju visine imovinske štete za troškove tuđe pomoći i njege to je, temeljem odredbe čl. 223. ZPP, procijenjena vrijednost sata tuđe pomoći u iznosu 5,00€. Imajući na umu broj sati potrebite tuđe pomoći kako je to utvrdio liječnik vještak (10 dana x 3,5 sata = 35 sati x 5,00 €/sat = 175,00€), tužitelju temeljem odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO-a pripada naknada u iznosu 175,00€.

22. Na navedeni iznos od 175,00€ s osnove naknade imovinske štete tužitelju je dosuđena zakonska zatezna kamata, sukladno odredbi članka 1086. ZOO-a teku od dana donošenja presude, odnosno od 5. studenog 2025. budući je sud iznos materijalne novčane štete za naknadu troškova tuđe pomoći i njege utvrdio prema cijenama na dan presuđenja, dok je u preostalom dijelu valjalo odbiti zahtjev za isplatu zateznih kamata i to počev od 15. prosinca 2021. do 4. studenog 2025., kao neosnovan i riješiti kao u točki II. izreke ove odluke.

23. Slijedom navedenog, tuženik je dužan tužitelju isplatiti iznos u visini 2.675,00€ pri čemu mu s osnove neimovinske štete pripada naknada u iznosu od 2.500,00€ sa zateznim kamatama tekućim od 15. prosinca 2021. kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate, a s osnove nenovčane imovinske štete koja obuhvaća naknadu za tuđu pomoć i njegu naknada u iznosu 175,00€ s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od donošenja presude do isplate, sve po stopi određenoj odredbom članka 29. stavak 2. ZOO-a zbog čega je presuđeno kao u točki I. izreke ove presude.

24. Podneskom od 4. lipnja 2025. tužitelj je smanjio tužbeni zahtjev, a tuženik se protivio povlačenju tužbe u dijelu za koji je smanjen prvotno postavljen tužbeni zahtjev. Kako je za povlačenje tužbe, a nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari sukladno članku 193. stavak 1. ZPP-a nužan pristanak tuženika, sud nije mogao prihvatiti da je tužba povučena te je odlučeno o cijelom tužbenom zahtjevu kako je prvotno postavljen u tužbi te je iz navedenog razloga za iznos 1.525,00€ odbio tužbeni zahtjev i odlučio kao u izreci pod točkom III.

25. Sukladno sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava (dalje: ESLJP), da bi bilo opravdano, ograničenje prava na pristup sudu ili prava na mirno uživanje vlasništva mora biti propisano zakonom, slijediti legitiman cilj i biti razmjerno, odnosno mora biti postignuta pravedna ravnoteža između javnog interesa i prava pojedinca.

26. Ciljevi kojima teže nacionalne odredbe koje uređuju troškove postupka su financiranje pravosudnog sustava i izbjegavanje neopravdanog parničenja i nerazumno visokih troškova parničenja odvraćanjem potencijalnih tužitelja od pokretanja neutemeljenih sporova ili postavljanja previsokih vrijednosti predmeta spora bez snošenja posljedica. ESLJP ističe da se radi o legitimnim ciljevima osiguranja pravilnog djelovanja pravosudnog sustava i zaštite prava drugih, koji su u skladu s člankom 6. stavkom 1. Konvencije i člankom 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju. Pravilo „gubitnik plaća”, prema kojem neuspješna strana mora platiti troškove uspješne strane, samo po sebi ne može se smatrati protivnim navedenim odredbama Konvencije.

27. Međutim, ograničenje prava na pristup sudu mora biti razmjerno tom legitimnom cilju. Drugim riječima, sud je dužan ocijeniti postoji li razuman odnos razmjernosti između upotrijebljenih sredstava i cilja kojem se teži, odnosno je li postignuta pravedna ravnoteža između javnog interesa zajednice i interesa pojedinca da zaštiti svoja temeljna prava, te je li zbog miješanja države pojedinac morao snositi nerazmjeran i prekomjeran financijski teret. Jesu li troškovi postupka bili nerazmjerni, potrebno je procijeniti uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog slučaja. Dakle, odluka o troškovima postupka ne smije predstavljati nerazmjerno ograničenje navedenih prava, s time da su jamstva pristupa sudu jednako snažno primjenjiva na privatne sporove i na sporove u koje je uključena država. Drugim riječima, činjenica da se radi o građanskopravnom sporu između dviju privatnih stranaka ne znači da će ta jamstva biti drugačije primijenjena nego u sporovima protiv države, već je to samo jedan od elemenata koji ESLJP uzima u obzir prilikom ocjene razmjernosti ograničenja prava pojedinca.

28. U konkretnom slučaju, imajući u vidu da je predmet spora naknada štete koju je tužitelj pretrpio uslijed verbalnog i fizičkog napada tuženika, između ostalog i neimovinske štete zbog zadobivenih ozljeda, a koju je inače teško procijeniti bez provođenja medicinskog vještačenja, da tužitelj nije doprinio nastanku štete odnosno da je njegov zahtjev pravno osnovan, da je snizio tužbeni zahtjev nakon provedenog medicinskog vještačenja i očitovanja vještaka u skladu s rezultatima istog, da vezano za sniženje tužbenog zahtjeva nisu nastali posebni troškovi postupka, da je tužitelj u konačnici u uspio u odnosu na sniženi tužbeni zahtjev u iznosu 2.675,00€, da su eventualni troškovi postupka tuženika, posljedica isključivo protivljenja tuženika sniženju tužbenog zahtjeva (s obzirom da se prema važećoj sudskoj praksi sniženje zahtjeva smatra djelomičnim povlačenjem tužbe, pa u slučaju protivljenja tuženika sud donosi meritornu odluku o ranije postavljenom zahtjevu). U okolnostima konkretnog slučaja prema ocijeni ovog suda dosuđivanjem troškova postupka tuženiku, tužitelju bi bio nametnut prekomjeran teret koji nije bio razmjeran legitimnom cilju, te bi došlo do povrede prava tužitelja na pristup sudu zajamčenog čl. 6. st. 1. Konvencije te povrede čl. 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju zbog nerazmjernog miješanja u pravo tužitelja na mirno uživanje vlasništva.

29. Obzirom tužitelj nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu sa sniženim tužbenim zahtjevom, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi sa sniženim tužbenim zahtjevom za naknadu neimovinske i imovinske štete, dok u odnosu na povučeni dio tužbenog zahtjeva tijekom postupka nisu nastali posebni troškovi, jer se u odnosu na taj dio zahtjeva nije posebno raspravljalo niti su se izvodili dokazi, to prema stavu ovog suda, a sukladno prethodno navedenoj praksi ESLJP-a, tužitelju pripada naknada troškova postupka prema konačnom tužbenom zahtjevu (sniženom) u cijelosti.

30. Slijedom navedenog, tužitelju je valjalo priznati troškove postupka, kao potrebne za vođenje parnice, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023.; dalje u tekstu Tarifa) koji se sastoje od:

- sastava tužbe 100 bodova (Tbr. 7./1. Tarife) odnosno u iznosu 200,00€ (Tbr. 54. Tarife)

- zastupanja na ročištu 25. veljače 2025. 25 bodova (Tbr. 9./5. Tarife) odnosno u iznosu 50,00€ (Tbr. 54. Tarife)

- zastupanja na ročištu 27. ožujka 2025. 50 bodova (Tbr. 9./2. Tarife) odnosno u iznosu 100,00€ (Tbr. 54. Tarife)

- sastav obrazloženog podneska od 4. lipnja 2025. 100 bodova (Tbr. 8./3. Tarife) odnosno u iznosu 200,00€ (Tbr. 54. Tarife)

- zastupanja na ročištu 23. rujna 2025. 100 bodova (Tbr. 9./1. Tarife) odnosno u iznosu 200,00€ (Tbr. 54. Tarife),

a koji ukupno iznose 750,00€ koji iznos uvećan za 25% PDV-a (Tbr. 46. Tarife) iznosi 937,50€. Navedenom iznosu valja pribrojiti i osnovano zatraženi trošak predujma za vještačenje u iznosu 300€ te pristojbe na tužbu i presudu svaka 44,23€, odnosno zajedno 88,46€ što čini ukupno dosuđeni trošak tužitelja u visini 1.325,96€.

30.1. Neosnovan je zahtjev tužitelja za naknadu troška postupka u preostalom potraživanom iznosu i to u odnosu na radnje za koje je isti prekomjerno postavljen odnosno koje nisu zatražene sukladno odredbama Tarife. Neosnovan je i zahtjev tužitelja za sastav podneska od 23. travnja 2024. i od 11. travnja 2025. sastav kojih nije bio potreban za vođenje parnice budući istima samo predlaže zakazivanje ročišta te obavještava o uplaćenom predujmu za vještačenje, a bilo je dovoljno samo dostaviti uplatnicu bez sastava podneska kojim se nepotrebno uzrokuju i nameću troškovi suprotnoj strani, a sud je dužan, kao i stranke, postupati sukladno odredbi čl. 10. st. 1. ZPP i postupak provoditi sa što manje troškova. Ujedno, neosnovan je i zahtjev za naknadu troška sudske pristojbe preko dosuđenog iznosa jer ne može na teret tuženika ići činjenica da tužitelj nije platio pristojbu na tužbu u trenutku podnošenja iste u polovici dužnog iznosa odnosno pristojbu na presudu u roku od tri dana od dana elektroničke dostave iste odluke, koja mogućnost mu je ostavljena odredbom čl. 7. st. 1. i/ili 3. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine, br. 118/2018., 51/2023.; dalje u tekstu: ZSP). Dodatno, u odnosu na trošak sudske pristojbe na prvostupanjsku presudu, koji trošak još nije nastao odnosno tužitelj još nije pozvan na plaćanje iste, u slučaju da tužitelj iskoristi mogućnost predviđenu odredbom čl. 7. st. 3. ZSP-a, a sud mu dosudi potraživani trošak u iznosu 100,00€ (ispravno 88,45€) to bi sud tužitelju dosudio više no što mu pripada. Neosnovan je i zahtjev tužitelja za dosudu troška za pristup ročištu za objavu presude 5. studenog 2025. u iznosu 100,00€ jer na isto nije pristupio.

31. Na dosuđeni trošak tužitelju su dosuđene zakonske zatezne kamate sukladno čl. 29. st. 1. i 2. ZOO u vezi s odredbom čl.151. st. 3. ZPP-a, tekuće od presuđenja do isplate.

32. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki IV. Izreke.

Velika Gorica, 5. studenog 2025.

Sutkinja

Marina Caren Smolčić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od objave ove presude. Ako stranka nije pristupila na ročište za objavu presude, a uredno je obaviještena o tom ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem je ova presuda objavljena. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena, rok za žalbu od 15 dana teče od dana dostave prijepisa ove presude.

Dostaviti:

1. Tužitelju, po pun.

2. Tuženiku, po pun.