Republika Hrvatska

Općinski sud u Čakovcu

Čakovec, Ruđera Boškovića 18

Stalna služba u Prelogu

Ž, [adresa]

Poslovni broj: Pr-55/2024-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Čakovcu, Stalna služba u Prelogu, po sutkinji toga suda Nini Markuliji, u pravnoj stvari tužitelja ŽO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Nini Ružman, odvjetnici u Prelogu, protiv tuženika IZO-PANELI d.o.o., Prelog, Industrijska zona 8, OIB: 53027818004, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Golubić&Šikić, odvjetnicima u Čakovcu, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 23. rujna 2025. u nazočnosti tužitelja osobno, punomoćnice tužitelja Nine Ružman, odvjetnice u Prelogu, direktora tuženika osobno, te punomoćnika tuženika Matije Šikića, odvjetnika u Čakovcu, 5. studenog 2025. objavio je i

p r e s u d i o j e:

I. Nalaže se tuženiku IZO-PANELI d.o.o., Prelog, Industrijska zona 8, OIB: 53027818004, isplatiti tužitelju ŽO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s naslova neimovinske štete iznos od 5.400,00 EUR (pet tisuća četiristo eura) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 31.08.2024.g. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku IZO-PANELI d.o.o., Prelog, Industrijska zona 8, OIB: 53027818004, da isplati tužitelju ŽO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s naslova imovinske štete iznos od 600,00 EUR (šesto eura) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku IZO-PANELI d.o.o., Prelog, Industrijska zona 8, OIB: 53027818004 naknaditi tužitelju ŽO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak parničnog postupka u iznosu od 1.962,50 eura (tisuću devetsto šezdeset i dva eura i pedeset centi), u roku od 15 dana .

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka u iznosu od 37,50 eura, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženika podnio tužbu radi naknade štete u kojoj navodi da je od 01.04.2022. do 24.11.2022. bio u radnom odnosu kod tuženika temeljem Ugovora o radu sklopljenog na neodređeno, puno radno vrijeme. Navodi kako je 13.05.2022. godine u 09,30 sati u Prelogu u Industrijskoj zoni 8, u dvorištu trgovačkog društva IZO- PANELI d.o.o. na njega, za vrijeme rada kod poslodavca ovdje tuženika, naletio viličar kojim je upravljao radnik tuženika LO. Viličar je srušio tužitelja na pod na način da je isti ležao na trbuhu te mu se zaustavio na nozi kada je tužitelj počeo vikati. Vidjevši što se dogodilo do tužitelja je dotrčao direktor tuženika EO koji je zatim uzeo drugi viličar i podigao viličar pod kojim je bila tužiteljeva noga kako bi je oslobodio. Radnik tuženika LO i direktor tuženika EO izuli su tužitelju radnu cipelu sa čeličnom kapicom te pozvali hitnu pomoć. Po dolasku hitne pomoći na mjesto događaja, tužitelju je imobilizirana ozlijeđena noga te je isti odvezeni na hitni prijem u ŽB Čakovec gdje je istome napravljen RTG noge te je inducirano operacijsko liječenje. Nadalje, tužitelj navodi kako je 23.05.2022.g. zaprimljen u ŽB Čakovec radi preoperacijske obrade nakon koje se 26.05.2022.g. u općoj anesteziji učinila repositio cruenta / krvava repozicija i osteosynthesis sec AO / osteosinteza kosti po AO metodi (Instrumentaria 3.5; kortikalni vijek 34 mm pola navoja) + K-wire. Tužitelj je s bolničkog liječenja otpušten 28.05.2022.g. na kućno liječenje uz preporuke ambulantne terapije. Tužitelj navodi kako je u vrijeme predmetnog događaja (ozljeđivanja) nosio visoke cipele sa čeličnom kapicom, radne hlače, majicu i zaštitne rukavice, odnosno zaštitnu opremu koju mu je omogućio poslodavac, kao i da je obavljao poslove po nalogu direktora tuženika EO. U svezi predmetne ozljede na radu proveden je inspekcijski nadzor Državnog inspektorata kod tuženika IZO-PANELI d.o.o. na lokaciji sjedišta trgovačkog društva, a u svrhu kontrole provedbe odredbi Zakona o zaštiti na radu. Obavljenim inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da je suprotno čl. 24. st. 1. podst. 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu poslodavac/ovlaštenik radniku LO, koji nije osposobljen za rad na siguran način (za rukovanje viličarem) i za kojeg nije na propisani način utvrđeno da ispunjava tražene uvjete za obavljanje poslova sa posebnim uvjetima rada (stručna osposobljenost i zdravstvena sposobnost za upravljanje viličarem), dopustio obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada i bez nadzora osposobljenog radnika, da je suprotno čl. 27. st. 1. ZZR poslodavac propustio osposobiti radnika VO za rad na siguran način viličarem prije početka rada, niti mu je sukladno čl. 28. st. 2. ZZR osigurao rad pod neposrednim nadzorom radnika osposobljenog za rad na siguran način sa viličarem, da suprotno čl. 62. st. 1. podst. 1. i 3. ZZR poslodavac nije na mjestu rada (čeoni viličar proizvođača Clark, model TM 15 N, tv. broj [tvornički broj]), postavio na vidljivo mjesto 1) sigurnosne znakove, 3) upute i oznake za rukovanje radnom opremom, da suprotno čl. 68. st. 1. ZZR radnik LO nije radio dužnom pažnjom, jer pri upravljanju viličarem nije vodio računa o sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika u neposrednoj blizini, a koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu. Također, tužitelj navodi kako se u svezi štetnog događaja kod Općinskog suda u Čakovcu vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela iz čl. 222. st. 3. KZ/11 protiv poslodavca IZO-PANELI d.o.o., direktora poslodavca EO i radnika VO pod poslovnim brojem K- 143/2023. Kako iz zapisnika o provedenom inspekcijskom nadzoru proizlazi da je poslodavac propustio osposobiti radnika VO za rad na siguran način viličarem prije početka rada, a istome je naložio obavljanje poslova koristeći upravo viličar, to je isti odgovoran za štetu prouzročenu tužitelju.

2. Također, tužitelj u tužbi navodi da je u svezi štetnog događaja angažirao stručnu pomoć specijaliste kirurgije i stalnog sudskog vještaka medicinske struke dr. UO koji je 26.07.2024. sačinio vještački nalaz i mišljenje radi procjene štete koju ju tužitelj pretrpio zbog povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u predmetnom štetnom događaju. Prema mišljenju dr. UO tužitelj je u štetnom događaju zadobio teške tjelesne povrede: natučenje i krvni podlijev desne potkoljenice, natučenje i krvni podljev desnog stopala, višedijelni prijelom baze 5. kosti donožja desnog stopala s pomakom ulomaka. Klinički je jasna i nedvojbena uzročno- posljedična povezanost mehanizma nastanka ozljeda – tupi udarac i gnječenje stopala i desne potkoljenice. Prijelom 5. kosti donožja zahtijevao je operativno liječenje te je tužitelju uspješno učinjen operativni zahvat. Navodi kako je neposredno nakon nesreće te dalje tijekom liječenja pretrpio fizičke bolove i to bolove jakog intenziteta u trajanju 3 dana, zatim bolove srednjeg intenziteta u trajanju 6 dana, a bolove slabijeg intenziteta u trajanju od 40 dana, a također da trpi i dalje bolove povremenog karaktera, ali slabijeg intenziteta. Stoga tužitelj zbog povrede prava osobnosti radi duševnih boli s osnova pretrpljenih bolova potražuje iznos od 1.200,00 eura. Isto tako, navodi kako je pretrpio primarni strah jakog intenziteta tijekom sat vremena neposredno nakon nesreće sve do momenta racionalizacije ukupne situacije. Sekundarni strah srednjeg stupnja trpio je mjesec dana nakon nesreće, a koji strah se manifestirao u vidu smetnji spavanja i usnivanja, vraćanja slika s mjesta nesreće, povremenih depresivnih i anksioznih epizoda, razdražljivosti i osjećaja bespomoćnosti. Sekundarni strah slabijeg stupnja trpio je još tri mjeseca, a manifestirao se u povremenim anksioznim i depresivnim epizodama. Slijedom navedenoga, tužitelj zbog povrede prava osobnosti radi duševnih boli s osnova pretrpljenog straha potražuje iznos od 2.000,00 eura. Nadalje, navodi kako je ozljeda kod tužitelja kao anatomski, klinički i funkcijski ispad uzrokovala smanjenje životne aktivnosti u opsegu od 6% trajno, budući da je zbog iste ozljede funkcija desnog stopala kod tužitelja trajno smanjena uz smanjeni opseg pokreta stopala te činjenicu da tužitelj trpi i dalje bolove povremenog karaktera a slabijeg intenziteta što ulazi u duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, slijedom čega tužitelj s osnova povrede prava osobnosti radi duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti potražuje iznos od 1.200,00 eura. Zatim, tužitelju je kao posljedica ozljede na radu zaostao ožiljak, i to na vanjskoj strani desnog stopala dužine 8 cm, širine 4 mm, blijedo-ružičaste boje i nešto iznad razine okolne kože. Kako je isti ožiljak kod tužitelja uzrokovao naruženost, a s obzirom da se radi o mlađoj osobi starosti 26 godina, tužitelj potražuje s osnove povrede prava osobnosti radi duševnih boli zbog naruženosti iznos od 1.000,00 eura. Tužitelju je bila potrebna pomoć i njega druge osobe i to tijekom tri tjedna nakon otpusta iz bolnice po tri sata dnevno, a koja pomoć se svodila na pomaganje kod oblačenja, osobne higijene, hranjenja, odlaska na WC. Tužitelj je u tom vremenskom periodu pretežito ležao, dok je hodao uz pomoć dvije štake. Tijekom daljnja dva tjedna bila mu je potrebna pomoć druge osobe tijekom dva sata dnevno, a koja pomoć se svodila na pomoć kod oblačenja i obavljanja higijene. Tijekom daljnja dva tjedna pomoć mu je bila potrebna jedan sat dnevno, a koja pomoć se svodila na pomaganje kod oblačenja, osobne higijene i pratnje prilikom odlazaka na liječničke kontrole. Stoga s osnova imovinske štete zbog potrebne tuđe pomoći i njege tužitelj potražuje iznos od 600,00 eura.

3. U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako je tužba neosnovana, osporava i osnovu i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti. Navodi kako nije točno da je tužitelj u vrijeme ozljeđivanja i vrijeme koje je neposredno prethodilo ozljeđivanju obavljao poslove po nalogu direktora tuženika. Do ozljeđivanja tužitelja došlo je zbog krajnje nepažnje tužitelja i VO, na što tuženik nije mogao utjecati niti je mogao izbjeći štetnu posljedicu. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev.

4. Tijekom postupka tužitelj je ostao u cijelosti kod tužbe i tužbenog zahtjeva, dok je tuženik na ročištu za glavnu raspravu 23.rujna 2025. priznao tužbeni zahtjev do visine od 5.000,00 eura na ime glavnice naknade štete, dok preostali dio tužbenog zahtjeva osporava zbog utvrđenog doprinosa tužitelja nastanku ozljede uslijed vlastite radnje tužitelja koju tuženik kao poslodavac nije mogao predvidjeti, izbjeći niti spriječiti.

5. U dokaznom postupku sud je saslušao svjedoke VO i TO, saslušao je tužitelja ŽO i direktora tuženika EO te je izvršio uvid u potvrdu HZMO (listovi 6-10 spisa), medicinsku dokumentaciju (listovi 11-16), pročitao Nalaz i mišljenje dr. UO (listovi 17-20), zapisnik Državnog inspektorata i nalaz (listovi 21-27), zapisnik o izjavi ozlijeđenog radnika (listovi 28-29), Rješenje HZZO od 26.7.2022. (listovi 30-31), Prijavu ozljede na radu (listovi 32-36), zahtjev (listovi 37-40), preslika potvrde o primitku pošiljke (listovi 41-42), preslike fotografija (listovi 43-46).

6. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

7. U čl. 2. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP) određeno je da u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Odredbom čl. 7. ZPP-a, određeno je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a u čl. 219. istog zakona da je u parnici svaka strana dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

8. Predmet spora jest potraživanje tužitelja s osnove neimovinske štete radi povrede prava osobnosti za pretrpljene fizičke bolove, za pretrpljene duševne bolove zbog smanjenja životnih aktivnosti, naruženosti i za strah te imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege.

9. Nesporno je 13. svibnja 2022. u dvorištu tuženika došlo do ozljeđivanja tužitelja, za vrijeme rada kod tuženika, na način da je na tužitelja naletio viličar kojim je upravljao radnik tuženika LO.

10. Nesporno je u navedenom štetnom događaju tužitelj zadobio natučenje i krvni podljev desne potkoljenice, natučenje i krvni podljev desnog stopala, višedijelni prijelom baze 5. kosti donožja desnog stopala s pomakom ulomaka.

11. Nesporno se pred Općinskim sudom u Čakovcu protiv tuženika, direktora tuženika i VO radi predmetnog štetnog događaja vodi kazneni postupak pod brojem K-143/2023.

12. Nesporan je tužbeni zahtjev tužitelja do iznosa od 5.000,00 eura.

13. Sporno jest postoji li doprinos tužitelja prilikom nastanka štetnog događaja i štete te potraživanje tužitelja iznad nespornog iznosa od 5.000,00 eura.

14. Sukladno odredbi čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/2023, dalje: ZR) ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

15. Sukladno odredbi čl. 25. st. 1. ZZNR-a ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Odredbom čl. 25. st. 2. ZZNR poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

16. Iz Zapisnika o inspekcijskom nadzoru kod tuženika i Nalaza Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Ispostave Čakovec od 1. lipnja 2022., KLASA: UP/I-116-04/22-08/38,URBRBOJ: 443-02-04-14/22-11, proizlazi kako su prilikom inspekcijskog nadzora kod tuženika utvrđeni propusti i to: suprotno čl. 24. st. 1. podst. 1. i 2. ZZNR poslodavac je radniku LO, koji nije bio osposobljen za rad na siguran način (rukovanje viličarem) i za kojeg nije na propisani način utvrđeno da ispunjava tražene uvjete za obavljanje poslova sa posebnim uvjetima rada (stručna osposobljenost i zdravstvena sposobnost za upravljanje viličarem), dopustio obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada i bez nadzora osposobljenog radnika; suprotno čl. 27. st. 1. ZZNR poslodavac je propustio osposobiti radnika VO za rad na siguran način s viličarem prije početka rada, niti mu je u skladu s čl. 28. st. 2. ZZNR osigurao rad pod neposrednim nadzorom radnika osposobljenog za rad na siguran način s viličarem; suprotno čl. 62. st. 1. podstv. 1. i. 3. ZZNR poslodavac nije na mjestu rada (čeoni viličar proizvođača Clark, model TM 15N, tv. Broj [tvornički broj]) 3, postavio na vidljivo mjesto 1) sigurnosne oznake, 3) upute i oznake za rukovanjem radnom opremom; suprotno čl. 68. st. 1. ZZNR radnik LO nije radio dužnom pažnjom, jer pri upravljanju viličarem nije vodio računa o sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika u neposrednoj blizini, a koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu.

17. Iz iskaza svjedoka VO u bitnom proizlazi kako su predmetnog dana tužitelj i on došli raditi u firmu tuženika. Bili su samo njih dvoje u firmi te direktor EO. Bila je prisutna i supruga direktora TO, ali ona se nalazila u zgradi u uredu, a oni su bili na dvorištu. Direktor im je rekao što moraju raditi i oni su to krenuli odrađivati. Morali su micati određene stvari i neke stvari mogli su sami maknuti rukama, a za druge im je bio potreban viličar. Naime, tamo su se nalazile neke bačve od 200 litara i vreće težine 600 kg. On je sjeo za viličar da pomakne te stvari, a tužitelju je rekao da ode pitati direktora što će dalje raditi. Tužitelj je otišao, a on je nastavio raditi s viličarom. Nije vidio tužitelja kad se vratio od direktora, došao mu je sa stražnje strane, dakle iza viličara, a on je krenuo unatrag i tada je došlo do štetnog događaja. To mu nije bilo prvi put da koristi viličar, koristio ga je više puta, ne samo on nego i drugi radnici u firmi koji za to nisu bili obučeni, a šef je to znao i nikada mu nije zabranio da ne koristi viličar. Poslove je uvijek radio po uputi direktora. Viličar su s drugim viličarem podigli radnici susjedne firme. Ne zna kako se zovu ti radnici niti ta susjedna firma, a bilo ih je dva ili tri. Svjedok je pojasnio kako su tužitelj i on prvo čistili cestu koja vodi do firme viličarem, čistili je od lišća i slično, a zatim su ušli u dvorište firme gdje su micali navedene bačve i vreće, tamo su se nalazili i palete pune otpadaka od panela koje je također trebalo podići viličarem. Tog dana na posao je došao oko 7 sati, u hali im je direktor rekao što treba odraditi i on je nakon toga otišao u ured, a tužitelj i on su otišli odraditi posao i sljedeće je direktora vidio kad je došlo do štetnog događaja. Ured direktora i njegove supruge nalazi se u firmi na katu, njihovi prozori gledaju na cestu i nemaju pogled na dvorište u kojem su radili tužitelj i on. Ne zna kad se tužitelj vratio od direktora, on kad je upravljao viličarem mislio je da je sam. Kad je naletio na tužitelja, uplašio se, vikao je i potrčao po šefa. Onda je došao i šef i njegova supruga koji mu je donijela i vodu jer mu je pozlilo. Na poseban upit punomoćnika tuženika pojasnio je da kad su čistili cestu, tužitelj i on su skupljali lišće na hrpe i pakirali ih u vreće, te vreće su potom zakačili za viličar i odvezli na mjesto u krugu firme. Šef im je naložio očistiti cestu do firme. Tu cestu do firme su čistili otprilike sat vremena prije nastanka štetnog događaja. Na tužitelja je naletio u dvorištu u krugu firme. Na poseban upit punomoćnika tuženika svjedok je iskazao kako je direktor to jutro rekao njemu i tužitelju "uzmite viličar".

18. Svjedokinja TO u bitnom je iskazala kako je direktor tuženika, njezin suprug, dao nalog tužitelju i LO što da rade, ali ona nije bila pokraj kad im je on davao taj nalog. Ona se cijelo jutro nalazila u uredu koji inače dijeli sa svojim suprugom, a suprug je malo bio u uredu, a malo po ostatku firme. Na upit suda je li u nekom trenutku prije nastanka štetnog događaja u ured nje i supruga došao tužitelj, iskazala je da se ne sjeća. Za predmetni štetni događaj saznala je kad je suprug dotrčao do nje u ured i rekao da donese vode i da se dogodila nesreća. Kod tuženika je te 2022. u vrijeme kada je došlo do štetnog događaja sveukupno bilo oko 14 zaposlenika. Samo jedan zaposlenik je bio osposobljen za rad na viličaru. Firma je imala dva viličara. Čini joj se da je jedan viličar u to vrijeme bio u kvaru. Nije joj poznato da bi radnik LO i ranije koristio viličar. Nije joj poznato jesu li neki drugi radnici koji nisu bili osposobljeni za rad na viličaru koristili viličar. Kad se spustila u dvorište vidjela je tužitelja koji je ležao dolje pored viličara, a suprug joj je rekao da je on s drugim viličarem podignuo i maknuo viličar s tužitelja. Firma je imala u vlasništvu tri viličara, ali u to vrijeme jedan viličar je bio u kvaru, dok su druga dva bila u pogonu. Nadalje, svjedokinja nije znala je li direktor tuženika zabranio radnicima, osim radniku koji je bio osposobljen za rad na viličaru, da koriste viličar. Direktor tuženika joj je nakon štetnog događaja rekao da je zadatak tužitelju i LO bio čistiti dvorište i premještati stvari. Ne zna točno što se nalazilo u dvorištu, a što je trebalo premjestiti, koliko se sjeća, bilo je praznih paleta, nekakvog smeća, lajsne. Također, svjedokinja je iskazala kako joj suprug nije rekao da bi LO dozvolio rad na viličaru ili tužitelju, a pogotovo ne bi to dozvolio LO koji je tada radio 2 ili 3 tjedna i bio na probnom radu i nije bio osposobljen za rad na viličaru.

19. Iz iskaza tužitelja ŽO proizlazi da je kod tuženika prije nesreće bio zaposlen par mjeseci. Tog jutra svi zaposlenici u firmi su došli na posao, ali su ostali samo LO i on, direktor i njegova supruga, dok su ostali zaposlenici otišli raditi na teren. Šef im je rekao da moraju očistiti dvorište firme i oko firme od otpadaka, jer je tuženik iznajmio dio dvorišta drugoj firmi. Na dvorištu su se nalazile bačve, otpadni paneli, palete, i oni su dobili jumbo vreće za otpad koje su punili i napunjene su težile i par stotina kila, jer je kapacitet jedne vreće bio oko 600 kg. Šef im je rekao da otpad koji ne mogu micati rukama maknu viličarem i kako on nema ni vozačku dozvolu za upravljanje automobilom, on nije htio sjesti za viličar, nego je viličarem upravljao LO. Zna da je LO i ranije upravljao viličarem, jer ga je vidio, a upravljali su i svi ostali zaposlenici. Ne sjeća se više točno imena i prezimena ostalih radnika jer je prošlo dosta vremena, ali zna da je viličarem upravljao radnik iz Draškovca, kao i dvojica radnika iz Koprivnice. Na upit suda tužitelj je iskazao kako direktor nikada nije zabranio radnicima upravljati viličarem, štoviše on im je i rekao da ga koriste. Kako su LO i on završili posao odnosno trebalo je još samo premjestiti neke stvari, LO se nalazio u viličaru, a on je krenuo kod direktora pitati što će dalje raditi. Udaljio se možda nekih 10 metara i u tom trenutku je vjerojatno LO krenuo unatrag pun gas, nije valjda pogledao iza sebe i naletio je na njega s leđa. LO je bio u šoku, htio se maknuti s viličarem s njega, on mu je vikao da to ne radi jer bi ga mogao ubiti i onda je LO trčao po šefa. Šef se valjda nalazio u kancelariji. Šef je došao i sa većim viličarem podigao ovaj viličar s njega. Pozvali su hitnu pomoć koja ga je potom odvezla u bolnicu. Bio je hospitaliziran, zadobio je prijelom kostiju stopala i nakon par dana podvrgnut operativnom zahvatu. Imao je samo jednu operaciju, a nije hodao na fizikalne terapije, jer je u međuvremenu završio u zatvoru. Par mjeseci je samo ležao, nije imao gips nakon operacije, samo prije operacije, hodao je uz pomoć štaka, koje i sada koristi, jer je nedavno imao ozljedu, nezgodno je pao. Tužitelj je iskazao kako mu je ta kost sada slaba i čim krivo stane, odmah se ozlijedi. Tih par mjeseci nakon nesreće trebao je pomoć članova obitelji, jer ništa nije mogao sam, pomagali su mi roditelji i sestra. U tom periodu koristio je nekakve lijekove protiv zgrušavanja krvi i lijekove protiv bolova, a koje mu je prepisao liječnik. Osim fizičkih bolova ostale su i psihičke posljedice. Pada u depresiju, boji se da više nikada neće imati život kakav je imao ranije, ne može naći normalan posao, a prije nesreće je rekreativno igrao nogomet koji sad više ne može igrati. Bio je kod zatvorskog psihijatra, jer ga nisu htjeli voditi van iz zatvora i tamo su mu prepisane tablete za smirenje Normabel i neke tablete za spavanje. Sada ne troši nikakve lijekove za smirenje i nakon što je izašao iz zatvora nije bio kod psihijatra. Nije da mu lijekovi nisu potrebni, ali nije se htio na njih navući. Tablete protiv bolove nakon štetnog događaja koristio je par mjeseci. To su bile tablete na recept. Također, tužitelj je pojasnio kako je viličar na njega naletio s leđa i prilikom udarca ga je okrenuo i srušio na pod. Viličar je bio na njegovoj nozi do ispod koljena nekih pet minuta, dok nije došao šef i pomaknuo ga. U bolnici je bio 2 tjedna.

20. Direktor tuženika EO je iskazao kako je funkciju direktora tuženika obavljao i 2022. godine kad je došlo do ozljeđivanja tužitelja. Toga dana on je ovdje tužitelju i LO dao upute da moraju očistiti dvorište, sve unutar kruga firme od raznoraznog smeća koje se vani nalazilo, to je bilo razno lišće, ostaci od paleta i slično. Vani su na raspolaganju imali jumbo vreće za smeće, ali ne zna koja je bila njihova zapremnina. U to vrijeme firma je svom vlasništvu imala 2 viličara, a za rad na viličaru bili su osposobljeni on i još jedan radnik, dok LO nije bio osposobljen za rad na viličaru. Kad su LO i tužitelj krenuli čistiti smeće viličar se nije nalazio vani na dvorištu, već je bio u hali. Na upit suda je li tužitelju i LO rekao da mogu uzeti viličar iskazao je da nije. Na upit suda jesu li oni ranije koristili viličar iskazao je da tužitelj nije, a za VO nije siguran. Na upit suda je li LO kad izričito zabranio da se služi viličarem iskazao je da ne zna. Nadalje, iskazao je kako je nekim drugim radnicima na svoju odgovornost dozvolio da se služe viličarem iako nisu bili za to osposobljeni. Nije vidio tužitelja u trenutku kad je došlo do ozljeđivanja ni VO, jer se u tom trenutku nalazio sa stražnje strane, već je čuo nekakvu viku i onda je dotrčao i vidio da je tužitelj ispod viličara. On je tada pokrenuo drugi viličar koji je odignuo predmetnog viličara s tužitelja i pozvao hitnu pomoć. Na upit punomoćnika tuženika iskazao je kako za poslove koje je tog dana dao tužitelju i LO u pravilu ne treba upotreba viličara. Na upit suda iskazao je da te vreće, nakon što bi ih napunili, nisu morali nigdje voziti već su ih mogli ostaviti na tom mjestu gdje su ih napunili u krugu firme.

21. Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka sud zaključuje kako je predmetnog dana, kad je došlo do štetnog događaja, tužitelj obavljao poslove po nalogu direktora tuženika te je na njega viličarem naletio radnik tuženika, koji je upravljao viličarem, iako nije bio za to osposobljen. Također, sud, uzimaju u obzir iskaze tužitelja i svjedoka VO, kao i samog direktora tuženika, smatra nedvojbeno utvrđenim kako je direktor tuženika dozvoljavao upravljanje viličarem radnicima koji za to nisu bili osposobljeni, uključujući i LO. Naime, tužitelj i svjedok LO u svojim su iskazima naveli kako je LO i ranije znao upravljati viličarem te da je to direktoru tuženika bilo poznato, dok je direktor tuženika sam priznao da je nekim radnicima dozvolio upravljanje viličarem iako za isto nisu bili osposobljeni, dok je za VO iskazao kako nije siguran je li i ranije upravljao viličarem.Također, iskazao je i kako ne zna je li LO ikad zabranio korištenje viličarem, iz čega sud zaključuje kako nije, jer nije uvjerljivo da se direktor istog ne bi sjećao. Sud smatra kako takvim iskazom direktor tuženika nastoji umanjiti svoju odgovornost.

22. Nesporno je tužitelj pretrpio ozljedu na radu te, sukladno citiranoj odredbi čl.25. st. 1. ZZNR, za istu temeljem objektivne odgovornosti odgovara poslodavac, odnosno ovdje tuženik.

23. Dakle, kako za štetu pretrpljenu ozljedom na radu radniku odgovara poslodavac na temelju objektivne odgovornosti, teret dokazivanja eventualnih okolnosti koje bi otklonile odgovornost poslodavca ili umanjile njegovu odgovornost iz čl. 25. st. 2. ZZNR jest na poslodavcu.

24. Tuženik je tijekom postupka isticao prigovor podijeljene odgovornosti odnosno postojanje doprinosa tužitelja nastanku štetnog događaja i štete. Međutim, sud smatra, s obzirom na ranije navedena utvrđenja, kako navedeno nije dokazano u ovom postupku.

25. Naime, nedvojbeno je kako nije tužitelj upravljao viličarem, već drugi radnik tuženika, koji za isto nije bio osposobljen. Također, direktor tuženika je nedvojbeno navedenom radniku omogućio korištenje viličarem. Neovisno o tome je li direktor tuženika rekao radniku da navedenog jutra za obavljanje naloženih radova može koristiti viličar, nedvojbeno je kako se navedeni radnik već ranije koristio viličarem prilikom obavljanja poslova za tuženika, iako za isto nije bio osposobljen te je predmetno direktoru bilo i moralo bili poznato, međutim direktor tuženika nije radniku zabranio korištenje viličarem niti mu onemogućio korištenje viličarem.

26. Također, nedvojbeno je da je konkretni štetni događaj mogao biti izbjegnut da je tuženik poduzeo potrebne mjere zaštite na radu vezane uz upotrebu viličara i upravljanje viličarem.

27. Također, iz iskaza tužitelja, koji u potpunosti prihvaća ovaj sud kao vjerodostojan, proizlazi kako je isti leđima bio okrenut prema viličaru, dakle, udaljavao se od viličara, kada je radnik LO, krećući se unatrag, naletio na njega.

28. S obzirom na sve izneseno, sud utvrđuje kako tijekom postupka tuženik nije dokazao da bi postojao doprinos tužitelja štetnom događaju i šteti te tako istaknuti prigovor podijeljene odgovornosti nije osnovan.

29. Iz Nalaza i mišljenja dr. UO proizlazi kako je prilikom navedenog štetnog događaja tužitelj zadobio natučenje i krvni podljev desne potkoljenice, natučenje i krvni podljev desnog stopala, višedijelni prijelom baze 5. kosti donožja desnog stopala s pomakom ulomaka. Tužitelj je neposredno nakon nesreće i dalje tijekom liječenja pretrpio fizičke bolove i to bolove jakog intenziteta 3 dana, srednjeg intenziteta 6 dana, slabijeg intenziteta 40 dana. Bolove povremenog karaktera, a slabijeg intenziteta, tužitelj trpi i dalje, što ulazi u duševne boli radi smanjenja životne aktivnosti. Nadalje, vještak navodi kako je tužitelj pretrpio primarni strah jakog intenziteta tijekom sat vremena neposredno nakon nesreće sve do momenta racionalizacije ukupne situacije. Sekundarni strah srednjeg stupnja trpio je mjesec dana nakon nesreće/smetnje spavanja i usnivanja, vraćanje slika s mjesta nesreće, povremene depresivne i anksiozne epizode /razdražljivost, osjećaj bespomoćnosti. Sekundarni strah slabijeg stupnja trpio je još 3 mjeseci/povremen anksiozne i depresivne epizode. Uzimajući u obzir dob i zanimanje tužitelja, navedene povrede sa svim kliničkim i funkcijskim ispadima, predstavljaju duševnu bol radi smanjenja životne aktivnosti u opsegu od 6% i to trajno. Također, vještak je utvrdio kako je zaostao ožiljak koji predstavlja blagi oblik naruženosti-kozmetski defekt. U odnosu na tuđu pomoć i njegu, vještak smatra kako je tužitelju bila potrebna pomoć i njega druge osobe i to tijekom 3 tjedna nakon /13. svibnja 2022. i 26. svibnja 2022./otpusta iz bolnice, tužitelju je bila potrebna pomoć i njega druge osobe tijekom 3 sata dnevno/pomoć pri odijevanju, osobnoj higijeni, hranjenju, odlasku na wc. Tužitelj je u tom periodu pretežito ležao, hodao uz pomoć 2 štake. Tijekom daljnja 2 tjedna bila mu je potrebna pomoć druge osobe tijekom 2 sata dnevno, prilikom odijevanja i osobne higijene, a tijekom narednih 2 tjedna pomoć mu je bila potrebna tijekom 1 sat dnevno (prilikom odijevanja, osobne higijene, odlaska na kontrole liječnika).

30. Sud u cijelosti prihvaća priloženi Nalaz i mišljenje kao vjerodostojan, jer ga potvrđuje priložena medicinska dokumentacija, a tuženik isti, kao ni priloženu medicinsku dokumentaciju, ničim nije osporio.

31. S obzirom na navedena utvrđenja, sud smatra kako je nedvojbeno tijekom postupka utvrđeno da je tužitelj trpio povredu prava osobnosti, uslijed zadobivenih ozljeda, kao i pretrpljenog straha, smanjenja životne aktivnosti i naruženja lakog stupnja te se radi o takvoj težini povrede prava osobnosti i okolnostima slučaja koje opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade, sve sukladno čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22,156/22,155/23, dalje: ZOO) i čl. 1101. st. 1. ZOO-a.

32. Prilikom određivanje visine pravične novčane naknade radi povrede prava osobnosti, sud se vodio Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Su-1331-VI/02 i 1372-11/02 te Izmjenama Orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade prihvaćenih na sjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: SU-IV-47/2020-5 od 05. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., kao i Nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka u pogledu duljine trajanja i intenziteta pretrpljenih fizičkih bolova, straha, povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog smanjenja životne aktivnosti i naruženja.

33. U odnosu na imovinsku štetu, sud utvrđuje kako je tužitelju bila potrebna pomoć i njega druge osobe i to u duljini trajanja sukladno Nalazu i mišljenju, stoga je s te osnove, primjenom čl. 223. st. 1. ZPP-a, tužitelju priznata imovinska šteta u traženom iznosu od 600,00 eura.

34. Slijedom svega iznesenog, sud je u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja.

35. Odluka o zateznim kamatama temelji se na odredbama čl. 1103. ZOO-a temeljem koje odredbe obveza pravične novčane naknade dospijeva s danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe te u odnosu na imovinsku štetu na odredbi čl. 1086. ZOO-a temeljem koje odredbe obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.

36. Slijedom navedenih odredbi ZOO-a, sud je tužitelju dosudio zatezne kamate u odnosu na pravičnu novčanu naknadu tj. neimovinsku štetu od podnošenja odštetnog zahtjeva, a u odnosu na imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu od donošenja presude do isplate.

37. Odluka o troškovima temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a te obzirom da je tužitelj u cijelosti uspio u sporu, istome pripada pravo na naknadu troškova postupka u cijelosti.

38. Troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23, dalje: Tarifa) te su tužitelju priznati trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 eura, sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife, sastav odštetnog zahtjeva od 30.08.2024. u iznosu od 200,00 eura, sukladno Tbr. 32. toč. 1. Tarife, pribava potvrde Hzmo od 31.07.2024. u iznosu od 50,00 eura, sukladno Tbr. 36. Tarife), zastupanje na ročištu 28. siječnja 2025., 14. travnja 2025., 2. srpnja 2025., 23. rujna 2025. u iznosu od 200,00 eura za svaku radnju, sastav podneska od 13. veljače 2025. u iznosu od 200,00 eura, sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife), pripadajući pdv od 25 % u iznosu od 362,50 eura i trošak izrade medicinskog nalaza i mišljenja u iznosu od 150,00 eura, dakle, sveukupno u iznosu od 1.962,50 eura.

39. Sud je odbio zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka za iznos od 37,50 eura, a što se odnosi na traženi iznos pdv-a po stopi od 25% na trošak izrade nalaza u iznosu od 150,00 eura, obzirom iz dokumentacije ne proizlazi da je i plaćen trošak pdv-a na navedenu izradu nalaza.

40. S obzirom na sve izneseno, presuđeno je kao u izreci.

Prelog, 5. studenog 2025.

Sutkinja:

Nina Markulija

Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku presude, nadležnom županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u tri primjerka.

O tome obavijest:

1. Tužitelj po punomoćnici

2. Tuženik po punomoćnicima