REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-1266/2023
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća, te sudaca Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ĐK, zbog prekršaja iz čl. 61. st. 1. Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine“, broj 92/10. i 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljenice, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Sesvetama od 16. studenog 2022., broj 24. Pp-1278/2022-11, u sjednici vijeća održanoj 5. studenog 2025.,
r i j e š i o j e
I. U povodu žalbe okr. ĐK, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Uslijed odluke pod I., žalba okr. ĐK, je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Sesvetama od 16. studenog 2022., broj 24. Pp-1278/2022-11, proglašena je krivom okr. ĐK da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz čl. 61. st. 1. Zakona o zaštiti od požara, za koji joj je, uz primjenu odredbe o ublažavanju kazne, izrečena novčana kazna 1.000,00 kuna / 132,72 eura, koju je dužna platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. Istom presudom, okrivljenica je obvezana na naknadu troškova prekršajnog postupka 200,00 kuna / 26,54 eura.
2. Protiv te presude, žalbu je podnijela okrivljenica osobno, ne naznačujući žalbenu osnovu, no iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba je bespredmetna.
4. Ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti, u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ovaj sud je utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu.
5. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku temeljio, između ostalog, i na službenoj zabilješci od 20. ožujka 2022., u kojoj je policijski službenik zabilježio sadržaj iskaza OK, koji razgovor je obavio traženjem obavijesti od građana, postupajući po dojavi o počinjenom prekršaju.
6. Iako je u pravu prvostupanjski sud kada u petom odlomku obrazloženja pobijane odluke ističe da je, sukladno čl. 158. st. 5. Prekršajnog zakona, službena bilješka koju je o neposrednom opažanju radnje prekršaja sačinila ovlaštena službena osoba državne uprave u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora pravno relevantan dokaz u prekršajnom postupku, u ovom prekršajnom predmetu se ne radi o toj vrsti službene bilješke. Službena zabilješka od 20. ožujka 2022., koju je prvostupanjski sud pročitao u dokaznom postupku i na kojoj temelji svoju odluku o krivnji okr. ĐK, ne sadrži činjenice koje je policijski službenik uočio neposrednim opažanjem radnje prekršaja, kako to propisuje čl. 158. st. 5. Prekršajnog zakona, nego je u njoj zabilježeno ono što je OK izjavio u obavijesnom razgovoru, a to ne može biti osnova za utvrđivanje odlučnih činjenica i donošenje sudske odluke, jer se time na posredan i zaobilazan način u dokazni materijal unosi nešto što ne može biti upotrijebljeno kao dokaz u prekršajnom postupku.
7. Sukladno čl. 158. st. 7. i 8. Prekršajnog zakona, ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, može ispitati osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku i takvi se zapisnici o ispitivanju svjedoka mogu koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku. Dakle, da bi se ono što policijski službenik sazna prilikom ispitivanja svjedoka, u okviru izvida prekršaja, moglo koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku, to ispitivanje mora biti provedeno sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, što u konkretnom slučaju nije učinjeno. Stoga, takva saznanja ovlaštenih osoba tijela državne uprave ne mogu biti upotrijebljena kao dokaz, kako je to i izrijekom propisano u odredbi čl. 158. st. 8. Prekršajnog zakona, nego imaju značenje neformalnih obavijesti i ne mogu ni na koji način biti unesena u dokazni materijal, nego se na temelju čl. 121. st. 1. Prekršajnog zakona moraju izdvojiti iz spisa predmeta.
8. Iz prethodno navedenih razloga, čitanjem službene bilješke od 20. ožujka 2022. u kojoj se prepričava obavijesni razgovor policijskog službenika s OK, koji u ovom prekršajnom postupku ima procesnu poziciju svjedoka, na zaobilazan način se u dokazni materijal unose oni elementi koji ne mogu biti osnova donošenja sudske presude.
9. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada čita službenu zabilješke od 20. ožujka 2022. te je u obrazloženju presude ocjenjuje i na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o krivnji okr. ĐK.
10. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
11. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, provesti dokazni postupak na zakonit način te će donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku.
11.1. Pritom će prvostupanjski sud voditi računa da izvješće o počinjenom prekršaju ne sadrži podatke koji „ne ostavljaju nikakvu dvojbu u pogledu odlučnih činjenica“, kako je to navedeno u petom odlomku obrazloženja presude, jer iz izvješća o utvrđenom činjeničnom stanju (strana 6 spisa) proizlazi da su policijski službenici, dolaskom na mjesto događaja, utvrdili da je na neutvrđen način došlo do požara niskog raslinja veličine oko 15 000 m².
12. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 5. studenog 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Sesvetama u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenicu i tužitelja.
