Baza je ažurirana 11.05.2026. zaključno sa NN 29/26 EU 2024/2679
- 1 - Revd 3003/2023-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, u pravnoj stvari I. tužiteljice L. T., OIB ..., iz P., II. tužiteljice M. B., OIB ..., iz Z., obje zastupane po punomoćniku S. B., odvjetniku u Z., III. tužiteljice M. M., OIB ..., iz Z., i IV. tužiteljice T. M., OIB ..., iz Z., obje zastupane po punomoćniku Z. Z., odvjetniku u Z., protiv I. tuženika D. K., OIB ..., iz P., II. tuženika V. K., OIB ..., iz P., i III. tuženika K. K., OIB ..., iz P., svi zastupani po punomoćniku B. Z., odvjetniku u Z., radi utvrđenja suvlasništva i razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o prijedlogu I.-III. tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-717/2021-4 od 18. travnja 2023. kojom je potvrđena djelomična presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Pagu poslovni broj P-1155/18 od 30. listopada 2019., u sjednici održanoj 3. listopada 2023.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-717/2021-4 od 18. travnja 2023. kojom je potvrđena djelomična presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Pagu poslovni broj P-1155/18 od 30. listopada 2019. I.-III. tuženici su podnijeli u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši slijedeća pravna pitanja za koja smatraju da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:
1. Može li netko stjecati pravo vlasništva nasljeđivanjem na nekretnini koja nije ostavinska imovina ostavitelja? Bolje rečeno, da li je, u slučaju da su u zemljišnim knjigama upisane treće osobe kao vlasnici naslijeđene imovine, na nasljednicima teret dokaza da je njihov prednik u odnosu na nominalne zemljišnoknjižne vlasnike stekao (i u trenutku smrti imao) pravo vlasništva na toj imovini?,
2. U situaciji u kojoj je predmet Sporazuma o diobi i načinu diobe nasljednika koji je unesen u rješenje o nasljeđivanju, nekretnina koja ne predstavlja ostavinsku masu ostavitelja, radi li se o stjecanju na temelju pravnog posla ili pak o stjecanju nasljeđivanjem?.
1.1. Tužiteljice nisu podnijele odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP ovaj revizijski sud ocijenio je slijedeće.
2.1. Predmetna pravna pitanja nisu važna za odluku u ovom sporu. Ovo stoga što je drugostupanjski sud, uz utvrđenje da su tuženici sudjelovali u ostavinskom postupku iza pok. M. K. pok. M. i uz pravno shvaćanje da su stoga isti vezani pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju donesenim u tom postupku, već iz samih tih razloga našao dio tužbenog zahtjeva osnovanim (što tuženici ispuštaju iz vida). Ovdje je za ukazati da tuženici vezano za navedeno pravno shvaćanje drugostupanjskog suda nisu naznačili pravno pitanje.
2.2. U odnosu na predmetna pravna pitanja niti ne postoje razlozi važnosti tih pravnih pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, odluke na koje se tuženici pozivaju u prijedlogu za dopuštenje revizije (rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev 2064/2013-3 od 25. veljače 2014., odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III/2554/2017 od 3. prosinca 2019. i rješenje Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-5232/2016-3 od 14. svibnja 2019.) donesene su u bitno drugačijoj činjeničnoj i pravnoj situaciji od situacije kakva je u ovom sporu.
3. Navodi tuženika iz prijedloga za dopuštenje revizije kojim pokušavaju dovesti u sumnju pravilnog zaključaka nižestupanjskih sudova o postojanju pravno odlučnih činjenica nisu uzeti u razmatranje. Ovo stoga što se prijedlog za dopuštenje revizije ne može podnijeti radi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 385.a ZPP).
4. S obzirom na izneseno valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.b st. 1. i st. 2. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.