Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-1193/2025-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu Jasenki Grgić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice CM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Igor Metelko, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Raiffeisenbank Austria d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Magazinska cesta 69, OIB: 53056966535, kojeg zastupa punomoćnica Mateja Vidaković, odvjetnica u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o žalbama tužiteljice i tuženika protiv odluke o trošku sadržane u presudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-7951/2021-32 od 28. studenog 2024., dopunjenoj rješenjem poslovni broj P- 7951/2021-42 od 14. svibnja 2025., dana 5. studenog 2025.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana te se potvrđuju točke II. i III. izreke presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-7951/2021-32 od 28. studenog 2024.
II. Odbija se žalba tužiteljice kao djelomično neosnovana te se potvrđuje točka II. izreke presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P- 7951/2021-32 od 28. studenog 2024. u pobijanom dijelu u kojem nije prihvaćen zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka u iznosu od 593,75 eura.
III. Uvažava se žalba tužiteljice kao djelomično osnovana, preinačava se točka II. izreke presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, P-7951/2021-32 od 28. studenog 2024. u dijelu u kojem nije prihvaćen zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka u iznosu od 281,25 eura i rješava:
„Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici daljnji iznos troškova postupka od 281,25 eura, u roku od 15 dana.“
IV. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak sastava žalbe u iznosu od 30,00 eura, u roku od 15 dana.
V. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom je odlučeno:
„I Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1,013,19 EUR sa zakonskom zateznom kamatom i to na iznos od:
- 0,83 EUR od 31.05.2006. do isplate
- 10,95 EUR od 24.10.2008. do isplate
- 10,95 EUR od 24.10.2008. do isplate
- 10,28 EUR od 14.11.2008. do isplate
- 17,17 EUR od 23.01.2009. do isplate
- 19,75 EUR od 06.02.2009. do isplate
- 21,02 EUR od 02.03.2009. do isplate
- 17,48 EUR od 31.03.2009. do isplate
- 10,83 EUR od 26.05.2009. do isplate
- 11,34 EUR od 15.06.2009. do isplate
- 9,49 EUR od 01.08.2009. do isplate
- 10,28 EUR od 20.08.2009. do isplate
- 12,90 EUR od 02.09.2009. do isplate
- 10,24 EUR od 07.10.2009. do isplate
- 12,67 EUR od 26.11.2009. do isplate
- 2,05 EUR od 08.12.2008. do isplate
- 18,37 EUR od 13.01.2010. do isplate
- 21,00 EUR od 19.02.2010. do isplate
- 27,75 EUR od 25.03.2010. do isplate
- 26,40 EUR od 27.04.2010. do isplate
- 29,45 EUR od 27.05.2010. do isplate
- 33,29 EUR od 16.06.2010. do isplate
- 47,68 EUR od 05.07.2010. do isplate
- 44,99 EUR od 31.07.2010. do isplate
- 58,25 EUR od 31.08.2010. do isplate
- 53,67 EUR od 30.09.2010. do isplate
- 46,30 EUR od 02.11.2010. do isplate
- 63,31 EUR od 02.12.2010. do isplate
- 81,62 EUR od 31.12.2010. do isplate
- 67,62 EUR od 31.01.2011. do isplate
- 72,53 EUR od 28.02.2011. do isplate
- 65,33 EUR od 01.04.2011. do isplate
- 67,40 EUR od 30.04.2011. do isplate
do 31. prosinca 2007. po stopi određenoj čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, od 1. siječnja 2008. do 31. srpnja 2015. po stopi određenoj prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, a uvećanoj za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
II Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.766,36 EUR sa zateznim kamatama od 28. studenog 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.
III Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka, kao neosnovan.“
1.1. Nakon što je tužitelj podnio žalbu kojom predlaže dopunu prvostupanjske presude, sukladno članku 341. ZPP-a, sud je rješenjem poslovni broj P-7951/2021-
42 od 14. svibnja 2025. odlučio:
„Odbija se prijedlog tuženika za donošenje dopunske presude u ovom predmetu, kao neosnovan.“
2. Protiv presude, u dijelu pod točkom II. izreke u kojem nije prihvaćen zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka u iznosu od 875 ,00 eura, žali se tužiteljica sadržajno ističući žalbeni razlog iz članka 353. stavak 1. točka 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP). Predlaže preinačiti presudu u dijelu u kojem je odlučeno o troškovima postupka te traži trošak sastava žalbe.
2.1. Protiv presude, u dijelu u kojem je odlučeno o troškovima postupka pod točkama II. i III. izreke, žali se i tuženik ističući žalbene razloge iz članka 353. stavak 1. točke 1. i 3. ZPP-a. Predlaže preinačiti presudu u dijelu u kojem je odlučeno o troškovima postupka, a podredno ukinuti i vratiti na ponovno odlučivanje te traži trošak sastava žalbe.
3. Žalba tužiteljice je djelomično osnovana.
3.1. Žalba tuženika nije osnovana.
4. Ispitujući pobijanu odluku, ovaj sud je utvrdio da nije počinjena koja od bitnih povreda na koju sukladno čl. 365. st. 2. ZPP-a, pazi po službenoj dužnosti.
5. Nadalje, ispitujući odluku sukladno iznesenim žalbenim navodima tuženika, ovaj sud je utvrdio da nije počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Nadalje, nije počinjena niti bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a u vezi s člankom 193. ZPP-a.
5.1. Naime, tuženik u žalbi navodi da je tužitelj podneskom od 11. ožujka 2024. smanjio tužbeni zahtjev odnosno djelomično povukao tužbu, čemu se tuženik protivio podneskom od 26. ožujka 2024. Ističe da je sud morao meritorno odlučiti o dijelu zahtjeva kojeg je tužitelj povukao, a na koje povlačenje tuženik nije pristao. Kako smatra da je trebalo odlučiti i o tom dijelu zahtjeva, smatra da je trebalo cijeniti i djelomičan uspjeh tuženika u sporu. Navodi da se u tom smislu žalba ima smatrati prijedlogom za donošenje dopunske presude sukladno članku 339. ZPP-a.
5.2. Sud prvog stupnja je rješenjem poslovni broj P-7951/2021-42 od 14. svibnja 2025. odlučio o prijedlogu za dopunu na način da je odbio prijedlog tuženika za donošenje dopunske presude kao neosnovan, a u obrazloženju tog rješenja je naveo kako je odlučeno o svim zahtjevima u postupku. Na dopunsku odluku odnosno rješenje tuženik, a niti tužiteljica, nisu podnijeli žalbu pa je time, u dijelu u kojem tuženik smatra da nije meritorno odlučeno, postupak pravomoćno okončan te je u sporu valjalo odlučiti upravo o preostalom dijelu, odnosno iznosu od 1,013,19 EUR sa zakonskom zateznom kamatom, kako je i navedeno u izreci pobijane presude.
5.3. Slijedom navedenog, u smislu navedenim žalbenih razloga tuženika, o svim zahtjevima je meritorno odlučeno, pa je dakle, i konačni uspjeh tužiteljice u sporu u cijelosti, pravilno odmjeren.
6. Nadalje, tužiteljica osporava pravilnost odluke o trošku ističući da joj je trebalo priznati daljnje troškove:
- sastava podneska od 18. ožujka 2022. (očitovanje na podnesak tuženika od 10. studenog 2021., odnosno na odgovor na tužbu),
- sastava podneska od 18. svibnja 2022. (ponovno očitovanje na podnesak tuženika od 10. studenog 2021., odnosno na odgovor na tužbu),
- sastava podneska od 27. siječnja 2023. (očitovanje na podnesak tuženika od 4. studenog 2022.) te
- pristupa ročišta za objavu.
6.1. S obzirom na to da se tužiteljica podneskom od 18. ožujka 2022. (str. 58. spisa) očitovala na navode i prigovore tuženika iz odgovora na tužbu, to osnovano ističe da je za navedeno valjalo priznati kao trošak sastava obrazloženog podneska, sukladno Tbr. 8/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/2023, u daljnjem tekstu: Tarifa), u visini od 75 bodova.
6.2. Nadalje, tužiteljici je valjalo priznati i trošak zastupanja na ročištu za objavu presude. Uvidom u zapisnik o održanom ročištu, razvidno je da je istome pristupio punomoćnik tužiteljice te je predmetni trošak za tužiteljicu zaista i nastao, pa je sukladno tome, primjenom Tbr. 9/3 Tarife koja navedeni trošak predviđa, valjalo dosuditi trošak u visini od 37,5 bodova (50% nagrade iz Tbr. 7 Tarife).
6.3. Dakle, tužiteljici se priznaje daljnji iznos troškova postupka od 112,5 bodova, odnosno 225,00 eura, a što uvećano za PDV 25%, iznosi ukupno 281,25 eura. Stoga se odluka o troškovima postupka koji se priznaju tužiteljici preinačava za navedeni iznos.
6.4. Međutim, trošak podneska od 18. svibnja 2022. (str. 62. spisa) pravilno sud nije priznao kao potreban za vođenje postupka, budući da se istim tužiteljica ponovno očitovala na podnesak tuženika od 10. studenog 2021. odnosno na njegove navode i prigovore iz odgovora na tužbu, a što je učinjeno već prethodno priznatim podneskom od 18. ožujka 2022. Isto tako, podneskom od 27. siječnja 2023. tužiteljica se očitovala na navode tuženika, ali je navedenim podneskom samo iznosila daljnja pravna shvaćanja te okolnosti ugovaranja ugovora o kreditu, a o kojima je i sama ispitana na ročištu od 8. studenog 2024. Dakle, navedena dva podneska nisu bila potrebna za vođenje postupka u smislu odredbe članka 155. stavak 1. ZPP-a, pa stoga navedeni žalbeni navodi nisu osnovani.
7. Konačno, kako je tužiteljica troškovnikom za sve u žalbi navedene radnje zahtijevala ukupan iznos od 875 ,00 eura (s uključenim PDV 25%), a ovom odlukom joj se priznaje daljnjih 281,25 eura, njezina žalba se odbija za iznos od preostalih 593,75 eura.
8. Slijedom navedenog, primjenom članaka 380. stavaka 2. i 3. ZPP-a odlučeno je kao pod točkama I, II i III izreke.
9. Tužiteljica je žalbom osporavala rješenje o trošku u dijelu u kojem isti nije dosuđen u iznosu od 875 ,00 eura, što se uzima kao vrijednost predmeta spora povodom izjavljenog pravnog lijeka. Temeljem Tbr. 10/4 Tarife („Narodne novine“ 138/2023) u vezi s Tbr. 7/1, priznaje se trošak sastava žalbe od 37,5 bodova, odnosno u iznosu od 75,00 eura, što uvećano za PDV od 25% iznosi 93,75 eura. Tužiteljica je uspjela sa žalbom u omjeru od 32% pa s obzirom na uspjeh u žalbenom postupku, ima pravo na naknadu troška povodom izjavljenog pravnog lijeka u iznosu od 30,00 eura.
10. Tuženikova žalba se u cijelosti odbija pa se odbija i njegov zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka.
11. Slijedom navedenog, temeljem članka 166. stavak 1. i 2. ZPP-a u vezi s člankom 155. stavak 1. ZPP-a, odlučeno je kao pod točkama IV. i V. izreke.
U Zagrebu 5. studenog 2025.
Sudac:
Jasenka Grgić
