Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-883/2024

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Gordane Korotaj, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. GV, zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990. i 29/1994.) i dr., odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Metković, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Metkoviću od 15. siječnja 2024., broj: 12. Pp-150/2022, u sjednici vijeća održanoj 5. studenog 2025.,

r i j e š i o  j e

Djelomično se prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Metković, ukida se pobijana prvostupanjska presuda u odnosu na prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično i pravno opisan u točki I) izreke pobijene presude te se u tom dijelu predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

p r e s u d i o j e

U ostalom dijelu odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Metković kao neosnovana te se u pobijanom, a neukinutom i nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Metkoviću od 15. siječnja 2024., broj: 12. Pp-150/2022, okr. GV na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020. i 114/2022.), oslobođen je optužbe da bi na način činjenično i pravno opisan u izreci pobijane presude počinio prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda, dok je na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, oslobođen optužbe da bi na način činjenično i pravno opisan u izreci pobijane presude počinio prekršaj iz članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio tužitelj ne naznačujući žalbene osnove dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku, ili da se presuda preinači i okrivljenika proglasi krivim za prekršaje iz članka 6. Zakona prekršajima protiv javnog reda i mira i članka 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

3. Žalba je djelomično osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

U odnosu na rješenje

5. U pravu je tužitelj kada u žalbi tvrdi da je pobijana presuda, za sada preuranjena, jer prvostupanjski sud nije proveo sve potrebne i dostupne dokaze u cilju pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja.

5.1. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da prvostupanjski sud zaključak o oslobođenju okr. GV od prekršajne odgovornosti za prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, utemeljio na obrani okrivljenika koji poriče počinjenje prekršaja koji mu se stavlja na teret te iskaza svjedoka HV koja nije iskazivao o ponašanju okrivljenika u događaju inkriminirane prilike na način kao što mu se stavlja na teret jer je iskazao „…gosp. GVu jutarnjim satima pristupio je gradilištu projekta gdje se radilo na izvođenju radova…a kako isti nije bio zadovoljan izvođenju radova, odlaskom šefa gradilišta je reagirao gdje sam bio nazočan kao i kolege EV i JV, isti prema meni nije imao nikakve uvredljive riječi niti sam od strane njega nešto prepoznao da se isti ponaša na nepristojan način ali što se tiče prema kolegama u komunikaciji ja se ne mogu točno očitovati….“. Međutim, spisu prileži Zapisnik Policijske postaje Metković o ispitivanju svjedoka HV od 21. siječnja 2022. (list 8-9 spisa) na koji zapisnik je svjedok PV nakon što je zakonito i propisno upozoren iskazivao drugačije o događaju inkriminirane prilike pa je prvostupanjski sud bio dužan ispitati svjedoka HV o različitostima u njegovom iskazivanju pred policijom i pred sudom, a što je prvostupanjski sud propustio učiniti.

5.2. Osim toga, spisu prileže i Zapisnici o ispitivanju svjedoka JV i EV sastavljeni u Policijskoj postaji Metković (list 10-13 spisa) koji su iskazivali o događaju inkriminirane prilike, a koje svjedoke je prvostupanjski sud propustio ispitati u postupku odnosno neutemeljeno je odustao od njihovog ispitivanja. Naime, svjedoku JV upućen je jedan poziv za ispitivanje koji se vratio s napomenom dostavljača „Nepoznat“, dok su svjedokinji EV upućena dva poziva koja su se vratila s napomenom dostavljača „Obaviješten nije podigao pošiljku“, a prvostupanjski sud ni na koji način nije provjeravao prebivalište odnosno boravište tih osoba u [adresa], a koju radnju je prvostupanjski sud bio dužan poduzeti, a potom i utvrdit jesu li ispunjeni uvjeti za čitanje iskaza svjedoka JV i EV dani na Zapisnik o ispitivanju svjedoka u Policijskoj postaji Metković, sukladno odredbi članka 167. stavak 6. Prekršajnog zakona.

6. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud, u cilju pravilnog i točnog utvrđenja činjenica koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke, nije dovoljno kritički i savjesno ocijenio provedene dokaze, a niti je proveo sve raspoložive dokaze, zbog čega je činjenično stanje, za sada, pogrešno i nepotpuno utvrđeno, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku.

7. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će provesti sve već provedene dokaze, provesti dokaze na koje mu je ukazano u ovoj odluci, a po potrebi provesti i druge dokaze te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

7.1. Iz navedenih razloga, žalba tužitelja zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja je osnovana.

8. Stoga je, na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

U odnosu na presudu.

5. Suprotno tvrdnjama žalbe, po ocjeni ovog suda, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da djelo za koje je protiv okrivljenika podnesen optužni prijedlog ne ispunjava biće prekršaja iz članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

5.1. Naime, odredbom članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, propisano je:

„(1) Tko s ciljem prouzročenja straha drugom ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju u spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 kuna do 30.000,00 kuna.“.

5.2. Iz citirane zakonske odredbe članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, jasno proizlazi da se predmetni prekršaj može počiniti samo ako su ispunjenja dva elementa, a to su: 1) da je počinitelj postupao s ciljem (izravna namjera) prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju spolnoj orijentaciji i 2) da je takvim postupanjem počinitelj povrijedio tuđe dostojanstvo. Oba opisana elementa, kao biće djela, moraju biti opisana u činjeničnom opisu prekršaja.

5.3. Iz činjeničnog opisa djela prekršaja koji se okrivljeniku optužbom stavlja na teret proizlazi da je djelo prekršaja opisano na način da je navedeno „…da je 21. siječnja 2022. godine oko 09,00 sati u gradu Metkoviću, na javnom mjestu, dovevši se prethodno u vidno alkoholiziranom stanje 1,10 g/kg alkohola u organizmu, narušavao javni red i mir na štetu zaposlenika gradilišta svjedoka PV (1990.) iz [adresa], JV (1974.) državljanin Slovenije na privremenom boravku u Republici Hrvatskoj i svjedokinje EV (1985.) državljanke Bosne i Hercegovine na privremenom boravku u Republici Hrvatskoj na način da je nezadovoljan načinom i dinamikom izgradnje odnosno postavljanja odvodnih cijevi u zemlju…potom prišao navedenim svjedocima kao zaposlenicima i na iste glasno vikao pogrdnim riječima, pritom ih je vrijeđao i na nacionalnoj osnovi: "Čupajte to (postavljene cijevi) sve vanka! Ja ću vas sve potjerati!", a kada je zaposlenik PV nastavio izvoditi radove i htio pokušati otvoriti jedan obližnji šaht za priključak cijevi, okrivljenik mu je prišao i na naročito drzak i nepristojan način uz upotrebu tjelesne snage odgurnuo je PV rukama, a zatim se ponovno obratio navedenim svjedocima vičući na njih uvredljivim riječima: " Jebem vam mater balijsku! Jebem vam majku! Dosta mi je vas bosanaca, šiptara i muslimana!" stvarajući opisanim riječima kod svjedoka ponižavajuće i uvredljivo okruženje na temelju etničke pripadnosti i nacionalnog podrijetla te vrijeđajući njihovo dostojanstvo, zatim je svjedok PV uzeo svoj mobitel i počeo se udaljavati od okrivljenika prema svom parkiranom motornom vozilu, međutim okrivljenik je ustrajući u narušavanju javnog reda i mira krenuo prema svjedoku PV, kojega je i sustigao te mu se ponovno na naročito drzak i nepristojan način unio u lice, a zatim ga uz upotrebu tjelesne snage nastavio gurati rukama vičući pri tome na njega raznim uvredljivim riječima“. Iz takvog činjeničnog opisa, kako je on bio naznačen u optužbi, nedvojbeno proizlazi da nije naveden jedan od dva elementa koji kumulativno moraju biti navedeni u činjeničnom opisu djela iz članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, odnosno nije navedeno da je počinitelj postupao s ciljem - izravnom namjerom prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u izražavanju spolne orijentacije

5.4. S obzirom da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to iz navedenog razloga sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.

6. Imajući u vidu naprijed navedeno, žalbeni navodi tužitelja kojima ističe da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno irelevantni su za ocjenu pravilnosti i zakonitosti pobijane presude.

7. Slijedom navedenog, prekršajno djelo za koje se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak na način kako je to činjenično opisano u optužnom prijedlogu ne sadrži odlučne činjenice od koje ovisi ispunjenje bića inkriminiranog prekršaja, pa je pravilno prvostupanjski sud donio presudu kojom se okr. GV oslobađa optužbe obzirom da djelo na način kako je to činjenično opisano u optužbi nije prekršaj.

8. Slijedom svega navedenog, na temelju članak 206. stavak 1. i 3. (izreka rješenja) i članka 205. ( izreka presude) Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove odluke.

U Zagrebu 5. studenog 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Kristina Gašparac Orlić, v.r.

Presuda i Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Metkoviću u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.