Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-576/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikole Ramušćaka predsjednika vijeća, Tihane Cišper članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Jasminke Pavković članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĆĆC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Željko Jurić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Grada Dubrovnika, OIB: 21712494719, Dubrovnik, Pred Dvorom 1, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Tehnogradnje d.o.o., OIB: 89157818657, Mokošnica, Čajkovica, Podgaj 3A, kojeg zastupa punomoćnik Ognjen Dabelić, odvjetnik u Dubrovniku, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj Pn-38/2020 od 10. ožujka 2025., na sjednici vijeća održanoj 5. studenoga 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj Pn-38/2020 od 10. ožujka 2025. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka će se odlučiti konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za naknadu neimovinske štete u iznosu 10.800,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 15. lipnja 2020. do isplate i zahtjev za naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu 1.168,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 30. travnja 2018. do isplate (točka I. izreke) te je naloženo tužiteljici da nadoknadi umješaču troškove postupka u iznosu 1.812,50 eura (točka II. izreke).

2. Tužiteljica je podnijela žalbu protiv navedene presude zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje: ZPP) jer je iz izvedenih dokaza izveo neutemeljene zaključke čime je cjelokupno činjenično stanje pogrešno i nepotpuno. Predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu i prihvatiti tužbeni zahtjev i zahtjev za naknadom troškova postupka, podredno ukinuti presudu i predmet vratiti na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu. Zahtijeva trošak za sastav žalbe u iznosu 312,50 eura.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tužiteljice je osnovana.

5. Nisu osnovani žalbeni navodi tužiteljice da je počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a budući iz žalbenih navoda proizlazi da tužiteljica pobija utvrđenja i zaključke suda navodeći da se isti temelje na pogrešno, odnosno nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju. Iz sadržaja žalbe proizlazi da tužiteljica kroz žalbeni razlog bitne povrede iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a zapravo pobija ocjenu dokaza provedenu po prvostupanjskom sudu i utvrđenje tog suda da na strani tuženika, tj. umješača nije bilo propusta u održavanju ceste pa time da ne postoji niti odgovornost za naknadu štete. Navodi kojima žaliteljica osporava ili problematizira utvrđenja na kojima prvostupanjski sud temelji osporenu presudu u biti su prigovori činjenične naravi kojima žaliteljica iznosi svoju ocjenu dokaza provedenih u postupku koja je različita od ocjene na kojoj je zasnovana pobijana odluka, a što nema značaj postupovne povrede.

6. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio druge bitne povrede odredbi parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno članku 365. stavak 2. ZPP-a.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu koju je pretrpjela u prometnoj nesreći koja se dogodila 4. srpnja 2017.

8. Prvostupanjski sud je svoju odluku kojom je u cijelosti odbio tužbeni zahtjev donio utvrdivši da do nastanka štetnog događa nije došlo zbog propusta umješača u poslovima redovitog održavanja nerazvrstanih cesta u gradu Dubrovniku jer da je to društvo redovno vršilo ophodnju cesta kojom prilikom nije uočena masna mrlja, zatim da u Zapisniku o očevidu i fotoelaboratu takva mrlja nije evidentirana na cesti, a da se iskazi svjedoka u odnosu na činjenicu da je bila riječ o masnoj mrlji ukazuju nedovoljnim za ocjenu o odgovornosti tuženika obzirom da je moguće da je na cesti postojala mrlja koja je mogla biti posljedica blizine autopraone ili nekog drugog uzroka te da je, uz sve navedeno, od strane sudskog vještaka utvrđeno da se tužiteljica kretala brzinom višom od dopuštene, te uvažavajući činjenicu da ni iskazi svjedoka nisu suglasni o činjenici da je dio ceste nakon nezgode slijedećih nekoliko dana bio posut pijeskom, ocjena je prvostupanjskog suda da tužiteljica nije dokazala da je do prometne nezgode došlo zbog propusta u održavanju ceste te je njen zahtjev u cijelosti ocijenjen kao neosnovan.

9. Osnovani su žalbeni navodi tužiteljice da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno u pogledu postojanja masne mrlje na cesti, jer nije sa sigurnošću utvrđeno da li fotografije koje su sačinili djelatnici policije prikazuju dio ceste na kojem se po tvrdnjama tužiteljice, ali i iskazima svjedoka ĆĆ, HĆ, ŠĆ i IĆ nalazila mrlja, moguće masna. Fotografije prikazuju dio ceste na kojem je vidljiv trag struganja, a što treba dovesti u vezu s nalazom i mišljenjem vještaka dipl.ing. Stanka Smodlake prema kojem je do destabilizacije motorkotača došlo 4-5 metara prije traga struganja. Dakle, za sada se ne može prihvati utvrđenje prvostupanjskog suda da na cesti nije bilo masne mrlje jer da ona nije vidljiva na priloženim fotografijama budući nije sa sigurnošću utvrđeno prikazuju li fotografije uopće dio ceste na kojem se po iskazu tužiteljice i navedenih svjedoka nalazila mrlja.

10. Nadalje, odgovornost tuženika procjenjuje se primjenom članka 1045. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22.,156/22. i 155/23. – dalje: ZOO) kojim je propisano da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, dok je člankom 1084. ZOO-a propisano da osobe koje obavljaju komunalnu ili drugu sličnu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za štetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju tu djelatnost.

11. Odštetna odgovornost tuženika temelji se na propustu održavanja ceste i procjenjuje se po kriteriju presumirane krivnje što znači da se krivnja štetnika predmnijeva pa je štetnik dužan dokazati da je šteta nastala bez njegove krivnje. Dakle, pogrešno je prvostupanjski sud zaključio da je tužiteljica dužna dokazivati da je do štetnog događaja došlo zbog propusta u održavanju ceste.

12. Člankom 4. stavak 2. i člankom 8. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", broj 68/18., 110/18., 32/20. i 145/24.) propisano je da se komunalne djelatnosti obavljaju kao javna služba te su jedinice lokalne samouprave i pravne koje obavljaju komunalne djelatnosti dužne osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti u skladu s načelima na kojima se temelji komunalno gospodarstvo. Komunalnu djelatnost, u smislu članka 22. stavak 1. točka 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu čini i održavanje nerazvrstanih cesta. Člankom 23. stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano je da se pod održavanjem nerazvrstanih cesta razumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta.

13. Nije sporno da je do štetnog događaja došlo na kolniku [adresa] u [adresa] koja je po definiciji nerazvrstana cesta kojom upravlja tuženik Grad Dubrovnik sukladno propisima o komunalnom gospodarstvu čime je tuženik dužan osigurati trajno i kvalitetno održavanje te ceste, a da je poslove održavanja provjerio umješaču društvu Tehnogradnja d.o.o. Dakle, nije sporno da je umješač u obvezi održavati ceste na području Grada Dubrovnika u opsegu i na način koji je propisan Pravilnikom o održavanju cesta ("Narodne novine", broj 90/14. i 3/21.) te odlukom koju donosi tuženik Grad Dubrovnik u skladu sa zakonskom obvezom iz Zakona o komunalnom gospodarstvu.

14. Utvrđenje prvostupanjskog suda da je umješač redovito vršio ophodnju cesta i da nije uočena masna mrlja za sada se ne može prihvatiti jer nije sa sigurnošću utvrđeno da je umješač doista u propisanom opsegu i načinu održavao kolnik [adresa]. Naime, u spisu je priložen nečitak Građevinski dnevnik umješača od 4. srpnja 2017. (stranica 166 spisa) iz kojeg se ne može pouzdano utvrditi točna lokacija mrlje koja je ranije u 00:35 sati posipana pijeskom, a u odnosu na mjesto predmetnog štetnog događaja, odnosno lokacije tragova struganja koji su utvrđeni uviđajem policije i lokacijom mrlje iz iskaza tužiteljice i svjedoka.

15. Nadalje, iz navedenog Građevinskog dnevnika nije razvidno jesu li djelatnici umješača obilazili predmetnu cestu i kada, te jesu li i u kojem opsegu to bili dužni. Svjedok EĆ je iskazao da su redari obilazili prometnice svako jutro u periodu 6:00-7:00 sati i popodne 18:00-19:00 sati, ali isto nije vidljivo iz priloženog Građevinskog dnevnika koji je nečitak ili nepotpun. Ovo predstavlja odlučnu okolnost radi ocjene je li, ili nije umješač održavao cestu u propisanom opsegu i načinu, a posljedično tome postoji li odgovornost tuženika za naknadu štete.

16. Slijedom navedenoga, a budući činjenično stanje nije potpuno utvrđeno, valjalo je na temelju članka 370. ZPP-a ukinuti prvostupanjsku presudu kako je odlučeno pod točkom I. izreke ovog rješenja i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka, jer je još uvijek neizvjestan uspjeh stranaka u sporu.

17. U ponovnom postupku će prvostupanjski sud potpuno utvrditi činjenično stanje u pravcu kako mu je to ukazano ovim rješenjem, odnosno utvrditi je li na cesti bila mrlja, gdje točno i je li vidljiva na fotografijama koje su sačinili djelatnici policije, zatim u kojem opsegu i na koji način je umješač trebao održavati cestu (je li i koliko često je bio u obvezi obilaziti cestu) te je li tu obvezu ispunio prije nastanka predmetnog štetnog događaja, nakon čega će cijeneći i ostale razloge kojima tužiteljica pobija zakonitost donesene presude biti u mogućnosti donijeti novu, jasnu i na zakonu utemeljenu odluku.

18. Na temelju članka 166. stavak 3. ZPP-a odlučeno je da će se o troškovima žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.

U Velikoj Gorici 5. studenoga 2025.

Predsjednik vijeća

Nikola Ramušćak