Republika Hrvatska

Poslovni broj: Gž-1840/2022-6

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Ksenije Dimec, kao predsjednice vijeća, Ive Smokvina Dadasović kao sutkinje izvjestiteljice i Larise Gačanin kao članice vijeća u pravnoj stvari tužiteljice GT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika: 1- PT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2- VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Mira Boban i Gordan Lolić iz Splita, 3- IT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4- mldb. UT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po posebnoj skrbnici LT iz Centra za posebno skrbništvo Split, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi 1 i 2-tuženika protiv presude i rješenja Općinskog suda u Splitu pod posl. br. P-4919/2019 od 11. listopada 2022., na sjednici vijeća održanoj 05. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba 1 i 2- tuženika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu pod posl. br. P-4919/2019 od 11. listopada 2022. u toč. I) izreke, osim u dijelu koji se odnosi na utvrđenje da u ostavinu iza pok. KT pok. G, ne ulazi 1/2 sredstava na deviznom računu [broj bankovnog računa] kod Kreditne banke Zagreb d.d. koji račun je otvoren ...

r i j e š i o  j e

I. Djelomično se prihvaća žalba 1 i 2-tuženika i ukida se presuda Općinskog suda u Splitu pod posl. br. P-4919/2019 od 11. listopada 2022. u dijelu toč. I) izreke i to u dijelu koji se odnosi na utvrđenje da u ostavinu iza pok. KT pok. G, ne ulazi 1/2 sredstava na deviznom računu [broj bankovnog računa] kod Kreditne banke Zagreb d.d. koji račun je otvoren ..., kao i u toč. II) izreke, te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Odbacuje se žalba 1 i 2-tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Splitu pod posl. br. P-4919/2019 od 11. listopada 2022. kao nedopuštena.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom u točci I) izreke utvrđeno je da u ostavinu iza pok. KT pok. G, ne ulaze sljedeće nekretnine i pokretnine:

- 1/2 idealnog dijela nekretnine u naravi garaža u zgradi: S-3/1, [adresa], sagrađenoj na kč.br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u zemljišnoj knjizi opisane kao: 70. Suvlasnički dio s neodređenim omjerima ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-70); 1. garaža označena u shemi br. 12, površine 19,95 m2

- 1/2 idealnog dijela nekretnine u naravi garaža u zgradi: S-3/1, [adresa], sagrađenoj na kč.br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u zemljišnoj knjizi opisane kao: 279. Suvlasnički dio s neodređenim omjerima ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2709; 1. garaža označena u shemi br. 33, površine 16,40 m2

- 1/2 idealnog dijela nekretnine u naravi garaža u zgradi: S-3/1, [adresa], sagrađenoj na kč.br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u zemljišnoj knjizi opisane kao: 318. Suvlasnički dio s neodređenim omjerima 2 Poslovni broj: 87 P-4919/2019 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-318); 1. garažni boks (vanjski) smješten u objektu S-3/1 zapad, označena br. 75, površine 18,10 m2, položen u podrumskoj etaži

- 1/2 idealnog dijela nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] upisana u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], u naravi oranice ograde i kuća s dvorištem ukupne površine 2139 čhv

- 1/2 idealnog dijela od 288/432 dijela nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], u naravi oranica brig površine 1 jutro 96 čhv,

- 1/2 idealnog dijela nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] upisana u Z. U. [broj ZK uloška] [katastarska općina] (stara izmjera [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]), u naravi ... površine 7628 m2, na kojoj je izgrađena, a neupisana zgrada anagrafske oznake [adresa]

- 1/2 idealnog dijela osobnog vozila marke Peugeot 607 2.2 HDI, br. šasije [broj šasije], godina proizvodnje 2004, reg. oznake [registarska oznaka]

- 1/2 idealnog dijela osobnog vozila marke Nissan 350z, br. šasije [broj šasije], godina proizvodnje 2005, reg. oznake [registarska oznaka]

- 1/2 idealnog dijela radnog vozila traktor marke ..., br. šasije [broj šasije], godina proizvodnje 1991, reg. oznake [registarska oznaka]

- 1/2 sredstava na deviznom računu broj [broj bankovnog računa] kod Kreditne banke Zagreb d.d. koji račun je otvoren ...g.

- 1/2 sredstava na depozitnom računu broj [broj bankovnog računa] (prije [broj bankovnog računa]) kod Hrvatske Poštanske Banke d.d., koji račun je otvoren ...g.

- osobno vozilo marke Peugeot 107 1.4, br. šasije [broj šasije], godina proizvodnje 2006, reg. oznake [registarska oznaka], za cijelo

dok je toč. II) izreke odlučeno da svaka stranka snosi svoj trošak. Također je pobijanim rješenjem odbijen kao neosnovan prijedlog tuženika za izdvajanjem iz spisa isprava istaknutih na ročištu 14.07.2022.

2. Protiv citirane presude i rješenja žalbu podnose 1 i 2-tuženi iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP-a). Predlažu pobijanu odluku ukinuti i vratiti na ponovno suđenje, odnosno podredno preinačiti.

3. U žalbi 1 i 2-tuženi u bitnom navode da je obrazloženje pobijane odluke nelogično i nedosljedno posebno u dijelu u kojem se utvrđuje kakva je bila bračna, odnosno izvanbračna zajednica tužiteljice i pok. KT, te posebno iz razloga što da su svi dokazi koje je predložila tužiteljica prihvaćeni kao vjerodostojni, dok da dokazi koje su oni predložili većim dijelom nisu uopće razmatrani. Tako da sud saznanja o kojima je iskazivala svjedokinja dr. CT o razgovoru sa pok. KT nije smatrao relevantnim i u potpunosti ih je marginalizirao. Navode da je prvostupanjski sud prihvatio iskaze svjedoka GTD, MT, DT i ŽT, a koji da nisu bili niti bliski prijatelji, niti susjedi pok. KT slijedom čega da su njihovi iskazi bili pripremljeni od strane tužiteljice za potrebe ovog postupka. Navode da je sud dozvoljavao tužiteljici da i nakon zaključenja prethodnog postupka dostavlja u sudski spis isprave, te je odbio izdvajanje isprava dostavljenih na ročištu održanom 14.07.2022. te da im nikada nije dostavljen certifikat o zaposlenju pok. KT u .... Navode da je tužiteljica u predmetu pod posl. br. P-5050/2019 iskazala kako se na računu otvorenom kod Kreditne banke Zagreb nalaze sredstva koje je pok. KT dobio od prodaje stana kojeg je naslijedio od svoje majke slijedom čega da ta novčana sredstva ne mogu predstavljati bračnu stečevinu. Navode da su zbog selektivnog uvažavanja dokaza i dokaznih prijedloga počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka. Navode da tužiteljica tijekom postupka nije dokazala da je sudjelovala u stjecanju imovine koja je predmet tužbenog zahtjeva, da vođenjem predmetnog postupka tužiteljica postupa suprotno posljednjoj volji ostavitelja, a tvrdnja tužiteljice da je sva imovina glasila na ime pok. KT obzirom na njen rizičan posao, da je neuvjerljiva i neživotna. Navode da su prihodi pok. KT višestruko premašivali prihode tužiteljice, te da je većina prihoda stečena za vrijeme njegova rada u inozemstvu prije sklapanja bračne zajednice sa tužiteljicom ili prodajom naslijeđene imovine.

4. Tužiteljica je u odgovoru na tužbu osporila sve žalbene navode 1 i 2- tuženika, te je predložila odbiti žalbu i potvrditi pobijanu presudu u cijelosti.

5. Žalba je djelomično osnovana.

6. Predmetnim tužbenim zahtjevom tužiteljica zahtjeva utvrđenje da u ostavinsku imovinu pok. KT ne ulazi imovina koja predstavlja bračnu stečevinu i njenu posebnu imovinu.

7. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud nakon provedenog dokaznog postupka utvrđuje:

- da je tužiteljica rješenjem Općinskog suda u Splitu pod posl. br. O- 5552/2016 od 26.07.2019. u ostavinskom postupku iza pok. KT, upućena pokrenuti parnicu, radi utvrđenja sastava ostavinske mase, odnosno radi utvrđenja da u ostavinsku masu ne ulazi imovina za koju drži da predstavlja bračnu stečevinu,

- da je između stranaka sporno postojanje i trajanje izvanbračne zajednice tužiteljice i pok. KT, te svojstvo predmetnih nekretnina i pokretnina kao bračne i izvanbračne stečevine,

- da su tužiteljica i pok. KT sklopili brak 26.04.2003. koji je trajao do razvoda 05.04.2005. po presudi Općinskog suda u Splitu pod posl. br. P-429/04,

- da je u braku tužiteljice i pok. KT, dana 26.09.2003. rođena njihova zajednička kćer IT,

- da je nakon razvoda braka, dana 17.09.2009. rođena njihova druga zajednička kćer UT,

- da je za vrijeme trajanja braka KT, po ugovoru o prodaji garaže od 30.04.2003. kupio garažu u zgradi na adresi u [adresa], površine 16,40 m2, za kupoprodajnu cijenu od 8.000,00 eura,

- da je nakon razvoda braka, KT, po ugovoru o prodaji garaže od 28.11.2006. kupio garažu u zgradi na adresi u [adresa], površine 19,95 m2, za kupoprodajnu cijenu od 12.000,00 eura,

- da je nakon razvoda braka KT, po ugovoru o prodaji garaže od 07.02.2007. kupio garažu u zgradi na adresi u [adresa], površine 18,10 m2, za kupoprodajnu cijenu od 12.000,00 eura,

- da je nakon razvoda braka, KT, po ugovoru o kupoprodaji nekretnina od 30.11.2007. kupio 288/432 dijela nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] upisana u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] za kupoprodajnu cijenu u iznosu od 35.000,00 eura,

- da je nakon razvoda braka KT, po ugovoru o kupoprodaji nekretnine od 11.07.2005. kupio nekretninu označenu kao kč. br. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], za kupoprodajnu cijenu u iznosu od 50.000,00 eura,

- da je nakon razvoda braka KT, po računu od 13.11.2009. kupio osobno vozilo marke Peugeot 607, za kupoprodajnu cijenu od 130.380,00 kn,

- da je nakon razvoda braka KT, po kupoprodajnom ugovoru od 02.09.2014. kupio osobno vozilo marke Nissan 350Z, za kupoprodajnu cijenu od 40.000,00 kn,

- da je nakon razvoda braka KT, kupio traktor marke JT po kupoprodajnom ugovoru od 27.10.2005. za kupoprodajnu cijenu od 4.400,00 eura,

- da je nakon razvoda braka KT, dana 29.12.2006. kupio osobno vozilo marke Peugeot 107, za neutvrđenu kupoprodajnu cijenu,

- da je KT prodao tužiteljici po ugovoru o kupoprodaji od 12.06.2013. osobno vozilo marke Peugeot 107 za kupoprodajnu cijenu od 7.000,00 kn,

- da je KT umro **.**.2016.,

- da je sklapanju braka tužiteljice i pok. KT prethodila izvanbračna zajednica istih, na koju upućuje činjenica da je u braku rođeno zajedničko dijete IT, dana 26.09.2003. začeta u vezi između njih dvoje, a što da potvrđuje postojanje intimne i emocionalne veze, te zajedničkog života koji je prethodio sklapanju braka,

- da je naprijed navedena garaža u zgradi na adresi u [adresa], površine 16,40 m2 kupljena nedugo nakon sklapanja braka između tužiteljice i pok. KT, pa da u odnosu na tu nekretninu postoji zakonska presumpcija iz čl. 249. st. 1. Obiteljskog zakona ( NN 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11,61/11, 25/13, dalje ObZ/03 ) prema kojoj su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, pod uvjetima iz čl. 248. ObZ/03 jer da suprotno nije utvrđeno,

- da su u vrijeme trajanja bračne i izvanbračne zajednice i tužiteljica i pok. KT ostvarivali prihode i to tužiteljica kao odvjetnica, a pok. KT plaću, te da razlika u ostvarenim prihodima od rada, ne isključuje primjenu čl. 249. st. 1. ObZ/03,

- da se nakon nekoliko godina od razvoda braka, dana 17.07.2009. rodila UT, zajedničko dijete tužiteljice i pok. KT,

- da na postojanje stvarne životne zajednice tužiteljice i pok. KT nakon razvoda braka upućuju i neposredna saznanja saslušanih svjedoka MT, DT, ŽT i OT koja da jasno upućuju na trajnost i bliskost i kvalitetu međusobnih odnosa tužiteljice i pok. KT, a čije iskaze da sud prihvaća kao uvjerljive, uzimajući u obzir i razdoblje poznanstva sa tužiteljicom i pok. KT, kao i činjenicu da su neki od njih stanovali u istoj zgradi, gdje su stanovali i tužiteljica i pok. KT,

- da se iskaz svjedokinje CT temelji samo na saznanjima iz razgovora sa pok. KT, ili sa 1 i 2-tuženima, dok da navedena svjedokinja nije upoznala tužiteljicu,

- da na postojanje izvanbračne zajednice tužiteljice i pok. KT nakon razvoda braka upućuje i punomoć od 04.11.2013. koju je izdao KT kao opunomoćitelj, tužiteljici kao opunomoćenici za raspolaganje deviznim sredstvima na računu otvorenom kod Kreditne banke Zagreb, kao i Polica osiguranja imovine od 09.03.2005. koja je sklopljena kratko vrijeme prije razvoda braka iz koje proizlazi da tužiteljica sklapa ugovor o osiguranju kao ugovaratelj, a da pok. KT ima svojstvo osiguranika, zatim sadržaj oporuke pok. KT u kojoj tužiteljicu naziva suprugom, potom da su zajedno 2009. pohađali tečaj maslinarstva, te da je 2014. pok. KT platio kartu tužiteljici na relaciji Split-Stockholm-Split,

- da sve navedeno ukazuje na životnu zajednicu, ekonomsku povezanost i trajnosti takve zajednice, uz iskazani voljni element za takvu zajednicu, pa da je utvrđeno da je između tužiteljice GT i pok. KT postojala stvarna izvanbračna zajednica u razdoblju od njihova razvoda braka u travnju 2005. do listopada 2016. odnosno smrti KT,

- da činjenica da su nekretnine koje su predmet spora u zemljišnim knjigama uknjižene na pok. KT, ili da je samo isti bio u kupoprodajnim ugovorima označen u svojstvu kupca, te da su na njegovo ime bili otvoreni računi za novčana sredstva, ne dovode u pitanje svojstvo te imovine, niti suvlasnički udio supružnika na toj imovini, svakoga na ravne dijelove, kako je to propisano odredbom čl. 249. st. 1. ObZ/03,

- da prigovori 1 i 2-tuženika da bi predmetna imovina predstavljala vlastitu imovinu pok. KT, koja je stečena njegovim sredstvima koje je imao prije braka ili izvanbračne zajednice nisu osnovani, niti potvrđeni izvedenim dokazima jer da tijekom postupka provedenim dokazima nije utvrđeno da bi pok. KT pojedine nekretnine ili pokretnine kupio sredstvima koje je stekao izvan rada za vrijeme trajanja bračne i izvanbračne zajednice, pa tako niti sredstva koja bi proizlazila iz nasljeđivanja,

- da je slijedom navedenog utvrđeno da su za vrijeme trajanja bračne i izvanbračne zajednice tužiteljice GT i pok. KT kupljene, sredstvima stečenim od rada tri garaže, nekretnine upisane u K. O. [katastarska općina] i K. O. [katastarska općina], osobna vozila marke Peugeot 607 i Nissan 350z, te traktor marke ..., kao i da su stečena sredstva na računima HPB i Kreditne banke Zagreb, pa da ta imovina predstavlja bračnu stečevinu istih u jednakim dijelovima sukladno odredbama čl. 248., čl. 249. i čl. 258. ObZ/03,

- da iz dokumentacije priložene spisu i to Ugovora o kupoprodaji motornog vozila sklopljen između KT kao prodavatelja i GT kao kupca od 11.06.2013. u svezi vozila marke Peugeot 107, kao i iskaza svjedoka da je tužiteljica koristila navedeno vozilo, proizlazi da je navedeno vozilo kupljeno za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice, ali da je ispunjenjem kupoprodajnog ugovora postalo isključivo vlasništvo tužiteljice u smislu čl. 116. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12).

8. Slijedom navedenog prvostupanjski sud prihvaća u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice, te odlučuje da svaka stranka snosi svoj trošak obzirom da tužiteljica koja je u cijelosti uspjela u sporu nije potraživala trošak, pa da se zahtjev za naknadu troška 1 i 2-tuženika ukazuje neosnovanim. Isto tako pobijanim rješenjem prvostupanjski sud odbija kao neosnovan prijedlog punomoćnika 1 i 2-tuženika za izdvajanje iz spisa isprava priloženih na ročištu 14.07.2022. jer da se radi o ispravama za koje se ukazuje potreba pročitati ih, a tužiteljica ih je priložila u spis naknadno, nakon dovršenog prethodnog postupka, jer se za takvo prilaganje ukazala potreba tijekom postupka.

9. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud nije utvrdio postojanje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a. Isto tako nije počinjena niti bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju sadržajno ukazuju žalitelji jer odluka nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

10. Nije počinjena niti relativno bitna povreda iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 299. st. 1. ZPP-a.

11. Naime, odredbom čl. 299. st. 1. ZPP-a propisano je da su stranke dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, a najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica te se izjasniti o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke, dok je st. 2. propisano da stranke mogu tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka, a st. 3. je propisano da nove činjenice i nove dokaze koje su stranke iznijele, odnosno predložile tijekom glavne rasprave protivno st. 2. ovoga članka sud neće uzeti u obzir.

12. Iz navedenog proizlazi osnovno pravilo da su stranke dužne sve dokaze predložiti najkasnije na pripremnom ročištu, dok izuzetno, stranke mogu tijekom glavne rasprave predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka.

13. Prema pravnom shvaćanju ovog suda, ako se radi o dokazu predloženom nakon što je određena činjenica osporena tek nakon zaključenja prethodnog postupka, tada sud ne može odbiti izvođenje takvog dokaza iako je taj dokaz predložen nakon zaključenja prethodnog postupka. Dakle, stranka može, nakon što je određena činjenica osporena tek nakon zaključenja prethodnog postupka, predložiti nove dokaze i iznijeti nove činjenice kojima se očituje u odnosu na to osporavanje nakon zaključenja prethodnog postupka ( VS RH Rev-235/22 od 28.11.2023.)

14. U konkretnom slučaju iz spisa proizlazi da je tužiteljica na ročištu održanom 07.04.2021. ( list 265 spisa ) u svrhu osporavanja vjerodostojnosti iskaza svjedokinje CT, predočila sudu Certifikat o zaposlenju pok. KT u ..., a koji dokument je naknadno pismenim podneskom od 11.07.2022. ( list 319 i 340 spisa) zajedno sa ostalom dokumentacijom ( ispravama ) dostavila u sudski spis, te je isti uručen neposredno punomoćniku 1 i 2-tuženika na ročištu održanom 14.07.2022.

15. Kako je dakle tužiteljica predmetnu dokumentaciju dostavila u spis u svrhu osporavanja vjerodostojnosti iskaza svjedokinje CT, a što je mogla učiniti tek nakon što je navedena svjedokinja dala iskaz, odnosno nakon zaključenja prethodnog postupka, to navedeno nije protivno odredbi čl. 299. st. 2. ZPP-a. Pored toga navedeni Certifikat o zaposlenju pok. KT u ... prvostupanjski sud prilikom donošenja odluke nije niti cijenio kao odlučnu činjenicu, niti je isključivo na tom dokumentu temeljio svoju odluku slijedom čega prihvaćanje tog dokaza nakon zaključenja prethodnog postupka nije bilo od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijane presude.

16. Pri tom valja istaknuti da je svrha i cilj predmetne procesne odredbe iz čl. 299. st. 2. ZPP-a, koncentracija postupka i podizanje stupnja učinkovitosti postupka, međutim njeno tumačenje ne smije biti pretjerano strogo i formalno, niti ta odredba može biti svrha sama sebi iz razloga što bi u okolnostima konkretnog slučaja takvo tumačenje ograničavalo pravo tužiteljice na pristup sudu kao jednom od aspekata konvencijskog i ustavnog prava na pravično suđenje zajamčenog odredbom članka 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i čl. 29. st. 1. Ustava RH.

17. Stoga je pravilno prvostupanjski sud pobijanim rješenjem odbio prijedlog 1 i 2-tuženika za izdavanjem iz spisa predmetnih isprava.

18. Pri tom valja istaknuti da pobijano rješenje po svojoj pravnoj prirodi predstavlja rješenje koje se odnosi na rukovođenje glavnom raspravom u smislu čl. 311. ZPP-a, a protiv kojeg nije dopuštena žalba. Stoga je primjenom odredbe čl. 366. ZPP-a odlučeno kao u točci II) izreke ovog rješenja.

19. Međutim kako navedeni žalbeni razlozi u biti predstavljaju žalbene razloge protiv pobijane presude u svezi počinjenja relativno bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 299. st. 1. ZPP-a, to je na iste ovom odlukom odgovoreno u okviru žalbenih razloga na pobijanu presudu.

20. Nadalje pravilno je prvostupanjski sud utvrdio činjenično stanje, te je pravilno primijenio materijalno pravo kada je prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice, osim u odnosu na novčana sredstva na deviznom računu br. [broj] kod Kreditne banke d.d. Zagreb. koji račun je otvoren ...

21. Tako je pravilno prvostupanjski sud utvrdio da su tužiteljica i pok. KT bili u izvanbračnoj zajednici prije sklapanja braka, a tijekom koje izvanbračne zajednice je i začeta njihova zajednička kćer IT koja je rođena **.**.2003., odnosno 5 mjeseci nakon sklapanja braka ( 26.04.2003. ), da je tijekom trajanja braka između tužiteljice i pok. KT stečena garaža u zgradi u [adresa], u površini od 19,95 m2, dok su ostale utužene nekretnine i pokretnine stečene tijekom trajanja izvanbračne zajednice koja je u kontinuitetu nastavljena nakon razvoda braka ( 05.04.2005. ) i tijekom koje je rođena i njihova druga kćer UT ( **.**.2009. ), a za što je dao opravdane razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

22. Prema odredbi čl. 3. ObZ/03 odredbe tog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

23. Nadalje izvanbračna zajednica žene i muškarca koja ispunjava pretpostavke iz čl. 3. ObZ/03 stvara imovinskopravne učinke na koje se na odgovarajući način temeljem čl. 258. ObZ/03 primjenjuju odredbe tog zakona o imovinskim odnosima bračnih drugova.

24. Slijedom navedenog u slučaju izvanbračne zajednice analogno se primjenjuje odredba čl. 248. ObZ/03 koja propisuje da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, kao i odredba čl. 249. st. 1. ObZ/03 kojom je propisano da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili.

25. U odnosu na žalbene navode 1 i 2-tuženika koji se u biti odnose na (pre)ocjenjivanje izvedenih dokaza valja istaknuti da je pravo na ocjenu dokaza pridržano za sud, koji prema svojem slobodnom uvjerenju, na osnovu savjesne i brižljive ocjene dokaza, odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane temeljem čl. 8. ZPP-a. U slobodi ocjene dokaza sud je ograničen obvezom da svoju ocjenu opravda jasnim, uvjerljivim i logičnim razlozima iz kojih bi se mogla provjeriti. Naime, sud može iskaz stranke ili svjedoka ocijeniti u suštini više ili manje uvjerljivim ili logičnim, gledano pojedinačno ili u cjelini s ostalim dokazima, a ima i ovlast ocjenjivati provedene dokaze, kao i ovlast odlučivanja o dokazima koje će provesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica ( čl. 220. st. 2. ZPP-a ), te odlučivanja o trenutku u kojemu je predmet spora dovoljno raspravljen da se o njemu može donijeti valjana odluka. Pri tom sud nije u obvezi prihvatiti svaki prijedlog stranke za provođenje dokaza, ali ne može otkloniti svoju obvezu da logičnim razlogom obrazloži svoje činjenično i pravno shvaćanje, a što je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud i učinio.

26. Tako je, suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a pravilno ocijenio i prihvatio kao vjerodostojne iskaze svjedoka MT, DT, ŽT i OT, a za što je dao i valjano obrazloženje koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud jer se radi o svjedocima koji su bili u susjedskim, odnosno prijateljskim odnosima sa tužiteljicom i pok. KT, slijedom čega nisu osobno zainteresirani za ishod ovog spora i koji su iskazivali o činjenicama koje su im neposredno poznate na okolnost postojanja stvarne, trajne i bliske životne zajednice između tužiteljice i pok. KT u razdoblju od 2003. pa nadalje.

27. Pored toga činjenicu utvrđenja postojanja bračne, odnosno izvanbračne zajednice između tužiteljice i pok. KT prvostupanjski sud nije temeljio samo na iskazima navedenih svjedoka, već i na ostalim provedenim dokazima. Tako je sud postojanje izvanbračne zajednice nakon razvoda braka ( 05.04.2005. ) tj. u periodu od travnja 2005. do smrti pok. KT u listopadu 2016. utvrdio i na temelju ostalih dokaza tj. priložene dokumentacije u spisu ( punomoći na deviznom računu iz 2013., polica osiguranja iz 2005., zajednički tečaj maslinarstva iz 2009. i dr. ).

28. Konačno na navedeno upućuje i činjenica da je pok. KT u predmetnoj oporuci od 11.02.2014. ( list 331-334 spisa ) tužiteljicu imenovao „svojom suprugom“, te ju k tome i imenovao izvršiteljicom oporuke, a što zasigurno ne bi učinio da nije u nju imao povjerenja, odnosno da između njih, nakon razvoda braka ( 2005.) nije u kontinuitetu nastavljana izvanbračna zajednica u kojoj je rođena i njihova druga kćer UT ( **.**.2009. ), a kako je to pravilno zaključio prvostupanjski sud.

29. Nadalje, suprotno žalbenim navodima prvostupanjski sud je prilikom donošenja pobijane odluke citirao i analizirao iskaz svjedokinje CT ( toč. 41. obrazloženja ), s time da iskaz te svjedokinje, sukladno ovlaštenju iz čl. 8. ZPP-a, nije prihvatio vjerodostojnim iz razloga što je navedena svjedokinja iskazivala o svojim posrednim saznanjima tj. pričanju pok. KT i 1 i 2-tuženika ( koji su osobno zainteresirani za ishod ovog spora), dok tužiteljicu nikada nije upoznala iz čega se može zaključiti da navedena svjedokinja nema neposredna saznanja o odlučnim činjenicama.

30. Isto tako iz spisa proizlazi da je prvostupanjski sud prihvatio brojne dokazne prijedloge 1 i 2-tuženika, te ih je i proveo tj. zatražio službenim putem predložene podatke, saslušao navedene kao stranke, te svjedokinju CT, dok su 1 i 2-tuženi odustali od saslušanja svjedoka ŠT i ĐT ( list 262 spisa ). Stoga žalbeni navodi o neobjektivnosti prvostupanjskog suda nisu osnovani.

31. Netočni su žalbeni navodi da pok. KT predmetnom oporukom nije ništa ostavio tužiteljici jer je to u suprotnosti sa sadržajem predmetne oporuke, obzirom da je ostavitelj u korist tužiteljice raspolagao brodom i grobnim mjestom. Pored toga predmetnom oporukom većina je imovine ostavljena njihovoj zajedničkoj djeci, dok je tužiteljica, kao što je naprijed iznijeto imenovana izvršiteljicom oporuke.

32. U odnosu na žalbene navode valja istaknuti da je prema odredbi čl. 219. st.1. ZPP-a svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, te u smislu citirane odredbe ZPP svaka stranka je dužna dokazati one činjenice koje joj idu u prilog. Dakle, ako se ne radi o imovini stečenoj za vrijeme trajanja braka ili izvanbračne zajednice, teret dokaza je na onoj stranci koja tvrdi da ta imovina ne predstavlja bračnu, odnosno izvanbračnu zajednicu ( VS RH, Rev-263/24 od 06.02.2025. i Rev-845/22 od 22.11.2023. ).

33. Navedeno znači da je na 1 i 2-tuženima u konkretnom slučaju bio teret dokaza da prijeporne nekretnine, osobna vozila, traktor i račun kod HPB-a, predstavljaju vlastitu imovinu pok. KT koju je stekao radom u inozemstvu prije sklapanja životne zajednice sa tužiteljicom, a koje tvrdnje 1 i 2-tuženi nisu dokazali kako je to pravilno utvrdio prvostupanjski sud jer provedenim dokaznim postupkom nije utvrđeno da bi pok. KT tu imovinu stekao na drugi način, osim radom za vrijeme trajanja bračne, odnosno izvanbračne zajednice, niti je utvrđeno postojanje sporazuma o uređenju imovinskopravnih odnosa u vidu bračnog, odnosno izvanbračnog ugovora prema kojem bi ta imovina bila vlastita imovina pok. KT. Stoga je pravilna ocjena prvostupanjskog suda da tužiteljica kao njegova bračna, odnosno nakon razvoda, izvanbračna supruga stječe suvlasnički dio na toj imovini i to sukladno zakonskoj presumpciji iz čl. 249. st. 1. ObZ/03 u jednakim dijelovima.

34. Valja istaknuti i da za odlučenje u ovoj pravnoj stvari nisu odlučni motivi zbog kojih je tužiteljica pokrenula predmetni spor. Također nije odlučno niti da su tužiteljica i pok. KT imali određene konflikte u međusobnom odnosu jer to ne znači automatski da je došlo do prekida kontinuiteta njihove izvanbračne zajednice nakon razvoda braka, a niti se eventualno kraći prekidi životne zajednice mogu smatrati prekidom kontinuiteta, niti je zajednički život jedini i odlučujući kriterij o postojanju bračne, odnosno izvanbračne zajednice. Nije odlučna niti činjenica da je pok. KT bio upisan u zemljišnim knjigama i drugim javnim registrima kao vlasnik predmetne imovine, kao niti da je isti ostvarivao radom veće prihode od tužiteljice jer to ne dovodi u pitanje pravno svojstvo predmetne imovine, niti suvlasnički udio tužiteljice na toj imovini prema naprijed navedenoj zakonskoj presumpciji iz čl. 249. st. 1. ObZ/03, obzirom da tijekom postupka nije utvrđeno da bi između tužiteljice i pok. KT bilo drugačije ugovoreno.

35. Stoga je primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno kao u izreci ove presude.

36. Međutim osnovani su žalbeni navodi 1 i 2-tuženika da je prilikom donošenja odluke prvostupanjski sud nepotpuno utvrdio činjenično stanje u svezi novčanih sredstava na deviznom računu br. [broj] kod Kreditne banke d.d. Zagreb, posljedično čemu je u odnosu na tu imovinu za sada pogrešno primjenio materijalno pravo.

37. U odnosu na tu imovinu 1 i 2-tuženi su se tijekom postupka pozvali na iskaz tužiteljice kojeg je navedena dala u svojstvu svjedoka u predmetu pod posl. br. P- 5050/19, a u kojem da je izjavila da se na predmetnom računu nalaze sredstva koja je pok. KT stekao prodajom stana kojeg je naslijedio iza pok. majke u [adresa] u [adresa].

38. Iz stanja u spisu proizlazi da je prvostupanjski sud prihvatio dokaz 1 i 2- tuženika, te pribavio radi uvida navedeni spis pod posl. br. P-5050/19 ( list 372 spisa ), međutim svoje utvrđenje da novčana sredstva na predmetnom računu Kreditne banke d.d. Zagreb, ne predstavljaju vlastitu imovinu pok. KT utemeljio je samo na uvidu u izliste iz pribavljenih podataka o računima, a čime nije otklonio, niti obrazložio navedenu tvrdnju 1 i 2-tuženika, a kako se to osnovano navodi u žalbi.

39. Naime, ukoliko je zaista tužiteljica u navedenom predmetu pod posl. br. P- 5050/19 na sudskom zapisniku kao javnoj ispravi izjavila da se na predmetnom računu nalaze sredstva koja je pok. KT stekao prodajom naslijeđenog stana, a kako to tvrde 1 i 2-tuženi, tada se radi o činjenici koja nije bez značaja za ocjenu da li i ta sredstva predstavljaju njegovu posebnu imovinu.

40. Stoga će u nastavku postupka prvostupanjski sud ponovno pribaviti navedeni spis i utvrditi sadržaj iskaza tužiteljice, te nakon toga pravilno i potpuno utvrditi činjenično stanje, te potom primjenom mjerodavnih odredbi ponovno odlučiti o tom dijelu tužbenog zahtjeva, odnosno ocijeniti da li i ta sredstva predstavljaju imovinu stečenu tijekom trajanja izvanbračne zajednice između tužiteljice i pok. KT ili njegovu posebnu imovinu, te odlučiti o cjelokupnom parničnom trošku.

41. Pri tom se skreće pozornost prvostupanjskom sudu da je prilikom utvrđivanja navedene činjenice potrebno voditi računa i o tome od kojeg je značaja činjenica da iz priloženog dopisa Porezne uprave Split na listu 57-58 spisa proizlazi da je pok. KT predmetni stan u [adresa] ( kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ) otuđio temeljem Ugovora o kupoprodaji od 23.10.2013. zaključenog sa ET i P, a da je ubrzo nakon toga tj. 04.11.2013. otvorio predmetni račun.

42. Obzirom na navedeno, a primjenom odredbe čl. 370. ZPP-a odlučeno je kao u toč. I) izreke ovog rješenja.

U Rijeci, 05. studenog 2025.

PREDSJEDNIK VIJEĆA:

Ksenija Dimec