Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

    Zagreb

    Broj: Ppž-9697/2025

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    I

    R J E Š E N J E

    Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: predsjednice vijeća Kristine Gašparac Orlić, te članova vijeća Roberta Završkog i Gordane Korotaj, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog NN kojeg brani Jasminka Perković, odvjetnica iz Šibenika, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17, 126/19, 84/21, 114/2022 i 36/2024), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s Ispostavom Primošten i žalbi oštećenice CN podnesene po punomoćniku Dinu Lučevu, odvjetniku iz Zagreba, protiv presude Općinskog suda u Šibeniku od 26. kolovoza 2025., broj: Pp-2393/2024, na sjednici vijeća održanoj 5. studenog 2025.,

    p r e s u d i o j e:

    I. Odbija se kao neosnovana žalba ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s Ispostavom Primošten te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

    r i j e š i o j e:

    II. Žalba oštećenice CN odbacuju se kao nedopuštena.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom okrivljenik je oslobođen optužbe za počinjenje prekršaja iz članka 22. stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci iste, obrazloženjem prvostupanjskog suda da nakon provedenog postupka nije dokazano da bi počinio djelo na način kako je to opisano u optužnom prijedlogu.

    2. Protiv te presude ovlašteni tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, navodeći u bitnom da iz cijelog postupka proizlazi da je okrivljenik počinio nasilje prema bivšoj supruzi i da je trebao biti proglašen krivim. Ukazuje da je izreka odluke proturječna sama sebi i razlozima presude, a da iz postupka proizlazi upravo suprotno od zaključka suda, odnosno da je djelo počinjeno i da je imalo za posljedicu uznemirenost žrtve. Žalitelj analizira provedeni postupak i dokaze, ističući da je okrivljenik bez razloga ušao u kuću, da je uznemirenost žrtve nesporno dokazana, te da je jasno utvrđeno da je bio na mjestu događaja gdje je došlo do njihova sukoba, što potvrđuje i ispitana svjedokinja. Posljedica je dokazana i neposrednim opažanjem policijskih službenika koji su to konstatirali i izvješću, pa žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi ista prihvati.

    2.1. Oštećenica VN je također protiv navedene presude putem punomoćnika podnijela žalbu navodeći da je podnosi zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, zbog povrede materijalnog prava i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, predlažući da se prvostupanjska odluka ukine.

    3. Žalba tužitelja nije osnovana, a žalba oštećenice nije dopuštena.

    U odnosu na presudu kojom se žalba tužitelja odbija:

    4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 38/13, 157/13, 110/15, 107/17 i 114/22) ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

    5. Što se tiče žalbenih navoda koji se odnose na proturječnosti u presudi, na nerazumljivost iste i na nedostatak razloga za odluku, kao i navoda koji se općenito odnose na bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka ovaj sud nalazi da nije došlo do bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona na koje upire žalitelj. Ovaj sud je utvrdio da pobijana odluka ima, sukladno članku 185. Prekršajnog zakona sav potreban sadržaj, a njeno obrazloženje sadrži obrazloženu ocjenu sadržaja navoda obrane okrivljenika, kao i provedenih dokaza. Ista se temelji na zakonitim dokazima, sadrži sve razloge o odlučnim činjenicama, te u presudi ne postoji bitna proturječnost i nelogičnost između razloga presude i sadržaja optužnog prijedloga a prvostupanjski sud je jasno i nedvosmisleno obrazložio svoj zaključak.

    6. U odnosu na utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud u postupku ispitao okrivljenika, te proveo raspoložive dokaze - ispitao svjedokinju AN (oštećenica – bivša supruga) i proveo suočenje između njih, ispitao kao svjedokinju susjedu JN te pročitao dokumentaciju u spisu.

    7. Na temelju slobodne ocjene provedenih dokaza, sukladno članku 88. stavku 2. Prekršajnog zakona, kao što je slobodno cijenio i postojanje svih relevantnih činjenica, pri čemu nije bio ograničen i vezan nikakvim dokaznim pravilima, prvostupanjski sud je našao da utvrđene činjenice ne daju osnova za zaključak o nespornoj krivnji okrivljenika.

    8. U odnosu na žalbene navode žalitelja, ističe se da je sud donio odluku nakon detaljne analize i dovođenja u vezu iskaza osoba koje su u kontradiktornom postupku neposredno ispitane pred sucem te iz čijih iskaza ne proizlazi nedvojbeno da bi navedene prilike došlo do nasilja upravo na opisani način. Eventualni verbalni sukob povišenim tonovima pa i fizički kontakt, kao i realna mogućnost da je oštećenica u odnosu na neke okolnosti različito iskazivala na policiji i u svjedočenju pred sudom, ipak nije dovoljno za nesporan zaključak o krivnji.

    9. Budući da je za osuđujuću presudu potrebno s potpunom izvjesnošću utvrditi da je okrivljenik počinio prekršaj upravo na način kako je to opisano u činjeničnom opisu djela, opravdano je sud prvog stupnja temeljem načela „u dvojbi u korist okrivljenika“ oslobodio istog od optužbe, te za svoju odluku dao zadovoljavajuće razloge, a koje prihvaća i ovaj sud.

    U odnosu na rješenje kojim se žalba oštećenice odbacuje:

    10. Sukladno članku 192. stavku 1. Prekršajnog zakona, žalbu protiv presude mogu podnijeti stranke, branitelj i oštećenik, s tim da je člankom 192. stavkom 4. istog Zakona, pravo na žalbu oštećenika, koji nije ujedno i tužitelj, ograničeno samo na pobijanje presude zbog odluke o troškovima prekršajnog postupka.

    11. Kada zakon selektivno priznaje određeno pravo sudioniku postupka, onda koristi pravnu nomotehniku da nabroji one procesne situacije kojih je manje, pa je nabrojao samo taj jedan slučaj u kojem ima pravo žalbe, a nije nabrojao sve slučajeve u kojima oštećenik nema pravo žalbe.

    12. Kako je u konkretnom slučaju oštećenica žalbu podnijela zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, zbog povrede materijalnog prava i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a žalba oštećenika podnesena zbog bilo kojeg drugog razloga osim zbog odluke o trošku postupka nije dopuštena, valjalo je odbaciti žalbu oštećenice na temelju članka 204. stavka 2. točke 4. kao nedopuštenu.

    13. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je kao u izreci.

    U Zagrebu, 5. studenog 2025.

    Zapisničarka:

    Predsjednica vijeća:

    Emina Bašić, v. r

    Kristina Gašparac Orlić, v.r.

    Odluka se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 7 otpravaka: za spis, okrivljenika, braniteljicu, oštećenicu, punomoćnika oštećenice i tužitelja.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.