Poslovni broj: P-2183/2021-18

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sucu Silvani Klisović, u pravnoj stvari tužitelja: ad.1) ŽL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ad.2) TL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ad.3) KL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Maji Antić Tucak, odvjetnici u Šibeniku, protiv tužene: REPUBLIKA HRVATSKA, koju zastupa ODO u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 28. listopada 2025.g., u nazočnosti punomoćnika stranaka i tužitelja ad.1), a na ročištu održanom povodom objave presude dana 5. studenog 2025.g.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su tužitelj ad.1) ŽL (OIB: [osobni identifikacijski broj]) za ½ i tužiteljica ad.2) TL (OIB: [osobni identifikacijski broj]) za ½ stekli pravni osnov za stjecanje prava vlasništva fizičkog dijela nekretnine i to upravo onog dijela koji je geodetskom snimku Ovlaštenog inženjera geodezije ČL od dana 18. travnja 2017.g. označen kao površina omeđena slovima I-R-S-M-I, dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 52 m2.

II. Utvrđuje se da je tužiteljica ad.3) KL (OIB: [osobni identifikacijski broj]) stekla pravni osnov za stjecanje prava vlasništva fizičkog dijela nekretnine i to upravo onog dijela koji je geodetskom snimku Ovlaštenog inženjera geodezije ČL od dana 18. travnja 2017.g. označen kao površina omeđena slovima A-O-P-F-A, dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 123 m2.

Obrazloženje:

1. Tužitelji u tužbi i tijekom raspravljanja navode da su tužitelji ad.1) i ad.2) vlasnici, svaki za po ½ dijela nekretnine katastarski označene kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], i to upravo onog dijela koji je geodetskom snimku Ovlaštenog inženjera geodezije ČL od dana 18. travnja 2017.g. označen kao površina omeđena slovima I-R-S-M-I, dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 52 m2, a da su vlasništvo predmetnog dijela nekretnine isti stekli nasljeđivanjem iza smrti pok. TL Ž, kao i njihova sada pok. majka ŽLF, koju da su također naslijedili tužitelji ad.1) i ad.2), a da je prednik tužitelja pok. TL T vlasništvo predmetnog dijela nekretnine stekao temeljem nasljeđivanja iza pok. FL, a pok. RL nasljeđivanjem od svojih prednika. Tužiteljica ad.3) da je vlasnica dijela nekretnine katastarski označene kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], i to upravo onog dijela koji je geodetskom snimku Ovlaštenog inženjera geodezije ČL od dana 18. travnja 2017.g. označen kao površina omeđena slovima površina omeđena slovima A-O-P-F-A, dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 123 m2, a vlasništvo predmetnog dijela nekretnine tužiteljica ad.3) da je stekla temeljem nasljeđivanja iza pok. oca TLF, a ovaj iza pok. ŽLF. U zemljišnim knjigama Općinskog suda u Šibeniku kao vlasnik nekretnine katastarski označene kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] da je upisana tužena kojoj da su se tužitelji obratili sa Zahtjevom za mirno rješenje spora koji nije prihvaćen. Kako da stanje ne odgovara stvarnom to tužitelji predlažu da Sud provede postupak te donese presudu kojom će usvojiti njihov tužbeni zahtjev.

2. Tužena se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u kojem se traži da se tužiteljima prizna pravo vlasništva im se prizna pravo vlasništva dijela čest. 4592 k. o. [katastarska općina] navodeći da sadašnji Zakon o vlasništvu sukladno odredbama članka 159. st. 3. i 4. kao pretpostavku za stjecanje vlasništva dosjelošću traži barem pošten posjed odnosno da posjednik kad ga je stekao nije znao niti morao znati s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed po čl.18. st.3 Zakona o vlasništvu. Prema stavu tužene za stjecanje prava vlasništva dosjelošću da nije dovoljno da se radi o dugogodišnjem nesmetanom posjedu, već da je potrebno da su prednici tužitelja zakonito koristili predmetnu nekretninu. Navodi da, imajući u vidu činjenicu da su mnoge nekretnine dok su bile u društvenom vlasništvu od strane mještana uzurpirane radi potrebe prehranjivanja svoje obitelji, te rukovodeći se načelom da zemlja treba da pripadne onome tko je obrađuje bivši zakonodavac je donio Zakon o uređenju imovinskih odnosa nastali samovlasnim zauzećem zemljišta (uzurpacijom) zemljišta u općenarodnoj imovini (Narodne Novine 31/58, 20/77, 34/79) a koji je stavljen van snage Zakonom o prestanku važenja Zakona o uređenju imovinskih odnosa nastalih samovlasnim zauzećem (uzrpacijom) zemljišta u općenarodnoj imovini (Narodne Novine 58/93). Konačno tužena napominje da uzurpacija predstavlja samovlasno zauzeće određenog zemljišta, dok da okupacija predstavlja samovlasno zauzeće u namjeri da se prisvoji. Prisvajanjem da nije moguće steći u vlasništvo sporni dio nekretnine jer se sukladno čl.131. st.4. Zakona o vlasništvu (čl.32 st 2 ZOVO) niti na nekretnini koju nitko nema u vlasništvu. Iz navoda postavljenog zahtjeva da proizlazi da tužitelji pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini polažu temeljem instituta dosjelosti, da za stjecanje prava vlasništva temeljem instituta dosjelosti iste moraju dokazati da su u neprekidnom posjedu predmetne nekretnine 40 godina do 1941. godine, a kako za sada tužitelji nisu dokazali pravo vlasništva temeljem navedenog instituta to predlaže da Sud iste pozove da dostave dokaze upravo na navedenu okolnost u protivnom da se isti odbije kao neosnovan.

3. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem zemljišnih knjiga za K. O. [katastarska općina], geodetskog snimka Ovlaštenog inženjera geodezije ČL od dana 18. travnja 2017.g. , Rješenja j.b. Nevenke Nakić broj O-24072015, UPP/OS-43/15-1 od 8.4.2015.g., Ugovora o doživotnom uzdržavaju od dana 6.12.2011.g., Rješenja o nasljeđivanju j.b. Alise Kale broj O-580/2020, UPP/OS-68/2020 od 3.6.2020.g., Rješenja o nasljeđivanju j.b. Ljiljanke Malenica broj O-1155/2018, UPP/OS-129/2018 od 12.9.2018.g., Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku broj O-886/1984 od 7.1.1985.g., skice mjesta očevida sudskog vještaka mjernika Ante Marina, ing. geod. od 14.7.2025.g., fotografija predmetne nekretnine, Izvoda iz posjedovnog lista Područnog ureda za katastar Šibenik od 17.7.2025.g., Izvoda iz katastarskog plana Područnog ureda za katastar Šibenik od 17.7.2025.g., saslušanjem svjedoka IL i ZL, te saslušanjem tužitelja ad.1) kao stranke u postupku, dok je sud odustao od izvođenja dokaza saslušanjem ostalih predloženih svjedoka kao suvišan.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

5. Predmet spora je dakle, zahtjev tužitelja da se utvrdi da su vlasnici točno određenog fizički označenog dijela k. č. br. [katastarska čestica], K.O. donje Poklje i to dijela koji je u geodetskom snimku Ovlaštenog inženjera geodezije ČL od dana 18. travnja 2017.g. označen kao površina omeđena slovima I-R-S-M-I, dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 52 m2 i kao površina omeđena slovima A-O-P-F-A površine 123 m2, a u skici mjesta očevida sudskog vještaka Ante Marina od 14. srpnja 2025. omeđen slovima A-O-P-F-A površine 123 m2 i dijela koji je omeđen slovima I-R-S-M-I površine 52 m2.

6. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odedbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (u nastavku: ZPP), u postupku je utvrđeno da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

7. Naime, očevidom na mjestu spora utvrđeno je da pokazana nekretnina predstavlja dio kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] te u naravi predstavlja ograđeni dio čestice prema javnoj cesti i to sa južne strane, a u naravi predstavlja i široki kameni suhozid veličine cca 2 metra, a širine mjestimično od jedan do tri metra. Unutar ovakvih međa zatiče se samoniklo raslinje koje se nalazi i s unutarnje i vanjske strane zida, nešto borova i uglavnom visoka trava iz čega se može zaključiti da je ovaj dio nekretnine nekad služio kao vrt. U nastavku nekretnine i to prema sjeveru zatiču se vrlo stare neobrađene masline, te se po širini debla može pretpostaviti da su stare i do 100 godina. Sa istočne strane predmetne nekretnine, odnosno dijela čestice 4952 i 4953 se nalazi javni makadamski put, uz koji svom svojom dužinom se nastavlja gore spomenuti suhozid koji je kako je već rečeno veličine cca 2 metra. Sve vjerno prikazano da predstavlja jednu cjelinu i isto je prikazano na geodetskom snimku ČL ing.geod. od 18. travnja 2017.g. koji je priložen uz tužbu, a sve navedeno je po vještaku i fotografirano, te je vještak uz skicu mjesta očevida dostavio i fotografije svih utuženih nekretninu kao i podatke iz katastra.

8. Pregledom Izvatka iz zemljišne knjige za K. O. [katastarska općina] utvrđeno je da je kao vlasnik predmetne nekretnine uknjižen tuženik, dok u posjedovnom listu egzistira upis Grada Šibenika.

9. Iz iskaza saslušanog svjedoka IL, kojem je poznat predmet spora, proizlazi da je predmetnu nekretninu baka tužitelja držala i obrađivala čistila i sadila masline, sadila kupus i povrtnice, da je taj teren i prije kao i sada ograđen sa svih strana kamenim suhozidom, a da je baka od tužitelja stekla istu nasljeđivanjem, a također i tužitelji nasljeđivanjem iza njezine smrti, te da nema saznanja da li je njih ikada itko ometao u tom posjedu.

10. Svjedok ZL, iskazuje jednako kao i gore navedeni svjedok, te posebno da se baka tužitelja zvala HL i da je ona do zadnjega radila na toj nekretnini, s tim da je to sada malo zapušteno.

11. Tužitelj ad.1) ŽL se pridružuje iskazima saslušanih svjedoka, dakle da je predmetnu nekretninu u posjedu i vlasništvu držala baka HL koja je bila posvojeno dijete od EL i Ante i koja je tu zemlju naslijedila od njih i da su oni svi zajedno obrađivali tu zemlju kao maslinik i vrt. HL da je naslijedio njezin sin T, a njegov otac, a nakon njegove smrti sestra i on, te da su bili u nesmetanom posjedu cijelo to vrijeme i koliko zna nitko ih nikada nije ometao u posjedu i vlasništvu te nekretnine. Inače baku HL da je osim oca Ž naslijedila i njegova sestra ŽLF i brat K i oni da su se usmeno i podijelili, te naposljetku, da je veliki suhozid udaljen od blata da od ruba ceste pa do njihovog suhozida nekih 5 metara udaljenosti, a od suhozida do blata preko ceste da ima nekih 15 do 25 metara, ovisno o položaju suhozida.

12. Pregledom Rješenja o nasljeđivanju utvrđeno je da vlasništvo predmetnog dijela nekretnine su tužitelji stekli nasljeđivanjem iza smrti pok. HL Ž, kao i njihova sada pok. majka ŽLF, koju da su također naslijedili tužitelji ad.1) i ad.2), a da je prednik tužitelja pok. HL T vlasništvo predmetnog dijela nekretnine stekao temeljem nasljeđivanja iza pok. FL, a pok. RL nasljeđivanjem od svojih prednika.

13. Ocjenom ovako izvedenih dokaza, kako pojedinačno, tako u njihovoj ukupnosti (čl. 8. ZPP) ovaj sud smatra da su prednici tužitelja predmetnu nekretninu stekli dosjelošću, a tužitelji da su istu stekli nasljeđivanjem i diobom.

14. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune sve pretpostavke stjecanja putem dosjelosti, pri čemu se zahtijeva ispunjavanje određenih pretpostavki, prije svega da stjecatelj ima posjed određene kvalitete (dovoljno je poštenje posjeda) i da posjed traje zakonom određeno vrijeme (kao i da stvar koja je predmet dosjedanja bude sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvo putem dosjelosti kao i da je stjecatelj sposoban tu stvar steći u vlasništvo dosjelošću). Pitanje poštenja, odnosno savjesnosti posjeda, po prirodi stvari, ovisi o činjeničnim utvrđenjima svakog konkretnog slučaja prema kojima se zaključuje o kvaliteti posjeda potrebnoj za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

15. U konkretnom slučaju za razrješenje odnosa između stranaka ima se primjenjivati mjerodavno pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tih odnosa, dakle, pravna pravila Općeg građanskog zakonika, koja se primjenjuju na temelju članka 4. Zakona o nevažnosti propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list" FNRJ broj 86/1946).

16. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. bivšeg OGZ-a za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevao se zakonit, pošten i istinit posjed, s time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja. Odredba identičnog sadržaja nalazi se i u članku 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine broj 6/80, 36/90 i 53/91 dalje: ZOVO), i u članku 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 dalje: ZV).

17. Dakle, sukladno navedenom pravnom pravilu pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću uvijek je bio pošten (savjestan) posjed, dok prema članku 18. stavku 3. ZV-a, posjed je pošten odnosno savjestan ako posjednik koji ga je stekao nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Dakle, poštenje posjeda se pretpostavlja, presumira, ali čim posjednik sazna da mu ne pripada pravo na posjed njegov posjed gubi kvalitetu poštenog posjeda i postaje od tog trenutka nepošteni posjednik.

18. Tako i u ranijem razdoblju, sukladno odredbama OGZ-a, također se pretpostavljalo poštenje odnosno savjesnost posjednika, a tko tvrdi drukčije dužan je u postupku to i dokazati.

19. Tuženica u ovom postupku nije dokazala da bi prednici tužitelja i tužitelji bili nepošteni posjednici, pa ovaj sud ocjenjuje da su prednici tužitelja predmetnu nekretninu stekli dosjelošću, a tužitelji nasljeđivanjem iza pokojnih roditelja i međusobnom diobom, pa da tužitelji, još po svojim prednicima, imaju valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva, a kako je na temelju iskaza svjedoka, kojim iskazima ovaj sud nije imao rarzlgoa ne pokloniti vjeeru, utvrđeno da su prednici tužitelja koristili spornu nekretninu o davnina, pa kraj takvog stanja stvari, ovaj sud zaključuje da su prednici tužitelja bili u kvalificiranom posjedu sporne nekretnine dulje od 40 godina prije 6. travnja 1941. g., te da su tužitelji istu stekli i nasljeđivanjem i diobom, zbog čega je njihov tužbeni zahtjev valjalo usvojiti i presuditi kao u izreci ove presude.

20. Odluka o parničnom trošku je izostala budući isti nije potraživan.

U Šibeniku, 5. studenog 2025. godine

Sudac :

Silvana Klisović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe drugostupanjskom Županijskom sudu u roku od 15 dana. Rok za žalbu za stranku kojoj je presuda uručena na ročištu na kojem je ista objavljena, počinje teći od dana održanog ročišta na kojem je presuda objavljena, odnosno, uručena. Za ostale stranke rok za žalbu teče od dana primitka pismenog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismenim putem, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

DN-a: sadržana na zapisniku ročišta na kojem je presuda objavljena

.