Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-1923/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, sutkinje Sabine Dugonjić kao predsjednice vijeća, suca Josipa Grubišića kao suca izvjestitelja, te suca Vedrana Medakovića kao člana vijeća, u predmetu tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika CO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 10. siječnja 2025., poslovni broj P-3138/2024-7, u sjednici vijeća 5. studenog 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 10. siječnja 2025., poslovni broj P-3138/2024-7.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom naloženo je tuženiku da tužitelju isplati 5.751,11 eur zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.

2. Protiv navedene presude tuženik je podnio žalbu ne navodeći žalbene razloge određenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), bez prijedloga o odluci drugostupanjskog suda.

3. Žalba tuženika je neosnovana.

4. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za isplatu nepripadno stečene mirovine temeljem stjecanja bez osnove od 5.751,11 eur.

5. U prvostupanjskom postupku je utvrđeno da:

- da je tužitelj tuženiku u utuženom razdoblju od 20. siječnja 2007. do 28. veljače 2021. nepripadno isplatio razmjerni dio prijevremene starosne mirovine od 5.751,11 eur (43.331,71 kn),

- da je rješenjem tužitelja od 6. travnja 2021. (stranica 6 i 7) donesenom u upravnom postupku utvrđeno da tuženiku navedeno ne pripada te da je isti taj iznos dužan uplatiti tužitelju u roku od 15 dana od primitka toga rješenja,

- da je navedeno rješenje postalo pravomoćno i ovršno dana 13. rujna 2023.

6. Tijekom postupka, a i sada u žalbenom postupku, sporno je je li tuženik u obvezi platiti tužitelju utuženi iznos imajući u vidu da je tužitelj 14 godina tuženiku isplaćivao mirovinu koja mu ne pripada, prije nego je donio rješenje o nepripadnoj isplati.

7. Odredbom čl. 166. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18. - dalje: ZOMO) propisano je da osoba koja primi mirovinu ili neko drugo primanje iz mirovinskog osiguranja koje joj ne pripada dužna ga je vratiti Zavodu zbog stjecanja bez osnove. Obveza vraćanja davanja stečenog bez osnove postoji: kada je pravo iz mirovinskog osiguranja ostvareno protivno ovome Zakonu, kada je mirovina ili drugo primanje isplaćeno u većoj svoti od pripadajuće i kada je mirovina ili drugo primanje isplaćeno pravnoj ili fizičkoj osobi kojoj ne pripada. Zavod rješenjem u upravnom postupku po službenoj dužnosti utvrđuje visinu nepripadno isplaćenih sredstava stečenih bez osnove prema ovome članku.

8. Jednako propisuje i odredba čl. 164. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 177/04, 92/05, 43/07, 79/07, 35/08, 40/10, 121/10. i 130/10. - dalje: ZMO).

9. S obzirom da je o obvezi povrata novčanih davanja iz mirovinskog osiguranja odlučeno pravomoćnim i konačnim rješenjem donesenim u upravnom postupku, a parnični sud nije ovlašten preispitivati zakonitost konačnog i pravomoćnog rješenja iz upravnog postupka, neosnovani su žalbeni razlozi koji se temelje na tvrdnjama tuženika da nije u obvezi vratiti iznos za koji je u upravnom postupku utvrđeno da joj je nepripadno isplaćen. Visinu iznosa je pravilno prvostupanjski sud utvrdio uvidom u pravomoćno rješenje doneseno u upravnom postupku.

10. Vezano za žalbene navode tuženika da je isplata utuženog iznosa posljedica pogreške tužitelja te da je tužitelj trebao zaustaviti plaćanje odmah, a ne nakon 14 godina, valja odgovoriti sljedeće.

11. Iz rješenja tužitelja od 6. travnja 2021. kojim je utvrđena nepripadna isplata mirovine je razvidno da je tuženiku isplaćivan razmjerni dio nepripadne prijevremene starosne mirovine od 20. siječnja do 28. veljače 2021. Nadalje je razvidno da je tuženiku počevši od 1. prosinca 2001. priznato pravo na razmjerni dio prijevremene starosne mirovine primjenom Ugovora o socijalnom osiguranju sa [adresa] te da mu je rješenjem tužitelja od 28. rujna 2007., priznato pravo na razmjerni dio obiteljske mirovine radi smrti supruge. Također, iz rješenja o utvrđenoj nepripadnoj isplati od 6. travnja 2021. je razvidno da je razlog donošenja predmetnog rješenja, to što je tuženik istovremeno koristio dvije ili više mirovina, odnosno prijevremenu starosnu mirovinu i obiteljsku mirovinu u razmjernom dijelu.

12. Obveza tuženika je bila, sukladno odredbi čl. 102. ZOMO u roku od 15 dana prijaviti Zavodu svaku promjenu nastalu u osobnim ili stvarnim okolnostima koja utječe na pravo ili opseg korištenja tog prava, međutim, tuženik nije postupio po navedenom.

13. Prema tome, kako je do sporne situacije došlo krivnjom tuženika koji tužitelju nije prijavio promjenu da prima mirovinu temeljem dvije osnove, kao starosnu mirovinu primjenom Ugovora o socijalnom osiguranju sa [adresa] i obiteljsku mirovinu radi smrti supruge, od tuženika je osnovano traženo vraćanje cjelokupnog isplaćenog iznosa zajedno sa zateznim kamatama za razdoblje kada mu to pravo nije pripadalo.

14. Uzimajući u obzir navedene okolnosti, zaključak je ovog suda kako nalaganje tuženiku da vrati isplaćene iznose ne predstavlja prekomjeran individualan teret za njega te da time nije došlo do povrede prava na mirno uživanje vlasništva.

15. U konkretnom slučaju se ne može primijeniti niti stajalište iz presude ESLJP Čakarević protiv RH (Zahtjev br. 48921/13) jer se ne radi o istom činjeničnom supstratu, budući u ovom slučaju nije riječ o neosnovanoj isplati koja se dogodila propustom javnopravne vlasti već o propustu tuženika da prijavi promjenu koja je utjecala na isplatu mirovine.

16. Slijedom navedenog je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP valjalo odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 5. studenog 2025.

Predsjednik vijeća:

Sabina Dugonjić