Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    P-1775/2018

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

    Stalna služba u Kninu

    Dr. Franje Tuđmana 6

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Šibeniku, OIB:29399232217, Stalna služba u Kninu, po sutkinji Ani Kević Brakus, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice JV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima odvjetnicima iz OD Burić i Koudela iz Šibenika, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po z.z. Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, nakon zaključene glavne javne rasprave dana 19. rujna 2025.g. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice GV i z.z. tuženice JVL, na ročištu za objavu odluke, bez prisutnosti stranaka, dana 3. studenoga 2025.g.

    p r e s u d i o  j e

    Utvrđuje se da je fizički odvojeni dio nekretnine opisane kao dio čest. zem. [katastarska čestica] upisana u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koji je prema skici dipl.ing. geod. Antonia Reljanovića od 25. travnja 2025. g. označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A, ukupne površine 1011 m2, vlasništvo tužiteljice JV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za cijelo.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica u tužbi navodi da je u zemljišnim knjigama ovog suda, na dijelu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koja je prema skici dipl.ing.geod. Antonia Reljanovića od 25. travnja 2025.g. označena slovima A-B-C-D- E-F-G-H-A, upisana tužena. Fizički odvojeni dio predmetne nekretnine u površini od 1011 m2 da je u posjedu i vlasništvu prednika njenog supruga NV pok. J i njegovih prednika već preko 100 godina. Naime, otac njenog pok. supruga je bio vlasnik i posjednik dijela opisane predmetne nekretnine, a nakon njegove smrti temeljem Rješenja o nasljeđivanju pod br. O-190/83 od dana 5. prosinca 1983. istog su naslijedili djeca i to sin NV pok. J – suprug tužiteljice, SV pok. J, RV pok. J, te kći UV ž. G. Navedeni nasljednici da su i upisani kao posjednici u katastarskom operatu prema posjedovnom listu broj 413 k. o. [katastarska općina] na dijelu predmetne nekretnine u površini od 1600 m2. Isti da su izvršili materijalnu diobu i to NV, SV, N i UV, te temeljem rješenja o nasljeđivanju iza smrti NV pok. J **.**.2003. pod brojem O-85/03 predmetnu nekretninu i to upravo onaj dio koji je označen slovima A-B-C-D- E-F-G-H-A prema skici dipl.ing.geod. Antonia Reljanovića, da pripada njoj za cijelo. Predmetna nekretnina u naravi da predstavlja staru obiteljsku kuću izgrađenu još početkom 20. stoljeća, zemljište da je ograđeno od zauzimanja i predstavlja jednu jedinstvenu cjelinu na kojoj se nalaze različite kulture.

    1.1. Tužiteljica ima pravni interes uskladiti zemljišno knjižno sa stvarnim stanjem radi čega je i podnijela ovu tužbu predlažući da sud donese presudu kao u izreci.

    2. Tužba je dostavljena tuženiku na odgovor a isti se protivio njoj i postavljenom tužbenom zahtjevu.

    3. Sud je u postupku izvršio uvid u: Preris katastarskog plana izrađenog od OV dana 20. rujna 2012.g., zemljišne knjige, Prijepis posjedovnog lista, Rješenje o nasljeđivanju doneseno od Općinskog suda u Šibeniku dana 5.12.1983.g. pod brojem O-190/83, Rješenje o nasljeđivanju doneseno od Općinskog suda u Šibeniku dana 28.8.2003.g. pod brojem O-85/03, Zaključak Šibensko-kninske županije od 5.2.2025.g., odgovor tuženika na prijedlog za mirno rješenje spora od dana 16.8.2018.g., Povijesni izvadak iz zemljišnih knjiga, Vještvo sudskog vještaka Antonia Reljanovića, dipl.ing.geod., od dana 25.4.2025.g. Saslušani su svjedoci IV, ČV i HV kao i tužiteljica.

    4. Stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

    5. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

    6. Sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) sud prema svome uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane.

    7. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je postavljeni deklaratorni zahtjev tužitelja da se utvrdi vlasnikom dijela nekretnine opisane kao dio čest. zem. [katastarska čestica] upisana u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koji je prema skici dipl.ing. geod. Antonia Reljanovića od 25. travnja 2025. g. označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A, ukupne površine 1011 m2, za cijelo.

    8. Sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) sud prema svome uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane.

    9. Temeljem članka 219. st.1. ZPP-a svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika dakle tužitelj je dužan dokazivati istinitost svojih tvrdnji, a tuženik mora dokazivati istinitost svojih navoda odnosno prigovora. Dakle, dužnost je stranaka da u parnici iznesu tvrdnje o činjenicama na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da predlože dokaze kojima će potkrijepiti te činjenične tvrdnje, a ta dužnost iznošenja činjeničnih tvrdnji i predlaganja dokaza nije obveza stranke prema parničnom protivniku, a ni prema sudu, već specifična obveza prema samoj sebi. Navođenjem relevantnih činjenica i prilaganjem efikasnih dokaza stranka ostvaruje povoljnije izglede za svoj uspjeh u parnici. Svaka stranka treba dokazati istinitost tvrdnje o postojanju činjenice koja je za nju povoljna.

    10. Pri vođenju ovog postupka sud je imao u vidu da predmet spora mora biti raspravljen u dovoljnoj mjeri za donošenje odluke uz poštivanje načela ekonomičnosti postupka sadržano u odredbi čl.10. st.1. ZPP-a prema kojem je sud dužan postupak provesti bez odugovlačenja, u razumnom roku, i sa što manje troškova te onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku kao i poštivanje načela koncentracije postupka i jedinstva glavne rasprave (čl.298. i čl.311. st.2. ZPP-a) koje zahtijeva da se predmet spora svestrano raspravi, ali da se zbog toga postupak ne odugovlači, tako da se rasprava po mogućnosti dovrši što prije.

    11. Sud je u postupku, temeljem navoda stranaka i provedenog dokaznog postupka, u smislu odredbe čl.8. ZPP-a, utvrdio slijedeće činjenično stanje i zaključio kako slijedi.

    12. Uvidom u zemljišne knjige razvidno je da je tuženica upisna kao vlasnica nekretnine doke je iz Prerisa katastarskog plana izrađenog od OV dana 20. rujna 2012.g. razvidan položaj i oblik predmeta spora.

    13. Iz Prijepisa posjedovnog lista Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Knin od dana 7.8.2018.g. utvrđeno je da su kao posjednici predmeta spora upisani NV, SV i S te UV, svako za po ¼ dijela.

    14. Rješenjem o nasljeđivanju donesenom od Općinskog suda u Šibeniku dana 5.12.1983.g. pod brojem O-190/83 utvrđeno je da su nasljednici ŽV pok. NV sinovi ČV NV, SV i N te kći UV, svako za po 1/4 dijela dok je iz Rješenja o nasljeđivanju donesenom od Općinskog suda u Šibeniku dana 28.8.2003.g. pod brojem O-85/03 razvidno da je VV pok. J naslijedila supruga JV za cijelo.

    15. Iz Zaključka Šibensko-kninske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Klasa:UP/I-350-05/13-02/12877, Ur.broj:218/1-16-15-2 od 5.2.2025.g. razvidno je da se poziva tužiteljica da dostavi usklađenu projektnu dokumentaciju radi izdavanja rješenje o izvedenom stanju za kuću izgrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

    16. Iz odgovora tuženika na prijedlog za mirno rješenje spora od dana 17.4.2019.g. broj P-DO-60/2019, od dana 17.4.2019.g. razvidno da tuženica isti nije prihvatila dok je iz Vještva sudskog vještaka Antonia Reljanovića, dipl.ing.geod., od dana 25.4.2025.g. razvidan položaj i oblik predmeta spora a obzirom da na navedeno vještvo niti jedna parnična stranka nije imala primjedbi pa je sud na istom temeljio presudu smatrajući da je isto sačinjeno objektivno i sukladno pravilima struke.

    17. U postupku saslušani svjedok IV naveo je da mu je poznato da je ŽV pok. NV bio izvorni vlasnik nekretnine koja je predmet spora a na njoj da se nalazi stara kuća te da je predmet spora ograđen suhozidima. ŽV da su naslijedili sinovi SV, N i NV te kćer koja živi u [adresa] koja se zove UV. Nakon toga oni da su izvršili materijalnu diobu naslijeđene imovine te da je predmet spora pripao u vlasništvo NV koji da je preminuo prije zasigurno više od 15 godina, a njega da je naslijedila supruga JV (tužiteljica). Koliko je njemu poznato nikada da nitko nije branio niti JV niti njezinom suprugu NV a ni njezinom svekru J koristiti predmet spora a tako da je i danas. Na predmetu spora osim stare kuće da su se nalazile sadnice bajama te druge poljoprivredne kulture koje se nalaze i danas. DV da je umro prije više od 20 godina ali ne zna točno kada. Pok. DV da je istu nekretninu naslijedio od svog oca J. Novu kuću na predmetu spora da je gradio NV sa svojim sinovima kao i zidove koji se nalaze oko nje, koliko se sjeća to da je bilo 70-tih do 80-tih godina 20. stoljeća. Svatko od nasljednika DV NV pok. J da je dobio u vlasništvo neku nekretninu jer da je NV imao u vlasništvu više nekretnina, a isto tako da su imali u vlasništvu jednu staru kuću koja da je pripala SV ali ista da se ne nalazi na predmetu spora.

    18. Svjedok ČV iskazao je da se na predmetu spora nalazi kuća koju da je sagradio njegov brat NV prije 45 do 50 godina. ŽV da je naslijedio NV, a njega njegovi sinovi SV, N i NV te kći UV. Na predmetu spora osim kuće da se nalaze se stara stabla bajama, nekretnina da je ograđena suhozidima. Nasljednici pok. ČV J da su se sastali i dogovorili da predmet spora pripadne u vlasništvo NV, a kada je NV preminuo da su ga naslijedili djeca i tužiteljica. Nikada da nitko nije branio pravnim prednicima tužiteljice a ni njoj da koriste predmet spora. On i brat N i sestra UV da su dobili u nasljedstvo drugu imovinu koju je u vlasništvu imao njihov otac ŽV a na predmetu spora da ne polažu nikakva prava. Prije otprilike 50-60 godina da je građen zid koji omeđuje nekretninu, najprije da je bio suhozid pa da ga je onda betonom povezivao njegov brat NV sa svojim sinovima.

    19. Svjedok HV iskazao je, obzirom da mu je tužiteljica sestra, da je dolazio još od 1972. godine u mjesto Skradin na predmet spora jer da se te godine sestra udala za VV te da mu je poznato da je tada na predmetu spora bila jedna stara prostorija tzv. kuća od otprilike 50 m2 u kojoj da je rođen njegov zet NV, a on da je između 70-tih i 80-tih godina gradio novu kuću na predmetu spora. Ime Jovanovog oca da je bilo ŽV a on da je to naslijedio od svoga oca DV. J da su naslijedili brat NV, R, N i kćer koja živi u [adresa] više od 50 godina a koja se zove UV. Iza smrti pok. ŽV njegovi sinovi i kćer UV da su izvršili materijalnu diobu nekretnina koje su bile u vlasništvu njihovoga oca te da je tada dogovoreno da predmet spora pripadne u vlasništvo njegovom zetu NV koji da je preminuo 2001.g. a da su ga naslijedili ga sinovi ŽV i U te supruga JV. Nikada da nitko nije branio zetu NV niti njegovoj sestri JV da koriste predmet spora. Na predmetu spora da se nalazi nekoliko stabala bajama koja da su stara i debela. Nikada između nasljednika DV da nije bilo spora oko toga kome pripada predmetna nekretnina.

    20. Sud je u potpunosti poklonio povjerenje iskazima svjedoka jer su isti bili uvjerljivi, logični i u skladu sa spisu priležećim dokazima, a obzirom da je uvidom u zemljišne knjige utvrđeno da je kao vlasnik sporne nekretnine upisana tuženica to pasivna legitimacija

    u ovom postupku nije sporna.

    21. Tužiteljica JV je iskazala da je predmet spora naslijedila od svog supruga VV koji da je preminuo je 15. prosinca 2002. godine, a da su ga naslijedili temeljem rješenja o nasljeđivanju dva sina i to U i ŽV te on. NV da je predmet spora naslijedio od svog oca J te da je potom učinjena materijalna dioba ostavinske mase iza svekra J, svatko od djece da je dobio nešto u vlasništvo, a njezin suprug NV da je dobio u vlasništvo nekretninu koja je predmet ovog spora. Nikada da nije bilo spora između NV i njegovog brata R te N i njihove sestre UV oko vlasništva nad predmetom spora.

    22. Prema čl.114. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, 143/12, 152/14, dalje: ZV) vlasništvo se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

    23. Potrebno je istaknuti da stjecanje vlasništva nasljeđivanjem spada pod derivativno odnosno izvedeno stjecanje prava vlasništva što znači da stjecatelj svoje pravo vlasništva temelji na pravu vlasništva svoga prethodnika. Dakle, tužitelj izvodi svoje pravo vlasništva iz prava svojih prethodnika i to na način da je vlasništvo sa otuđivatelja prešlo na stjecatelja (tužitelja), naravno, u granicama ovlaštenja kojim je dotadašnji vlasnik raspolagao tom nekretninom jer otuđivatelj ne može prenijeti više prava stjecatelju nego ih je sam imao.

    24. Stjecatelj će steći pravo vlasništva pozivom na neki od pravnih temelja propisanih naprijed citiranim ako i kada se ispune pretpostavke odnosno nastupe činjenice koje su zakonom određene kao pretpostavke stjecanja tog prava.

    25. Napominje se da presuda proizvodi pravne učinke samo među strankama te da sud u parničnom postupku utvrđuje samo sporne činjenice (uz izuzetak iz čl.3. st.3. ZPP-a).

    26. Dakle, vlasništvo se može steći nasljeđivanjem, naime, članak 128. ZV-a u stavku 1 propisuje da nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drugačije određeno dok je stavkom 2 propisano da je nasljednik ovlašten ishoditi upis svoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

    26.1. Ostaviteljev nasljednik stječe pravo vlasništva koje je bilo ostaviteljevo, nasljednik je sveopći sljednik (univerzalni sukcesor) ostavitelja za slučaj njegove smrti. To on postaje u trenutku ostaviteljeve smrti ipso iure, bez posebnog akta i bez obzira na to je li riječ o nasljeđivanju na temelju zakona ili oporuke, a ako je riječ o nekretninama, i bez upisa u zemljišnu knjigu postaje nasljednik izvanknjižni vlasnik.

    26.2. Pod ostavinskom imovinom razumije se sva imovina koja može biti predmet nasljeđivanja koju je ostavitelj kao svoje vlasništvo posjedovao. Dakle, i nepokretna imovina za koju nasljednici tvrde da je vlasništvo ostavitelja, pri čemu nije od značenja što su eventualno određene nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi na imenu druge osobe. U tom slučaju imovina se nasljeđuje kao izvanknjižno vlasništvo (Županijski sud u Bjelovaru, Gž-2473/00 od 21. prosinca 2000.g. ).

    27. Obzirom da se temeljem ZV-a pravo vlasništva stečeno na izvedeni način ostvaruje tužbenim zahtjevom na utvrđenje prava vlasništva, tužitelj je ispravno postavio tužbeni zahtjev a kako je tužitelj dokazao kako osnov i tako slijed stjecanja sporne nekretnine (nasljeđivanjem i dobom među suvlasnicima) to je na temelju rezultata ovako utvrđenog činjeničnog stanja, analizom i ocjenom svih prethodno iznesenih dokaza, prihvaćajući kao vjerodostojne dokaze sve materijalne dokaze pobrojene u prethodnim pasosima obrazloženja ove presude (koji se radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja neće ponovno iznositi), a kojima je sud u potpunosti poklonio vjeru, napominjujući da tuženik sudu nije pružio niti jedan dokaz, kako materijalni tako ni personalni, kojim bi uspio pobiti tužbene navode tužitelja trebalo je prihvatiti tužbeni zahtjev i odlučiti kao u izreci.

    28. Obzirom da stranke nisu popisale parnični trošak to sud o istom nije niti odlučivao.

    U Kninu, dana 3. studenoga 2025.g.

    S U T K I N J A

    Ana Kević Brakus

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

    Protiv ove presude tuženicima je dopuštena žalba, u roku od 15 dana, zbog povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.2. ZPP-a. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o istoj odlučuje Županijski sud.

    DN-a: sukladno zapisniku o objavi odluke

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.