Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž Zk-99/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Vesni Rep, kao sutkinji pojedinki, u zemljišnoknjižnom predmetu pokrenutom po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, Odjela za katastar zemljišta i nekretnina broj RN-30/25 k. o. [katastarska općina], protiv protustranaka OĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], i ZĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], obje iz [adresa], obje zastupane po punomoćnici Zvjezdani Znidarčić Begović, odvjetnici iz Zagreba, radi provedbe prijavnog lista, odlučujući o žalbi protustranaka OĐ i ZĐ, protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-41571/2025-4 (Ozn. Z-30096/2025) od 25. kolovoza 2025., 5. studenog 2025.,

r i j e š i o  j e

Žalba protustranaka OĐ i ZĐ odbija se kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-41571/2025-4 (Ozn. Z-30096/2025) od 25. kolovoza 2025. i nalaže brisanje zabilježbe žalbe upisane rješenjem broj Z-49855/2025 od 2. listopada 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka glasi:

"I. Odbija se prigovor protustranaka OĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i ZĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i potvrđuje rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta ovog suda, posl. br. Z-30096/25 od 10. srpnja 2025.

II. Određuje se zabilježba odbijenog prigovora Z-41571/25 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].“

2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu, potpunu i dopuštenu žalbu podnijele su protustranke OĐ i ZĐ 26. rujna 2025. zbog svih zakonom predviđenih razloga, a predlažu da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje u skladu s navodima žalbe ili da isto ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Žalba nije osnovana.

4. Rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta broj Z-30096/2025-2 od 10. srpnja 2025. na temelju prijavnog lista RN-30/2025, Klasa: 932-06/2025-02/2292, Urbroj: 251-12-02-2-25-5 od 4. lipnja 2025., naslovne stranice za zemljišnu knjigu a3 od 23. svibnja 2025., kopije katastarskog plana spp od 23. svibnja 2025., očitovanja nositelja prava nerazvrstane ceste od 23. svibnja 2025., kopije katastarskog plana pns od 23. svibnja 2025., odluke o nerazvrstanoj cesti od 23. svibnja 2025., sadržaja za zemljišnu knjigu a3 od 23. svibnja 2025., skice izmjere od 23. svibnja 2025., a na temelju članka 101. stavak 1. i članka 102. stavak 2. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 04/23. i 133/23.; dalje: ZC), dopušten je, između ostalog, pod točkom I.25. izreke upis u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina], na nekretnini OĐ u ½ dijela i ZĐ u ½ dijela, a koja se sastoji od kčbr. [katastarska čestica] [adresa], 1216 m2 (oranica 1216 m2), promjena oblika i površine kčbr. [katastarska čestica] [adresa], 1216 m2 (oranica 1216 m2), na sada kčbr. kčbr. [katastarska čestica] [adresa], 1092 m2 (oranica 1092 m2). U točki II. izreke naložena je provedba rješenja u zemljišnoj knjizi.

4.1. Podnositeljice žalbe su protiv navedenog rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta podnijele prigovor u kojem navode da u konkretnom slučaju treba uspostaviti ranije zemljišnoknjižno stanje jer je provedbom rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta njima oduzeta imovina nezakonitim postupkom i bez mogućnosti očitovanja vlasnica glede takve promjene. Za provedbu geodetskog elaborata da je potrebna suglasnost vlasnika, a da one nisu sudjelovale u postupku izrade prijavnog lista koji ne može predstavljati pravni temelj za promjenu vlasništva u zemljišnoj knjizi. Očitovanje i odluka Grada Zagreba od 23. svibnja 2025. da su napravljene bez odgovarajuće provjere i da se uz prigovor dostavljaju isprave kako dio oduzete površine nije nerazvrstana cesta, već cvjetnjak, a koje zemljište je protustrankama vraćeno u postupku povrata imovine.

4.2. Odlučujući o prigovoru prvostupanjski sud navodi da se u konkretnom slučaju radi o upisu nerazvrstane ceste u zemljišne knjige, a da je postupak evidentiranja i zemljišnoknjižnog upisa nerazvrstanih cesta izgrađenih do dana stupanja na snagu ZC-a propisan odredbama tog Zakona. Temeljem članka 101. stavak 1. ZC-a da je propisano da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, dok je člankom 102. stavak 2. istog Zakona propisano da se nerazvrstana cesta upisuje u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave. Prema članku 133. stavak 1. ZC-a da se nerazvrstane ceste iz članka 131. stavak 1. i članka 132. stavak 1. ZC-a evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe.

4.3. Prema članku 95. stavak 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“ broj 112/2018. i 39/2022.) promjene podataka o broju, položaju, obliku, površini i načinu uporabe katastarskih čestica te promjene podataka o zgradama dostavljaju se zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda prijavnim listom kojemu se prilaže kopija katastarskog plana.

4.4. Člankom 11. stavak 4. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/2019., 128/2022. i 127/2024.; dalje: ZZK) propisano je da promjena katastarskog broja, oblika, površine ili izgrađenosti zemljišta se provodi u zemljišnoj knjizi na temelju rješenja koje zemljišnoknjižni sud donosi po službenoj dužnosti, nakon što mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavni list o toj promjeni u katastru zemljišta.

4.5. U konkretnom slučaju da je upis dozvoljen primjenom članka 117. stavak 2. ZZK- a kojim je propisano da će se zemljišnoknjižni sud, kada odluku o upisu donosi drugo nadležno tijelo, ograničiti na ispitivanje je li upis odredilo za to nadležno tijelo te je li upis provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige, a glede ostalih pretpostavki odlučuje onaj sud ili drugo tijelo koje upis dopušta.

4.6. Konkretan prijavni list da je izrađen od strane nadležnog katastra, da je potvrđen od strane katastra i da ga je s obzirom na odredbe ZC-a bilo moguće provesti u zemljišnoj knjizi onako kako glasi.

4.7. Prvostupanjski sud u svojoj odluci još navodi da ukoliko protustranke smatraju kako je provedbom prijavnog lista povrijeđeno neko njihovo pravo ili da postupak izrade prijavnog lista nije proveden na odgovarajući način u odnosu na njih, tada mogu zaštitu svog prava ostvarivati u upravnom postupku. Zemljišnoknjižni sud da ne može ulaziti u pitanje valjanosti promjena određenih predmetnim prijavnim listom, jer je navedena promjena isključivo u nadležnosti samog katastra. Pored toga, da je s obzirom na članak 133. ZC-a pitanje utjecaja na knjižna prava predmetnim prijavnim listom neodlučno, jer se upis nerazvrstane ceste u zemljišnim knjigama ima provesti neovisno o upisanom zemljišnoknjižnom vlasniku ili drugim stvarnim pravima trećih osoba. Očitovanje Gradskog ureda za prostorno uređenje i izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 5. prosinca 2023. da predstavlja javnu ispravu za koju vrijedi presumpcija istinitosti i potpunosti pa zemljišnoknjižni sud nije ovlašten utvrđivati valjanost te isprave. Prvostupanjski sud se pozvao i na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-6326/2011 i dr. od 7. veljače 2018. prema kojoj Zakon o cestama predstavlja zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi postojeće ceste u općoj uporabi – pri čemu taj Zakon ne zahtijeva da u njemu bude propisan i neki posebni oblik stvarnopravne i/ili obveznopravne zaštite bivših vlasnika tih nekretnina. Zakonodavac da je pošao od činjenice da namjeravano usklađivanje zemljišnoknjižnog i faktičnog stanja takvih nekretnina, načelno, ne otvara ni pitanje vlasništva, ni pitanje naknada za oduzeto vlasništvo, jer su ta pitanja, u pravilu, već riješena. Istodobno pojedinim bivšim vlasnicima – ako ovi smatraju da su oštećeni u svojim pravima – nije uskraćena mogućnost postavljati zahtjeve obveznopravne prirode.

5. Podnositeljice žalbe u svojoj žalbi navode kako istu podnose zbog svih zakonom predviđenih razloga, dakle, i zbog bitnih povreda odredaba postupka pri čemu ne navode koju je bitnu povredu počinio prvostupanjski sud. U zemljišnoknjižnim postupcima se na temelju članka 99. stavak 2. ZZK-a na odgovarajući način primjenjuje Zakon o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007.-Odluka USRH, 84/2008., 96/2008.-Odluka USRH, 123/2008.-ispravak, 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP). Temeljem članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud povodom žalbi stranaka po službenoj dužnosti, između ostalog, pazi i na postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a. Ispitujući pobijanu odluku u odnosu na navedeno, ocjena je ovog suda da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od navedenih bitnih povreda.

6. Podnositeljice žalbe osporavaju i pravilnost primjene materijalnog prava na koje se pozvao prvostupanjski sud te su činjenično istakle kako nije točno utvrđenje da bi dio nekretnine koji im je oduzet, odnosno za koji je umanjena površina nekretnine koje su suvlasnice, predstavljao nerazvrstanu cestu, već da na tom dijelu one imaju posađen cvjetnjak, a što je vidljivo i iz fotografija koje su priložile uz prigovor. Ponovo osporavaju i valjanost upravnog postupka u okviru kojeg je donesen prijavni list koji je proveden u zemljišnoj knjizi i kojim je njima oduzet dio nekretnine koje su one suvlasnice. U osnovi ponavljaju razloge koji su izneseni i u prigovoru protiv rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta.

6.1. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio prigovor protustranaka, te razloge na kojima prvostupanjski sud temelji svoju odluku u cijelosti prihvaća i ovaj sud pa se radi nepotrebnog ponavljanja protustranke upućuje na obrazloženje prvostupanjske odluke.

6.2. Kada se radi o provedbi prijavnog lista kojim se mijenja oblik, površina, katastarski broj ili izgrađenost zemljišta, a konkretni prijavni list je upravo takav, i kada je taj prijavni list potvrđen od strane katastra, isti je zemljišnoknjižni sud dužan provesti u zemljišnoj knjizi ako je to moguće s obzirom na stanje zemljišne knjige. Konkretan prijavni list odnosi se na formiranje čkbr. [katastarska čestica], [adresa] površine 11517 m2 te kčbr. [katastarska čestica], [adresa] površine 2073 m2, uz upis obiju čestica kao nerazvrstanih cesta i uz istovremenu uknjižbu javnog dobra u općoj uporabi – nerazvrstane ceste u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba. Navedeni prijavni list izrađen je na temelju članka 133. stavak 1. ZC-a, upis takvog prijavnog lista propisan je odredbama ZC-a te je provedba promjena i upisa temeljem navedenog prijavnog lista neovisna o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava trećih osoba. Podnositeljice žalbe mogu i trebaju svoja prava za koja smatraju da su im povrijeđena zaštititi u upravnom postupku ili u odgovarajućem sudskom postupku. Zemljišnoknjižni sud ne može u provedbi prijavnog lista razmatrati i raspravljati sporna pitanja vezana uz pravo vlasništva niti može utvrđivati i ispitivati da li promjene koje su određene prijavnim listom odgovaraju stvarnom stanju na terenu.

7. Zbog toga je ovaj sud odbio žalbu protustranaka te naložio brisanje zabilježbe iste primjenom članka 149. stavak 3. ZZK-a.

Koprivnica, 5. studenog 2025.

Sutkinja

Vesna Rep