Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26 D

Poslovni broj: Gž-1213/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sutkinja Tanje Novak-Premec predsjednice vijeća, te Snježane Šaško sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Ivane Čačić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice OŽE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Karlu Guzobadu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Gluić Ninčević d.o.o. iz Zadra, protiv tuženice OŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Branimiru Zorici, odvjetniku u Zadru, radi prestanka uznemiravanja prava vlasništva, odlučujući o žalbama tuženice izjavljenim protiv presude i rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P-2450/2022-40 od 29. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj 5. studenog 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Žalba tuženice protiv presude i točaka III. i IV. izreke rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P-2450/2022-40 od 29. veljače 2024., djelomično se odbija, a djelomično prihvaća, dok se žalbe protiv rješenja o određivanju privremene mjere u cijelosti prihvaća, te se navedena presuda i rješenje:

- potvrđuje u točki III. izreke rješenja;

- ukida u točkama I. i II. izreke presude, te u točkama I. i IV. izreke rješenja i u tim se dijelovima predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavlja se za konačnu odluku.

III. U nepobijanoj točki II. izreke prvostupanjsko rješenje ostaje neizmijenjeno.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio presudu kojom je u točki I. izreke utvrđeno da je tuženica uznemiravala tužiteljicu u izvršavanju njezinih vlasničkih ovlaštenja na nekretnini kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da je na dijelu te nekretnine, koji dio je u skici sudskog vještaka Nevena Korljana iz ožujka 2023. označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L- M-N-O-A, bez odobrenja izvodila građevinske radove i to na južnoj, istočnoj i sjevernoj strani fasade zgrade proširila ukupno pet otvora u zidu i probila također ukupno pet otvora u zidu, koji su pobliže opisani u toj točki izreke i u naravi predstavljaju vrata ili prozore, zatim na istočnoj strani nekretnine izgradila dvorišnu ogradu izgrađenu od ciglenih blokova i nadograđenu na ranije izgrađeni betonski zid, te na sjevernoj strani nekretnine izgradila betoniranu temeljnu ploču i obzid od ciglenih blokova. Točkom II. izreke presude naloženo je tuženici uspostaviti ranije stanje na navedenom dijelu nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da zatvori navedene otvore u zidu, da ukloni izgrađenu dvorišnu ogradu i betoniranu temeljnu ploču i obzid od ciglenih blokova - sve na način da dovede predmetnu nekretninu u stanje u kojem je bila prije samovlasnog poduzimanja navedenih građevinskih radova.

1.1. Rješenjem sadržanim u presudi i to u točki I. izreke prihvaćen je prijedlog tužiteljice

- predlagateljice osiguranja za određivanje privremene mjere, radi osiguranja njezine nenovčane tražbine, te je tuženici - protivnici osiguranja zabranjeno da na nekretnini kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izvoditi bilo kakve građevinske radove, te joj je zabranjeno svako drugo mijenjanje stanja tog dijela nekretnine, koji je u skici sudskog vještaka Nevena Korljana iz ožujka 2023. označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O- A, u odnosu na stanje nekretnine kakvo je utvrđeno na očevidu 24. ožujka 2023. ili uznemiravanja predlagateljice osiguranja u korištenju predmetnim dijelom nekretnine. Ujedno je protivnici osiguranja ostavljen rok od 24 sata, računajući od dostave prijepisa rješenja, da ispuni navedenu obvezu, te joj je zapriječeno novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 EUR, ukoliko bude postupala protivno navedenoj zabrani, uz upozorenje na mogućnost izricanja te kazne, kao i novih kazni ako ne postupi po nalogu suda, a koja privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka. Točkom II. izreke rješenja odbačen je u preostalom dijelu prijedlog za osiguranje (da se protivnici osiguranja zabrani izvođenje bilo kakvih drugih radova), zatim točkom III. izreke dopuštena je preinaka tužbe iz podneska tužiteljice od 22. svibnja 2023., te je točkom IV. izreke naloženo tuženici naknaditi tužiteljici troškove postupka u iznosu od 2.811,78 EUR sa zateznim kamatama od donošenja presude 29. veljače 2024. do isplate.

2. Navedenu presudu i rješenje u točkama III. i IV. izreke pravovremeno izjavljenom žalbom pobija tuženica zbog svih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP-a), predlažući da drugostupanjski sud preinači pobijanu odluku na način da u cijelosti odbije tužbeni zahtjev tužiteljice i dosudi joj troškove postupka, uključujući i troškove žalbenog postupka.

2.1. Tuženica u svojstvu protivnice osiguranja pravovremeno izjavljenom žalbom pobija i točku I. izreke rješenja kojom je određena privremena mjera, također zbog svih zakonom propisanih žalbenih razloga, predlažući drugostupanjskom sudu da preinači rješenje u pobijanom dijelu na način da odbije prijedlog predlagateljice osiguranja za određivanje privremene mjere u cijelosti kao neosnovan.

3. Na žalbe nije odgovoreno.

4. Žalbe tuženice su osnovane, osim u odnosu na dopuštenje preinake tužbe.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice kojim traži da se utvrdi da je uznemiravana u izvršavanju vlasničkih ovlaštenja na nekretnini kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], time što je tuženica na dijelu te nekretnine bespravno izvela građevinske radove, u odnosu na koje traži da se tuženici naloži uspostava ranijeg stanja. Svoj zahtjev činjenično temelji na tvrdnji da je tuženica samovlasno i bez suglasnosti ostalih suvlasnika započela s građevinskim radovima na predmetnoj nekretnini, između ostalog i na zajedničkim dijelovima zgrade na kojima je probila nove otvore u zidu, što uključuje rušenje nosivih dijelova konstrukcije zgrade, kojim postupanjem je ugrozila statiku zgrade, a samim time i sigurnost svih suvlasnika predmetne zgrade, uzurpirajući i dio zajedničkog dvorišta na kojem je izgradila ogradu, te betoniranu temeljnu ploču i obzid od ciglenih blokova.

5.1. Tuženica je prije svega istaknula prigovor promašene pasivne legitimacije, navodeći da je predmetnu nekretninu dala u zakup te je zakupnik izvodio sve građevinske radove i to u stanu koji predstavlja posebnu etažnu jedinicu, pri čemu nije uklonjen niti jedan zajednički zid zgrade te nema nikakve ugroze za zgradu. Poziva se na Izvješće građevinskog inženjera i Suglasnost suvlasnika, ujedno navodeći da je pomoćni objekt - garažu kupila od vlasnika ĐŽ pa je bila ovlaštena istu srušiti i na toj površini izgraditi betonsku temeljnu ploču i obzid od ciglenih blokova, a ogradni zid da je samo nadograđen u visinu, bez da je onemogućen ili smanjen prolaz oko same zgrade.

6. Iz obrazloženja pobijane odluke proizlazi da prvostupanjski sud ocjenu osnovanosti zahtjeva tužiteljice da je uznemiravana u izvršavanju vlasničkih ovlaštenja na nekretnini kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da se tuženici naloži uspostava ranijeg stanja, temelji na slijedećim činjenicama i razlozima:

- da je tužiteljica suvlasnica i suposjednica nekretnine kčbr. [katastarska čestica] višekatne stambene zgrade i dvora površine 866 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja zgrada je etažirana, te je tužiteljica vlasnica etaže E-9 - stana na drugom katu ukupne površine 85,36 m2, čime je aktivno legitimirana tražiti vlasničku zaštitu radi uznemiravanja

- da je tuženica u trenutku podnošenja predmetne tužbe (20. prosinca 2022.) također bila suvlasnica nekretnine kčbr. [katastarska čestica], te etaže E-2 - stana u prizemlju ukupne površine 99,19 m2, koju nekretninu je tijekom postupka darovala kćeri FŽ, temeljem Ugovora o darovanju od 7. veljače 2023., čije pravo vlasništva je u zemljišnim knjigama upisano 14. veljače 2023.

- da je tuženica kao zakupodavac sa zakupcem Arista Zara nautica i dizajn j.d.o.o. (čiji direktor je njezina kći FŽ) **.**.2022. zaključila Ugovor o zakupu poslovnog prostora na adresi [adresa] (dakle na predmetnoj nekretnini), kojim je u čl. 6. ugovoreno da zakupac može vršiti preinake, veće popravke ili uređenje poslovnog prostora bez prethodne pisane suglasnosti zakupodavca ili zajedničkog dogovora, slijedom čega, kao i navoda tuženice „da je dala kćeri da to riješi“, proizlazi da je znala što se čini, odnosno da je sporne građevinske radove odobrila ili se njima okoristila, pa njezin prigovor promašene pasivne legitimacije nije osnovan

- da među strankama nije sporno da su na dijelu predmetne nekretnine označenom u priloženoj skici sudskog vještaka Nevena Korljana slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L- M-N-O-A izvedeni građevinski radovi navedeni u izreci pobijane odluke, osim što je sporno jesu li otvoreni novi prozori i vrata

- da iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Mirka Čačića, dipl.ing.građ., proizlazi da su radovi na stanu tuženice među kojima i povećavanje te otvaranje novih otvora za prozore i vrata, izvedeni bez građevinske dozvole i tehničke dokumentacije, te nije predočeno ni stručno mišljenje u pogledu statike zatečenog stanja zgrade niti je dokazano jesu li uopće mogući takvi zahvati na konstruktivnim-nosivim zidovima predmetne zgrade, koji su zajednički dijelovi zgrade te se s aspekta mehaničke stabilnosti i otpornosti (statike zgrade) ne smiju probijati novi, niti povećavati postojeći otvori bez stručnih dokaza u projektnoj dokumentaciji na osnovi koje se izdaje građevinska dozvola, uglavnom prema uvidu u izvedeno stanje radova na stanu tuženice, radi se o radovima na nosivim zidovima, tj. zajedničkim dijelovima zgrade koji bitno utječu na mehaničku stabilnost i otpornost čitave zgrade

- da iz iskaza svjedoka RŽ, IŽ i SŽ (stanara, odnosno vlasnika stanova) proizlazi da im se zbog ogradnog zida skraćuje ulaz u dvor pa neće moći prilaziti automobilom, zatim da im je onemogućen prolaz oko zgrade te se ne može doći ni do odvoda od cijevi, da je sa strane garaže sagrađen zid visine 2 m, a dizanjem zida da je zagrađen protupožarni put i pristup dvorištu, time da su od otvora na nosivom zidu zgrade nastala vertikalna puknuća, a oni suglasnost za te radove nisu dali

- da se prema čl. 3. Uredbe o održavanju zgrada („Narodne novine“ broj 64/97) pročelja zgrade uključivo prozori i vrata, te nosiva konstrukcija zgrade (temelji, nosivi zidovi, stupovi, međukatna konstrukcija, krovna konstrukcija i sl.) smatraju zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade, slijedom čega nosivi zidovi na kojima su izvedeni prijeporni radovi predstavljaju zajedničke dijelove zgrade, te je za eventualno rušenje ili probijanje nosivog zida potrebna suglasnost svih suvlasnika, te odobrenje nadležnog tijela

- da se sporna dvorišna ograda, kao i betonirana temeljna ploča sa započetim obzidom od ciglenih blokova nalaze na dijelu nekretnine koji je u zajedničkom vlasništvu, na kojem se nalaze instalacije kanalizacije, oluci, protupožarni put, koji su također zajednički dijelovi zgrade.

6.1. Obzirom na navedeno, prvostupanjski sud zaključuje da je tužiteljica dokazala da je (su)vlasnica predmetne nekretnine, te čin bespravnog uznemiravanja počinjen od strane tuženice koja prisvaja stvarna i obvezna prava koja joj ne pripadaju, čime je tužiteljicu onemogućila i bitno ograničila u obavljanju faktične vlasti i suvlasničkih ovlaštenja tako što joj je gradnjom ogradnog zida onemogućila pristup i prolaz oko zgrade dvorišnom ogradom na južnom dijelu istočno od ulaza u zgradu, zatim rušenjem pomoćnog objekta i betoniranjem temeljne ploče sa započetim obzidom od ciglenih blokova na dijelu nekretnine koji je u zajedničkom vlasništvu stranaka i ostalih vlasnika posebnih dijelova, te da je izvedenim radovima na samom objektu (proširenjem i probojem otvora, koji su u naravi prozori i vrata) ugrozila statiku zgrade, čime je dovedena u opasnost imovine kako tužiteljice, tako i drugih suvlasnika, pa je pozivom na odredbu čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZVDSP-a) pružio tužiteljici vlasničku zaštitu radi uznemiravanja.

7. Osim toga, pozivom na odredbu čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 73/17, 131/20, dalje: OZ-a), kraj činjenice da je tužiteljica suvlasnica predmetne nekretnine u odnosu na koju je prihvaćen tužbeni zahtjev radi uznemiravanja, prvostupanjski sud cijeni da je tužiteljica učinila vjerojatnom svoju tražbinu, kao i opasnost da bi bez predložene mjere osiguranja tuženica spriječila ili znatno otežala ostvarenje njezine tražbine, osobito time što bi promijenila postojeće stanje stvari, odnosno učinila je vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Stoga cijeneći da su kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 346. st. 1. OZ-a za određivanje privremene mjere, to je temeljem te zakonske odredbe u vezi čl. 351. st. 1. OZ-a prihvatio prijedlog tužiteljice- predlagateljice osiguranja i odlučio kao u točki I. izreke rješenja.

8. U žalbi protiv presude i točaka III. i IV. izreke rješenja tuženica ističe bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, navodeći da presuda u pobijanom dijelu sadrži nedostatke zbog kojih se ne može ispitati, posebno jer je izreka proturječna razlozima, te nema razloga o odlučnim činjenicama, prvenstveno o sadržaju suglasnosti suvlasnika sporne zgrade i izvješća ovlaštenog inženjera građevinarstva o zatečenom stanju, te o vlasništvu uklonjenog pomoćnog objekta. Navodi i da je prvostupanjski sud odbio provesti novo građevinsko vještačenje, unatoč tome što vještak Mirko Čačić nije otklonio sve njezine prigovore da dani nalaz i mišljenje, ne iznoseći razloge zašto te prigovore smatra neosnovanim. Osim toga, neprovođenjem tog dokaza da je grubo prekršeno njezino pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. Ustava Republike Hrvatske. Nadalje, ističe bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 8. ZPP-a, te čl. 354. st. 1. u vezi čl. 190. ZPP-a. Ukazuje da stan na kojem su izvođeni radovi predstavlja zasebnu etažnu jedinicu i da pri izvođenju radova niti jedan zajednički zid zgrade nije uklonjen, a osim toga da je dobivena suglasnost većine suvlasnika za izvođenje građevinskih radova pa se ne može govoriti o bespravnoj gradnji. Tvrdi da su svi radovi izvedeni na postojećim otvorima, a na koji način je prvostupanjski sud utvrdio da su otvoreni novi prozori i vrata, da ostaje nepoznanica. Ukazuje i da iz priloženog Izvješća ovlaštenog inženjera građevinarstva ĆŽ proizlazi kako vršenje proboja na spornom stanu nije oslabilo konstrukciju zgrade, dok iz iskaza svjedoka proizlazi da je sporni pomoćni objekt - garaža bila u posebnom vlasništvu ĐŽ koji je istu prodao njezinoj kćeri FŽ. U odnosu na ogradni zid oko zgrade navodi da je isti samo nadograđen u visinu na mjestu postojećeg zida, te da istim nije onemogućen niti smanjen prolaz oko same zgrade, pa ostaje nejasno temeljem čega je prvostupanjski sud izveo drugačiji zaključak jer o tome u pobijanoj presudi nema ni riječi. Osporava i ocjenu prvostupanjskog suda o neosnovanosti prigovora promašene pasivne legitimacije, jer niti je odobrila radove koje je izvršavala njezina kći niti se njima okoristila. Navodi i da pobijana presuda iz točke II. izreke nije provediva jer ne može uspostaviti stanje kakvo je bilo prije uznemiravanja kraj činjenice da više nije vlasnica ni posjednica spornog stana.

8.1. U žalbi protiv rješenja o određivanju privremene mjere protivnica osiguranja navodi da prvostupanjski sud u pobijanom rješenju nije obrazložio pretpostavke koje moraju biti ispunjene da bi se privremena mjera mogla odrediti. Također, navodi da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine, odnosno nije dokazala da su radovi bili bespravni, da su izvedeni na zajedničkim dijelovima zgrade, a niti da ih je ona izvodila. Osim toga, da nije dokazala nikakvu opasnost za sebe, jer su svi radovi izvođeni na dijelovima nekretnine koji se ne nalaze u zajedničkom vlasništvu, isti su izvedeni u cijelosti, te predlagateljici osiguranja ne prijeti nikakva nenadoknadiva šteta.

9. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi tuženice i sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a, dakle pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP- a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da je u pobijanoj presudi počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju osnovano ukazuje tuženica, jer presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, a i činjenično stanje nije potpuno utvrđeno.

10. Naime, provedenim postupkom je utvrđeno da su tužiteljica i tuženica u trenutku podnošenja tužbe bile suvlasnice nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja se sastoji od zemljišta sa višekatnom zgradom te sadrži samostalne uporabne cjeline, a suvlasnici su uspostavili etažno vlasništvo na toj nekretnini, tako da su sa svojim suvlasničkim dijelom povezali vlasništvo određenog posebnog dijela te nekretnine (etažno vlasništvo). Utvrđeno je i da su na dijelu predmetne nekretnine izvedeni građevinski radovi navedeni u izreci pobijane odluke, glede kojih je sporno predstavljaju li čin uznemiravanja vlasništva tužiteljice.

10.1. Što se tiče izvršavanja ovlasti pojedinog suvlasnika glede cijele nekretnine, valja reći da svaki suvlasnik izvan ovlasti na svom posebnom dijelu koje uređuju odredbe čl. 79. do 84. ZVDSP-a, ima i određene ovlasti glede cijele nekretnine koje uređuju odredbe čl. 85. do 93. istog Zakona. Temeljna ovlast svakog suvlasnika je sudjelovanje u upravljanju cijelom nekretninom na kojoj je na jednom ili više suvlasničkih dijelova uspostavljeno etažno vlasništvo. Suvlasnici nekretninom upravljaju po općim pravilima o upravljanju suvlasničkom stvari (čl. 39. do 45. ZVDSP-a), ako tim Zakonom nije što drugo određeno (čl. 85. st. 1. ZVDSP-a), a kada je neki suvlasnik poduzeo posao glede suvlasničke stvari bez potrebne suglasnosti ostalih, primjenjuju se pravila o poslovodstvu bez naloga (čl. 39. st. 2. ZVDSP-a, dakle pravila iz odredbi čl. 1121. do 1129. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, dalje: ZOO-a).

10.2. S druge strane, kod ostvarivanja već utvrđenih prava na suvlasničkom dijelu nekretnine koji služe kao zajednički i koja ne ovise o odluci ostalih suvlasnika, svaki pojedini suvlasnik ovlašten je u skladu s odredbom čl. 46. st. 1. ZVDSP-a glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima zahtjeve za ostvarivanje ovih prava koja mu pripadaju kao pojedinačnom suvlasniku, a ako oni ne udovolje njegovom zahtjevu, on svoj zahtjev može ostvarivati putem suda. U tom smislu, suvlasniku koji je sa svojim suvlasničkim dijelom povezao vlasništvo određenog posebnog dijela te nekretnine (etažnom vlasniku) pripada pravo i na vlasničku zaštitu za prestanak uznemiravanja (negatorijsku tužbu) u smislu odredbe čl. 167. ZVDSP-a prema suvlasniku koji mu građenjem na suvlasničkom dijelu nekretnine koji služe kao zajednički neovlašteno onemogućava ili bitno ograničava izvršavanje suvlasničkih ovlasti.

11. Stajalište prvostupanjskog suda da je cijeli sporni dio nekretnine koji je u skici sudskog vještaka Nevena Korljana iz ožujka 2023. označen slovima A-B-C-D-E-F-G- H-I-J-K-L-M-N-O-A zajednički, odnosno da se radi o dijelu nekretnine na kojem ne postoji isključivo pravo uporabe jednog suvlasnika, u konkretnom slučaju tuženice kao vlasnice posebnog dijela nekretnine, već isti služi nekretnini kao cjelini, ovaj sud za sada ne može prihvatiti pravilnim. Ovo imajući u vidu sadržaj priložene Suglasnosti za trajno korištenje zajedničke površine zgrade (str. 89-90 spisa), kojom je većina suvlasnika nekretnine dala suglasnost da stan u vlasništvu OŽ može trajno koristiti zajedničku površinu zgrade na istočnoj strani zgrade, površine 20,180 m2, kako je prikazano na nacrtu u prilogu, te ograditi prostor ispred prozora spavaće sobe za privatnost (južna strana zgrade - ulaz) kako je prikazano u nacrtu, dok se zauzvrat BŽ obvezala između ostalog urediti vanjsku ogradu zgrade kako je prikazano u nacrtu, a osim toga i sadržaj Ugovora o kupoprodaji pomoćne zgrade - garaže (str. 87-88 spisa) zaključenog između prodavatelja ĐŽ kao vlasnika nekretnine (nakon donošenja rješenja o nasljeđivanju iza pok. majke) i kupca FŽ (kćeri tuženice), na kojem je potpis prodavatelja ovjeren 17. studenog 2022.

11.1. Prema odredbi čl. 42. st. 1. ZVDSP-a svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje, time da je prema stavku 2. istog članka donošenje odluke iz stavka 1. ovoga članka posao redovite uprave. Dakle, o podjeli posjeda i izvršavanju vlasničkih ovlasti suvlasnici odlučuju većinom glasova, te za valjanost takvog sporazuma nije potrebna pisana forma.

11.2. Iz navedene Suglasnosti suvlasnika zgrade proizlazi da je većina suvlasnika podijelila posjed i izvršavanje suvlasničkih ovlasti glede dijela zajedničke površine na način da stan u vlasništvu tuženice koristi dvorište na istočnoj strani zgrade površine 20,180 m2 i da može ograditi prostor na južnoj strani ispred prozora spavaće sobe, sve prema priloženom nacrtu, međutim, zbog pogrešnog stajališta prvostupanjskog suda da je suglasnost trebala biti dana u formi međuvlasničkog ugovora, pobijana presuda, kako to osnovano navodi žaliteljica, ne sadrži nikakve razloge o značaju i učinku navedene suglasnosti, niti je prilikom uviđaja utvrđeno i identificirano o kojim se površinama radi. Pri tome je relevantna upravo Suglasnost priložena odgovoru na tužbu, a ne Suglasnosti priložene žalbi tuženice, koje predstavljaju nove dokaze, koji se u smislu odredbe čl. 352. st. 1. ZPP-a ne mogu iznositi u žalbi.

11.3. Iz navedenog Ugovora o kupoprodaji pomoćne zgrade - garaže (koja je srušena i na toj površini izbetonirana sporna temeljna ploča i obzid od ciglenih blokova) proizlazi da je sadašnja suvlasnica predmetne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i etaže E-2 spornu pomoćnu zgradu - garažu kupila od tadašnjeg vlasnika ĐŽ, što potvrđuju i saslušani svjedoci. Prema načelu jedinstvenosti nekretnine iz čl. 9. ZVDSP- a zemljište i trajno na njemu izgrađene građevine tretiraju se kao jedinstvena cjelina. O navedenom pobijana presuda ne sadrži nikakve razloge, kao ni na čemu prvostupanjski sud temelji zaključak da se radi o dijelu nekretnine koji je u zajedničkom vlasništvu, pa presudu u tom dijelu nije moguće ispitati.

12. Nadalje, glede otvora u zidu na prizemnom dijelu južne, istočne i sjeverne strane zgrade, u odnosu na koje je prvostupanjski sud zaključio da je izvedenim radovima ugrožena statika zgrade, dok se tuženica u svezi tih radova pozvala na izvršavanje svojih vlasničkih ovlasti koje ima na posebnom dijelu nekretnine, kao i na Izvješće ovlaštenog inženjera građevinarstva ĆŽ iz kojeg proizlazi da sporni proboji nisu oslabili konstrukciju zgrade, valja prije svega reći da etažni vlasnik sukladno odredbi čl. 79. st. 1. ZVDSP-a upravlja tim posebnim dijelom i izvršava sve vlasničke ovlasti i dužnosti kao da je taj posebni dio samo u njegovom vlasništvu, pa može ako nije drukčije određeno, činiti s tim dijelom što ga je volja i svakog drugoga iz toga isključiti. Tako etažni vlasnik ima određena prava glede svog posebnog dijela nekretnine koja se, između ostalog, odnose na promjene stanja (čl. 82. ZVDSP-a), na način da je ovlašten, ne tražeći za to odobrenje od ostalih suvlasnika, u skladu s građevinskim propisima o svome trošku izvršiti prepravke u stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji, uključujući i promjenu namjene, ali tek pod pretpostavkama: - da ta promjena ne smije prouzročiti oštećenje zgrade i drugih dijelova nekretnine, a ni povredu onih interesa ostalih suvlasnika koji zaslužuju zaštitu; osobito ne smije prouzročiti povredu vanjskog izgleda zgrade, ni opasnost za sigurnost osoba, zgrade ili drugih stvari, - ako bi za promjenu bilo potrebno zadrijeti u zajedničke dijelove nekretnine, to je dopušteno samo ako je takva promjena uobičajena ili služi važnom interesu vlasnika posebnog dijela, inače je svaki suvlasnik (izvan taksativno navedenih radova u čl. 82. st. 1. toč. 2. ZVDSP-a) može zabraniti, te - radi promjena na svom dijelu nije dopušteno zadrijeti u one dijelove nekretnine koji su kao posebni dio u vlasništvu drugog suvlasnika bez njegova odobrenja, izvan popravaka izrijekom određenih čl. 82. st. 1. toč. 3. ZVDSP- a.

12.1. Utvrđenje da je radovima izvedenim na objektu narušena statika zgrade, prvostupanjski sud temelji na nalazu i mišljenju sudskog vještaka Mirka Čačića, cijeneći ga stručnim i objektivnim. U odnosu na Izvješće o zatečenom stanju i mišljenje o radovima na probijanju otvora ovlaštenog inženjera građevinarstva ĆŽ (str. 78-82 spisa), kojim tuženica osporava tvrdnju tužiteljice o ugroženoj statici zgrade, osim što navodi da nema dokaznu snagu da bi se zaključilo da opisano uznemiravanje nije bilo bespravno, prvostupanjski sud ne iznosi nikakvu ocjenu i razloge, pa se pobijana presuda ni u tom dijelu ne može ispitati. Konačno, na to se Izvješće u kojem je navedeno da vršenje proboja na spornom stanu nije oslabilo konstrukciju zgrade, tuženica pozvala iznoseći prigovore na nalaz i mišljenje građevinskog vještaka, koji se, međutim, usmeno obrazlažući nalaz o tom prigovoru nije očitovao, pa u tom pogledu nalaz i mišljenje nije potpun. Osim toga, kako su Izviješće i nalaz i mišljenje vještaka proturječni, osnovan je žalbeni navod tuženice da u provedenom postupku nije sa sigurnošću utvrđeno je li poduzetim građevinskim radovima narušena statika zgrade, a što je odlučna činjenica za ocjenu postojanja čina uznemiravanja vlasništva tužiteljice.

13. Obzirom na sve navedeno, osnovanim se ukazuju i žalbeni navodi protivnice osiguranja izneseni u odnosu na rješenje o određenoj privremenoj mjeri, koje je također opterećeno bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, jer ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama koje se tiču vjerojatnosti postojanja tražbine, te opasnosti da bi bez predložene mjere tuženica spriječila ili znatno otežala ostvarenje njezine tražbine, naročito time što bi promijenila postojeće stanje stvari ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete, pa se isto ne može ispitati u odnosu na kumulativno ispunjenje zakonskih pretpostavki iz čl. 346. st. 1. OZ-a za određivanje privremene mjere.

14. U odnosu na pasivno legitimirane osobe kod negatorijske zaštite, valja reći da je kod negatorijske tužbe u smislu odredbe čl. 167. st. 2. ZVDSP-a pasivno legitimirana svaka osoba koja vlasnika bespravno uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti glede njegove stvari. U tom smislu, pasivno je legitimirana kako osoba koja neposredno uznemirava vlasnika, bilo postupajući u svoje ime, bilo po nalogu ili u korist trećega, tako i osoba po čijem se nalogu to uznemiravanje čini, ali i osoba u čiju se korist vlasnik uznemirava ako je ona znajući što se čini to odobrila ili se time okoristila. U kontekstu navedenog ovaj sud prihvaća razloge prvostupanjskog suda iznesene u točki 11. obrazloženja, kojima je otklonjen tuženičin prigovor promašene pasivne legitimacije.

14.1. U odnosu na eventualno uspostavljanje ranijeg stanje u situaciji promjene vlasnika nekretnine, valja ukazati na odredbu čl. 1047. st. 1. ZOO-a prema kojoj svatko može zahtijevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od kojega prijeti znatnija šteta njemu ili drugome, kao i da se suzdrži od djelatnosti od koje proizlazi uznemiravanje ili opasnost štete, ako se uznemiravanje ili šteta ne mogu spriječiti odgovarajućim mjerama.

15. Protivno žalbenim navodima tuženice prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 190. ZPP-a dopustivši preinaku tužbe iz podneska tužiteljice od 22. svibnja 2023., jer se radi o nepravoj preinaci tužbe iz iste činjenične i pravne osnove, koja se sastoji u specificiranju tužbenog zahtjeva sukladno rezultatima provedenog uviđaja te geodetskog i građevinskog vještačenja. Stoga je prvostupanjski sud pravilno istu dopustio temeljem odredbi čl. 190. i 191. ZPP- a, pa je primjenom čl. 380. toč. 2. ZPP-a žalbu tuženice u tom dijelu valjalo odbiti i potvrditi pobijano rješenje u točki III. izreke.

16. U preostalom dijelu, a obzirom da, kao što je naprijed navedeno, nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama, ne upuštajući se u ocjenu ostalih žalbenih navoda, temeljem odredbe čl. 369. st. 1. i čl. 370. ZPP-a valjalo je prihvatiti žalbu tuženice, ukinuti pobijanu presudu i rješenje o određenoj privremenoj mjeri i troškovima postupka, te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

17. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti uočenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka, te utvrditi sve odlučne činjenice za predmet spora na način propisan čl. 8. ZPP-a, i to poglavito činjenice koje se tiču svake radnje za koju tužiteljica tvrdi da predstavlja bespravno uznemiravanje njezinog vlasništva (dakle probijanja otvora u zidu zgrade, gradnje betonske temeljne ploče s obzidom od ciglenih blokova i gradnje ogradnog/dvorišnog zida, te u svezi tog zida - je li njime i u kojem dijelu onemogućen prolaz oko zgrade), vodeći računa o sadržaju naprijed citiranih mjerodavnih zakonskih odredbi, dakle respektirajući razloge ovog rješenja te imajući u vidu ostale žalbene razloge tuženice. U novoj odluci kojom će ponovo odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva i prijedloga za određivanje privremene mjere, prvostupanjski sud je dužan iznijeti sve razloge o odlučnim činjenicama, te će tom odlukom ujedno odlučiti i o cjelokupnim troškovima postupka (čl. 166. st. 3. ZPP-a).

18. Nepobijana točka II. izreke rješenja nije bila predmetnom ispitivanja u žalbenom postupku.

Varaždin, 5. studenog 2025.

Predsjednica vijeća

Tanja Novak-Premec