Poslovni broj: P-109/2024-23

Republika Hrvatska

Trgovački sud u Osijeku

Osijek, Zagrebačka 2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Osijeku, po sucu pojedincu Jadranki Pajur Vranješ, u parničnoj stvari tužitelja EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica Grada Vukovara 282 kojega zastupa Iva Kaselj Šabić, odvjetnica u OD Grgić i partneri, Pisarnica Osijek, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d. OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33 - Podružnica Osijek, radi regresa – isplate (v.p.s. 206,51 EUR), 4. studenoga 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, isplatiti tužitelju Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica Grada Vukovara 282, iznos od 206,51 eur sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 08.05.2021. godine do 31.12.2022. uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena a od 1. siječnja 2023. do isplate uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, sve u roku od 15.

Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, podmiriti i isplatiti tužitelju Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica Grada Vukovara 282, sve prouzročene mu troškove ovog parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude do isplate uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, sve u roku od 15 dana.“

II Tužitelj je dužan tuženiku naknaditi trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 13,27 eur, sve u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj, kako u tužbi tako i tijekom postupka navodi da je dana 12. ožujka 2021. u vremenu oko 07:15 sati na državnoj cesti D518 u Općini Markušica kod mjesta [adresa] došlo je do udara osobnog vozila u divljač - fazan na način da je vozač AO osobnim vozilom Renault Kangoo registarske oznake [registarska oznaka] između mjesta [adresa] i [adresa] te mu je u jednom trenutku iz kanala izletjela divljač - fazani udarila u desno bočno osvrtno ogledalo.

Nakon udara, divljač nije pronađena.

2. Mjesto štetnog događaja je u nadležnosti Lovačkog društva „Jelen“ Gaboš sa sjedištem u [adresa]. Djelatnici Postaje prometne policije Vinkovci koji su pristupili na mjesto događaja te izvršili očevidne radnje su pokušali stupiti u kontakt s lovnikom Lovačkog društva „Jelen“ Gaboš, gosp. CO, no isti je odbijao telefonske pozive. Lovačko društvo „Jelen“ Gaboš je sklopilo ugovor o osiguranju od odgovornosti s tuženikom i to po polici br. [broj police].

3. Zbog navedenog naleta divljači na vozilo registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao AO na istome je nastala imovinska šteta za koju je, temeljem zaključenog ugovora o osiguranju automobilskog kaska isti podnio zahtjev za naknadu pretrpljene štete na oštećenom vozilu, a temeljem uvida u dostavljenu dokumentaciju u pogledu osnova i visine nastale štete, tužitelj izvršio plaćanje iznosa naknade štete u ukupnom iznosu od 206,51 eur. Po isplaćenoj šteti tužitelj se obratio tuženiku kao osiguratelju Lovačkog društva „Jelen“ Gaboš a koji je regresni zahtjev zaprimio pod brojem 70 IMOD 6754 2021 no istoga nije pozitivno riješio uz navod razloga da nije bilo moguće sa sigurnošću utvrditi koja je životinja izazvala štetni događaj

4. Tuženik kako u odgovoru na tužbu tako i tijekom postupka ističe kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti i glede osnovanosti i glede visine postavljenog tužbenog zahtjeva, te ističe prigovor promašene pasivne legitimacije budući da bilo kakva ozlijeđena/uginula divljač koja bi se mogla dovesti u vezu s predmetnim štetnim događajem u lovištu tuženika nije pronađena kao niti bilo kakvi biološki tragovi koji bi upućivali da je do predmetnog štetnog događaja došlo naletom vozila na divljač. Da bi se uopće moglo govoriti o eventualnoj odgovornosti za štetu tuženika kao lovo ovlaštenika, potrebno je prije svega dokazati da je šteta nastala naletom na divljač. Uz to, osporava se da bi divljač, ako je o divljači uopće riječ, potekla iz područja lovišta tuženika i napominje da se kako je u konkretnom slučaju pitanje odgovornosti za štetu na vozilu koja je nastala uslijed naleta na divljač, uređena odredbom članka 80. stavak 6. Zakona o lovstvu („Narodne novine“ br. 99/18, 32/19 i 32/20).

5. S tim u vezi, tuženik ističe kako u vrijeme predmetnog štetnog događaja/nastale štete dana tj. 29. listopada 2022. u njegovom lovištu nisu provođene bilo kakve lovne aktivnosti, posljedično nema ni odgovornosti tuženika za nastalu štetu. Tuženik napominje i kako tužitelj nije dokazao/predložio dokaze na okolnost utvrđivanja pravno relevantne činjenice -je li u vrijeme nastanka predmetnog štetnog događaja u lovištu tuženika provođen lov tj. nije predložen/dostavljen niti jedan dokaz da bi do štete došlo zbog provođenja lova. To sve kada bi se dokazalo da se štetni događaj dogodio na području lovišta tuženika, a nije te kada bi bilo dokazano da se nalet dogodio naletom na divljač, a nije.

6. Nastavno, napominje se kao je Zakon o lovstvu lex specialis te njegove odredbe kao takve derogiraju primjenu odredaba Zakona o obveznim odnosima kao općeg propisa. Nadalje, tuženik dodatno ističe i kako je divljač dobro od interesa za RH (ustavna kategorija) te je pod njezinom osobitom zaštitom (članak 4. Zakona o lovstvu). Stajalište da divljač nije i ne može biti opasna stvar, pravilno je potvrdio i Visoki Trgovački sud u presudi poslovni broj: Pž- 3870/2022-2 od 06.11.2023. ... „Je li nešto opasno, ocjenjuje se u odnosu na postojanje opasnosti stvari ili bića u odnosu za okolinu. Srna sama po sebi se po ocjeni ovog suda ne može smatrati opasnošću za okolinu. Teško se može uopće zamisliti kako bi to srna mogla biti opasna za bilo što ili bilo koga. Jednako je i sa srnom na cesti. Automobili na cesti su opasne stvari za okolinu (ljude), pa i za srnu, a ne i obrnuto. U protivnom, jednako bi mogli reći da je i čovjek na cesti opasna stvar, jer se neželjeni udarac automobilom u čovjeka na cesti ne razlikuje mnogo od udarca u srnu. Zato bi bilo poželjno u sudskoj praksi jednom zauvijek napustiti tumačenje o divljači na cesti kao opasnim stvarima, ma koliko i kada se ranije to po ocjeni ovog suda pogrešno dopustilo.“- VTS poslovni broj: Pž-3870/2022-2 od 6. studenoga 2023. Sve i kada bi divljač bila opasna stvar, a nije, u konkretnom bi se slučaju radilo o srazu dvaju opasnih stvari, tj. o konkurenciji dvaju objektivnih odgovornosti njihovih imatelja.

7. O takvim situacijama sudska praksa je već zauzela stajalište te se iste rješavaju primjenom pravila o subjektivnoj odgovornosti – po principu krivnje. Odgovornosti se oslobađa onaj tko dokaže da štetu nije prouzročio namjerno ili nepažnjom (članak 1049. Zakona o obveznim odnosima), a slučajne štete spadaju na teret onoga kome su se dogodile. „Slučaj je prema tome takav događaj koji se štetniku ne može pripisati u krivnju“ – VsHGž-2879/76 od 10. kolovoza 1977.

8. Na temelju navedenog, ako tužitelj ne može dokazati krivnju tuženika tj. ako tužitelj ne može dokazati da se predmetna šteta dogodila namjerno ili nepažnjom tuženika, tada se odgovornost za štetu ne može prepisati tuženiku već ista šteta pogađa tužitelja kao vlasnika, sukladno načelu casum sentit dominus.

9. Također, tuženik ističe se kako je isti provodio/provodi sve propisane mjere za sprječavanje nastanka šteta od divljači pa tako isti npr. uz cestu nema bilo kakvih pojilišta, hranilišta, broj divljači je u skladu s lovno gospodarskom osnovom i dr.

10. Budući da je mjesto „naleta“ bilo označeno prometnim znakom opasnosti „divljač na cesti“ (Potvrda MUP-a, u spisu), to se ističe prigovor isključive, a podredno podijeljene odgovornosti vozača za predmetni štetni događaj. S tim u vezi, osoba ovlaštena upravljati predmetnom cestom sudionike prometa upozorava na povećanu opasnost postavljanjem prometnog znaka „divljač na cesti“ no, istovremeno ograničava brzinu kretanja na visokih 90 km/h, a što tuženik smatra da je u koliziji! Obzirom na izneseno, ističe se prigovor isključive odgovornosti osobe ovlaštene upravljati javnom cestom na kojoj se predmetni štetni događaj dogodio. Tuženik prigovara visini tužbenog zahtjeva budući da za utvrđivanje visine navodne štete nisu dostavljeni adekvatni dokazi.

11. Tuženik napominje i kako tužitelj nije dokazao/predložio dokaze na okolnost utvrđivanja pravno relevantne činjenice je li u vrijeme nastanka predmetnog štetnog događaja u lovištu tuženika provođen lov tj. nije predložen/dostavljen niti jedan dokaz da bi do štete došlo zbog provođenja lova.

12. U dokaznom postupku sud je pročitao dokumentaciju u spisu, a koju čine: MUP, Županija Vukovarsko-srijemska, PP Vinkovci – dokumentacija vezano uz potvrdu vozila( list spisa 6), kasko ponuda i polica kasko osiguranja( list spisa 8 i 9), potvrda o uplaćenoj premiji Eurohercu (list spisa 10)), polica kasko osiguranja vozila s uvjetima za kasko osiguranje( list spisa 11 do 27), regresni zahtjev tužitelja upućen tuženiku ( list spisa 28)prijava i zahtjev za naknadu štete s slikama oštećenog vozila (list spisa 36 do 53 )službena bilježka Postaje prometne policije Vinkovci od 13. ožujka 2021 (list spisa 82 ) izvješće o kriminalističko- tehničkom pregledu mjesta događaja Postaje prometne postaje Vinkovci ( list spisa 84 i 85) zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola , opojnih droga ili lijekova u organizmu vozača oštećenog vozila ( list spisa 86),Nalaz i mišljenje vještaka prometne struke Dražena Jeđuda

(list spisa 103 - 106),

13. Ocjenom izvedenih dokaza, sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP), sud je zaključio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

14. Među strankama je neprijeporno:

dana 12. ožujka 2021. u vremenu oko 07:15 sati na državnoj cesti D518 u Općini Markušica kod mjesta [adresa] došlo je do udara osobnog vozila u divljač - fazana na način da je vozač AO upravljao s osobnim vozilom Renault Kangoo registarske oznake [registarska oznaka] između mjesta [adresa] i [adresa] te je nastala imovinska šteta na naprijed navedenom vozilu,

da je policija sačinila skicu prometne nezgode na licu mjesta,

- da je u vrijeme štetnog događaja vozač osobnog automobila AO bio osiguran kod tužitelja,

- da se u trenutku prometne nezgode nije provodio lov kao i to da predstavnik tuženika nije preuzeo uginulu divljač jer iste nije bilo u trenutku kada je policija došla obaviti očevid,

-da je tužitelj povodom nastalog štetnog događaja odštetni zahtjev radi naknade nastale imovinske štete na oštećenom vozilu registarske oznake [registarska oznaka] po polici kasko osiguranja podnio osiguranik ALD AUTOMOTIVE d.o.o, a koji je po utvrđenom pravnom osnovu i visini isplaćen ukupno iznos od 206,51 eur.

15. Sporno je jesu li ispunjenje pretpostavke odgovornosti za štetu tuženika, poglavito postoji li tuženikova štetna radnja ili propust koja je dovela do konkretne štete, dakle je li tuženik pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari .

16. Svjedoka AO je izjavio da je točno da se dana kako mu je sudac pročitao dogodila nezgoda, odnosno da je u njegovo desno bočno ogledalo udarila divljač, te je točno da se radi o fazanu jer je zamijetio kada je isti udario u bočno ogledalo da je zaista fazan ,ali je odletio dalje. Fazana nije bilo kada je izašao iz kanala bočno. Zvao je policiju koja je sačinila uviđaj i zapisnik, te se javio renta car kući od koje je unajmio vozilo koje je osigurano u Eurohercu, pa se istima javio i dalje postupio po njihovom naputku. Na cesti je vozio brzinom, ali se ne sjeća točno koja je bila , ali sigurno nije išao brzo jer se tom cestom stalno prometuje i gužva je na cesti, a ograničenje je 70 km/h. Nije stao odmah na mjestu kontakta jer dok je zakočio prošao je određenu udaljenost, pa su išli tražiti perje i fazana. Tragova fazana, odnosno njegovog perja je bilo na ogledalu, a pregledom kanala fazana nije bilo.

17. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu svjedoka AO, osobe koja je upravljala vozilom, jer je isti iskazivan logično i uvjerljivo, a čiji iskaz nije u suprotnosti s dokumentacijom u spisu.

18. Tijekom postupka sud je proveo vještačenje po vještaku Draženu Jeđudu, na okolnosti i dinamike nastanka štetnog događaja odnosno uzročno posljedične veze između naleta divljači, konkretno fazana, na oštećeno vozilo.

19. Iz Nalaza vještaka sud je nedvojbeno utvrdio da se prometna nesreća dogodila na spornoj cesti kojom je upravljao vozač IO vozilom registarske oznake [registarska oznaka] i da je desnim bočnim ogledalom udario u tijelo divlje životinje (fazan) koja je na kolnik izletjela iz desnog odvodnog kanala. Nadalje navodi da su tom prilikom na vozilu nastala oštećenja kućišta desnog bočnog ogledala, a koje je nastalo uslijed udara u tijelo fazana. U trenutku prometne nesreće vozilo se kretalo kolnikom iz smjera juga u smjeru sjevera, a fazan je izletio na kolnik iz odvodnog kanala sa istočne strane( desne) kolnika. Kako je do dolaska očevidne ekipe pomaknuto vozilo sa mjesta događaja, na temelju materijalnih tragova nije bilo moguće utvrditi dinamiku prometne nesreće, odnosno nije moguće definirati mjesto naleta gledano po uzdužnom presjeku kolnika nije moguće odrediti brzinu vozila u pojedinim fazama prometne nesreće, nije moguće odrediti putanju i brzinu fazana, niti je moguće provesti vremensko.-prostornu analizu prometne nesreće. Posebno navodi da je tehnički moguć iskaz svjedoka da se u trenutku naleta fazana na vozilo kretao brzinom ne većom od 70 km/h , te da zbog izlijetanja fazana iz odvodnog kanala neposredno uz kolnik i nepredvidive putanja u letu, fazan je neovisno o postavljenom prometnom znaku divljač na cesti za vozača predstavljao neočekivanu zapreku na kolniku.

20. Sud je poklonio vjeru u Nalaz i mišljenje vještaka jer su isti jasni i logični i stoga objektivno provjerljivi te izrađeni u skladu s pravilima konkretne znanosti i struke .

21. Dakle utvrđeno je da na vozilo osigurano kod tužitelja prilikom naleta fazana na kolniku državne ceste D518 u Općini Markušica kod mjesta [adresa] nastala materijalna šteta koja odgovara iznosu kojeg je tužitelj isplatio svom osiguraniku.

22. Člankom 1063. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/156, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO) propisano je kako šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete dok je člankom 1064. propisano kako za štetu od opasne stvari odgovara njegov vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

23. Nadalje, odredbom članka 1067. st. 1. ZOO-a propisano je kako se vlasnik oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan

PosloPosl ovni Poslov ni>Pols ol

stvari a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, a stavkom 2. istog članka propisano je kako vlasnik stvari se oslobađa odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao nije mogao izbjeći niti otkloniti, dok je stavkom 3. navedenog članka propisano kako se vlasnik oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

24. Odredbom članka 80. st. 6. Zakona o lovstvu („Narodne novine“ br. 99/18, 32/19 i 32/20, u daljnjem tekstu ZOL), propisano je kako se za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara na sljedeći način:

- vozač, ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi,

- lovo ovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta, ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

25. Člankom 76. st. 2 ZOL-a propisano je kako u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojima se uređuju obvezni odnosi ako navedeni zakon ne propisuje drugačije.

26. Tijekom postupka, a nakon što je vještak sačinio Nalaz i mišljenje sud je mišljenja da je prigovor promašene pasivne legitimacije iskazan od strane tuženika osnovan . Naime u vrijeme kada se dogodila prometna nezgoda na području lovišta kojim gospodari Lovačko društvo Jelen Gaboš osiguranik tuženika nije se odvijao lov, a vozač vozila registarske oznake [registarska oznaka] nije upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojim je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakom i nije vozio većom brzinom od propisane pa stoga nema odgovornosti osiguranima tuženika, pa stoga nema niti odgovornosti ovdje tuženika,

27. Nadalje, člankom 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11,25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP) propisano je kako će koje činjenice uzeti kao dokazne odlučuje sud prema svojem uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, dok je člankom 221.a citiranog Zakona propisano ako sud na temelju navedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokaza.

28. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, te u skladu s odredbom čl. 8 ZPP-a, te imajući u vidu pravila o teretu dokazivanja sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.

29. Imajući u vidu naprijed navedeno riješeno je kako je opisano u točki I izreke.

PosloPosl ovni Poslov ni>Pols ol

30. Sud je tuženiku priznao trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 13,27 eur za sudsku pristojbu za sastav odgovora na tužbu sukladno Uredbi o tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine„ br. 53/19 i 92/21) kako je to opisano u točki II izreke ove odluke.

31. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude

U Osijeku 4. studenoga 2025.

Sudac

Jadranka Pajur Vranješ

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može uložiti žalbu A

trgovačkom sudu RH u Zagrebu u 3 primjerka u roku 15 dana putem ovog suda.