Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Tomislava Tomašića i Marjane Rajić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Diane Pavlečić, u svojstvu više sudske savjetnice – specijalistice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv I-okr. pravne osobe SPEED LINE d.o.o. i II-okr. odgovorne osobe DD, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. podstavka 3. i stavka 2. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), te članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Službe za nadzor radnih odnosa, pružanja ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 25. travnja 2024., broj: Pp-14675/2022, na sjednici vijeća održanoj 5. studenoga 2025.,
p r e s u d i o j e :
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Službe za nadzor radnih odnosa i potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, okrivljenici su proglašeni krivima i kažnjeni i to I-okr. pravna osoba ukupnom novčanom kaznom u iznosu od 1.600,00 eura, te II-okr. odgovorna osoba ukupnom novčanom kaznom u iznosu od 400,00 eura, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. podstavka 3. i stavka 2. Zakona o radu, te članka 172. stavka 2. točke 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, činjenično opisanih u izreci pobijane presude.
2. Istom presudom okrivljenici su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura.
3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, navodeći u bitnom da sud nije pravilno odmjerio kaznu obzirom na okolnosti koje su utvrđene tijekom provedenog postupka, a koje zasigurno utječu na to da kazna može biti veća jer kršenjem odredbi iz navedenih zakona okrivljenicima se šalje poruka da i dalje mogu kršiti prava iz radnih odnosa. Na sudu je stoga iznimno važna zadaća da adekvatnim izborom vrste i mjere kazne ostvari zakonom proklamiranu svrhu kažnjavanja, na način da sukladno svim okolnostima konkretnog slučaja u njoj bude pravi omjer retribucije, te specijalnog i generalnog učinka, odnosno da pravilno odmjeri kaznu.
4. Žalitelji predlažu da se iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.
5. Žalba nije osnovana.
6. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da presudom nisu na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava, te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, kao i da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, a na što sud pazi po službenoj dužnosti, te je našao da je Općinski prekršajni sud u Splitu na temelju utvrđenog činjeničnog stanja pravilno pravno označio djela.
7. Naime, imajući u vidu pravnu oznaku djela, ovaj sud smatra da je u konkretnom slučaju postojala zakonska osnova za izricanje novčane kazne okrivljenicima, uz primjenu članka 37. stavka 3. Prekršajnog zakona.
8. Odredbama članka 36. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona propisano je da izbor vrste i mjere kazne počinitelju prekršaja određuje sud u granicama koje su određene propisom za počinjeni prekršaj, a na temelju stupnja krivnje, opasnosti djela i svrhe kažnjavanja, te određujući vrstu i mjeru kazne koju će primijeniti, sud će uzeti u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja prekršaja (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito ove: stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, njegovo ponašanje nakon počinjenog prekršaja, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja. Izričući počinitelju prekršaja novčanu kaznu, sud će uzeti u obzir i njegovo imovinsko stanje.
9. Nadalje, uzevši u obzir ranije ponašanje okrivljenika vidljivo je da isti nisu do sada prekršajno kažnjavani za istovrsne prekršaje, što ukazuje na izostanak sklonosti činjenju takvih prekršaja, te uzevši u obzir ponašanje okrivljenika nakon počinjenja prekršaja, utvrđeno je da su okrivljenici u cijelosti priznali djela, čime su pokazali odgovornost za počinjene prekršaje, kao i okrivljenici su naknadno ispravili početak rada radnika u skladu sa stvarnim radom radnika, te u skladu s time izvršili uplate svih potrebnih davanja, a u postupku nisu utvrđene otegotne okolnosti.
10. Slijedom navedenoga, vodeći računa o ukupnosti društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja u konkretnom slučaju, pravilno je prvostupanjski sud primijenio institut ublažavanja kazne, s obzirom na naročito olakotne okolnosti na strani okrivljenika u konkretnom slučaju, u smislu odredbe članka 37. stavka 2. Prekršajnog zakona, te navodi žalbe tužitelja ničim nisu doveli u pitanje pravilnu odluku prvostupanjskog suda.
11. Iz navedenih razloga, valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 5. studenoga 2025.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Diana Pavlečić v.r.
Mario Soljačić v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.
