REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ovr-1717/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sucu Ireni Klisović, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja FS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po pun. Darku Varnici, odvjetniku u Kaštel Kambelovcu, protiv protivnika osiguranja ZS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku BS, iz [adresa], radi osiguranja nenovčane tražbine privremenim mjerama, izvanraspravno dana 4. studenog 2025 godine

r i j e š i o  j e

I Odbija se prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine određivanje privremene mjere koja glasi:

"Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja na predaju u posjed nekretnine označene kao k. č. zem. [katastarska čestica], oznake Grljevac, površine 452 m2, od toga zgrada 37 m2, dvor 2290 m2, uća 125 m2, te k. č. zem. [katastarska čestica] oznake Grljevac, Oranica, površine 682, sveukupne površine 1134 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] određuje se privremena mjera

a) tako što se nalaže protivniku osiguranja ZS OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da odmah po primitku ovog rješenja, a najkasnije u roku od 36 sati od primitka rješenja, preda predlagatelju osiguranja ĆS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], nekretnine označene kao k. č. zem. [katastarska čestica], oznake Grljevac, površine 452 m2, od toga zgrada 37 m2, dvor 2290 m2, kuća 125 m2, te k. č. zem. [katastarska čestica] oznake Grljevac, oranica, površine 682, sveukupne površine 1134 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina],

b)ovlašćuje se predlagatelj osiguranja da u slučaju nepostupanja protivnika osiguranja po nalogu iz prethodne točke, sam ili putem stručne treće osobe, a na trošak protivnika osiguranja, stupi u posjed nekretnine označene kao k. č. zem. [katastarska čestica], oznake Grljevac, površine 452 m2, od toga zgrada 37 m2, dvor 2290 m2, uća 125 m2, te k. č. zem. [katastarska čestica] oznake Grljevac, Oranica, površine 682, sveukupne površine 1134 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], a protivnik osiguranja je dužan trpjeti promjenu te napustiti posjed predmetnih nekretnina.

II Protivnik osiguranja odgovara predlagatelju osiguranja za štetu koja bi mu mogla biti nanijeta ako protivnik osiguranja, a nakon dostave ove privremene mjere, postupi protivno obvezi navedenoj u točki I izreke.

III Ako protivnik osiguranja postupi protivno zabrani, sud mu zaprječuje novčanu kaznu u iznosu od 1.000,00 eura.

IV Ako se protivnik osiguranja i nakon donošenja ovog rješenja buse ponašao suprotno svojoj navedenoj obvezi, sud će na prijedlog predlagatelja osiguranja izreći novčanu kojoj je zaprijetio.

V Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka radi predaje nekretnine i isplate.

VI Žalba ne zadržava izvršenje rješenja."

II. Nalaže se predlagatelju osiguranja da u roku od 15 dana naknadi protivniku osiguranja troškove postupka u iznosu od 312,50 eura, dok se za više zatraženo u iznosu od 937,50 eura , zahtjev protivnika osiguranja odbija kao neosnovan.

Obrazloženje:

1. Dana 4.srpnja 2025. godine, kod ovog suda zaprimljen je prijedlog radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere sadržaja kao u izreci u kojoj se navodi kako je predlagatelj podnio tužbu pod brojem P-484/2024 radi predaje nekretnine označene kao k. č. zem. [katastarska čestica], oznake Grljevac, površine 452 m2, od toga zgrada 37 m2, dvor 2290 m2, kuća 125 m2, te k. č. zem. [katastarska čestica] oznake Grljevac, Oranica, površine 682, sveukupne površine 1134 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] i isplate iznosa od 31.200,00 eura, odgovor na tužbu je zaprimljen, ročište još nije održano.

1.1.Protivnik osiguranja da bez pravne osnove drži predmetnu nekretninu radi čega da predlagatelj trpi štetu.

1.2.Protivnik osiguranja da je u odgovoru na tužbu priznao da su nekretnine u njegovom isključivom posjedu, a predlagatelj da je isključivi uknjiženi vlasnik i nesporno da ima nenovčanu tražbinu radi predaje u posjed predmetnih nekretnina.

1.3.Što se tiče ispunjavanja uvjeta vjerojatnosti opasnosti od nemogućnosti ostvarivanja tražbine, istaknuto je kako protivnik osiguranja neće pretrpjeti apsolutno nikakvu štetu, tako da sukladno čl.346.st.2 u svezi sa čl.344.st.2 predlagatelj ne mora dokazivati postojanje opasnost.

2. U očitovanju na prijedlog, podneskom od dana 25.srpnja 2025. godine protivnik osiguranja je naveo kako ukazuje na nepotpunost i nedorečenost prijedloga osiguranja predlagatelja o okolnostima parničnog spora koji se među strankama vodi pod posl. brojem P-2386/24.

2.1. Predlagatelj samo navodi u prijedlogu da je protivnik osiguranja priznao da je Nekretnina u njegovu posjedu, ali je odbio istu predati iznoseći svoje razloge zbog kojih nije osnovan njegov razlog za predaju u posjed, što ni na koji način ne odražava stvarno stanje stvari među strankama koje vode parnični spor upravo radi predaje u posjed, koja se traži i u prijedlogu za privremenu mjeru.

2.2. Nije sporno da se Nekretnina već desetljećima nalazi u posjedu protivnika osiguranja. Međutim, razlozi neosnovanosti tužbenog zahtjeva za predajom u posjed, o kojima predlagatelj ne govori, detaljno su izneseni u odgovoru na tužbu i protutužbi ovdje protivnika osiguranja, a temelje se na njegovu pravu kao posjednika Nekretnine da istu zadrži dok mu predlagatelj osiguranja, kao njezin vlasnik, ne namiri nužne i korisne troškove koje je u vezi s njezinim održavanjem imao.

2.3. Riječ je o zakonskom pravu zajamčenom člankom 164. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koji posjedniku izričito priznaje pravo da stvar zadrži dok mu ne budu nadoknađeni nužni i korisni izdatci koje je imao u vezi s njezinim korištenjem.

2.4. Usvajanjem predložene mjere praktično bi značilo dokidanje zakonskog prava protivnika osiguranja kao višegodišnjeg poštenog posjednika , nekretnina da istu drži dok mu se ne namire ulaganja koja je imao u vezi s njome. Pored toga, na općoj bi se razini generalno dokinula potreba za podizanjem pravih vlasničkih tužbi jer bi posjed vlasnici jednostavno mogli ostvarivati u efikasnijem i bržem postupku osiguranja, što zasigurno nije bila intencija zakonodavca koji baš u korist posjednika, a poradi osiguranja njegovih troškova koje je imao u vezi s korištenjem nekretnine, konstituirao pravo retencije na koje se protivnik osiguranja u parnici poziva.

2.5. U konkretnom je slučaju je riječ o nemalim troškovima s osnove građevinskih i poljoprivrednih ulaganja u odnosu na koje je protutužbeni zahtjev postavljen na iznos od od 170.000,00 EUR-a s time da je visina građevinskih radova procijenjena po stalnom sudskom vještaku na iznos od 91.714,82 EUR-a.

2.6. Slijedom navedenog, realizacija zahtjeva za predajom u posjed radi čijeg se osiguranja predlaže ova privremena mjera de iure ovisi o prethodnom namirenju troškova protivnika osiguranja, a u ovoj je fazi u potpunosti neizvjesno hoće li do tog namirenja protivnik osiguranja doći i kada će to biti. Ne može se govoriti, dakle, o tome da nenovčana tražbina s osnove predaje stvari u posjed postoji jer ona dospijeva tek po namirenju novčane tražbine posjednika, kada ujedno i prestaje njegovo pravo da stvar drži.

2.7. Dakle, u konkretnom slučaju za izdavanje privremene mjere nije ispunjena osnovna pretpostavka iz čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona jer nije učinjeno vjerojatnim da nenovčana tražbina predlagatelja prema protivniku osiguranja uopće postoji.

2.8. Nadalje, nisu ispunjene niti ostale pretpostavke za određivanje mjere iz čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona jer predlagatelj nije uložio ni najmanje truda kako bi razjasnio u čemu se to točno sastoji opasnost zbog kojeg bi se postojeće stanje Nekretnine moglo promijeniti odnosno da bi protivnik osiguranja mogao onemogućiti njezinu predaju u posjed, a što bi opravdalo donošenje mjere, a kamoli da bi vjerojatnim učinio prijetnju nasiljem ili nenadoknadivom štetom.

2.9. Riječ je o Nekretnini u kojoj protivnik osiguranja živi godinama pri čemu se režim posjedovanja nikada nije promijenio. Štoviše, ista Nekretnina nikada nije bila u posjedu predlagatelja. Stoga je u potpunosti nejasno i nerazjašnjeno koja bi to hitna potreba i inače iziskivala dokidanje zakonskih prava posjednika na namirenje troškova i uopće zaštitne funkcije prava retencije, a kamoli u situaciji u kojoj ona nije niti približno precizirana u prijedlogu za osiguranje. Navodi da protivnik osiguranja Nekretninu ne održava nisu obrazloženi niti utemeljeni. Upravo suprotno, u dosadašnjem dijelu parničnog postupka koji se vodi među strankama utvrđeno ili u najmanju ruku učinjeno vjerojatnim da je protivnik osiguranja uložio značajna sredstva u Nekretninu koja je predmet postupka (i u kojoj živi dugi niz godina).

2.10. Činjenica da u parničnom predmetu u kojem se meritorno raspravlja o pravu na posjed koje se nastoji privremeno zaštititi nije zakazano ročište nije relevantna za odlučivanje o ovom prijedlogu. Prvo, zato što predaju na posjed protivnik osiguranja ne osporava, dakako pod uvjetom prethodnog namirenja njegovih troškova na koje ima zakonsko pravo i drugo, zato što nije riječ o nekom dugotrajnom postupku, već o friškom postupku, pokrenutom 2024. godine. Opće je poznato da vlasničkopravni postupci u najboljem slučaju traju nekoliko godina zbog opterećenosti pravosuđa, ali isto nikako ne može biti od utjecaja na osnovanost prijedloga za osiguranje. Konačno, u predmetnom je parničnom postupku pripremno ročište zakazano za 27. listopada 2025., pa se ne može govoriti o nekakvom neopravdanom nepostupanju po predmetnoj stvari.

2.11. Nedvojbeno je, nadalje, da hitne potrebe zaštitnom mjerom koja se traži u ovom postupku u suštini ni nema, što jasno proizlazi iz činjenice da se predlagatelj poziva na odredbu čl. 344. st. 2. Ovršnog zakona prema kojem iznimno ne mora dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da će zbog privremene mjere protivniku nastati neznatna šteta. Predlagatelj u svom prijedlogu za osiguranje tvrdi da protivnik osiguranja uslijed predaje posjeda neće pretrpjeti nikakvu štetu.

2.12. Međutim, nije prihvatljivo ni u načelnom ni u činjeničnom smislu, tvrditi da bi prisilno i naprasno iseljenje protivnika osiguranja iz nekretnine u kojoj živi dugi niz godina predstavljalo čin koji njemu ne bi nanio nikakvu štetu.

2.13. Posebno ne u okolnostima u kojima protivnik osiguranja ima zakonsko pravo zadržavanja nekretnine u kojoj živi – sve dok mu predlagatelj ne nadoknadi nužne i korisne troškove koje je imao za njezino održavanje i s osnove ulaganja u nju tijekom dugog niza godina. Pritom je riječ o troškovima koji su u značajnom iznosu procijenjeni po stalnom sudskom vještaku, a predmet su parničnog postupka.

2.14. Kraj svega navedenog, protivnik osiguranja je i osoba lošeg zdravstvenog stanja koja u svom vlasništvu nema nijednu drugu nekretninu u koju bi se mogla useliti.

2.15. Stoga bi usvajanje ovog prijedloga, osim što bi u procesnom smislu značilo prekoračenje predmeta postupka osiguranja jer bi dovelo do neprihvatljivog zaobilaženja redovnog pravnog puta za ostvarivanje pravih vlasničkih zahtjeva u parnici, uz istodobno eliminiranje protutužbenog zahtjeva utemeljenog na zakonskom pravu retencije, za protivnika osiguranja bilo osobito pogubno i to ne samo po imovinskoj, već i neimovinskoj osnovi.

2.16. Stoga je tvrdnja da protivnik osiguranja ne bi trpio nikakvu štetu toliko udaljena od stvarnosti da se gotovo može smatrati omalovažavanjem njegovog pravnog položaja o kojem se već vodi parnica.

2.17. Konačno, prijedlog za određivanjem mjere radi osiguranja tražbine ne može biti istovjetan tužbenom zahtjevu koji je već postavljen radi ostvarivanja iste tražbine, o čemu je nedvojbeni stav sudska praksa već zauzela.

2.18. Slijedom svega navedenog, predlaže se naslonom sudu odbiti prijedlog predlagatelja za određivanjem privremene mjere kao neosnovan te obvezati predlagatelja da protivniku osiguranja nadoknadi troškove osiguranja i to prema vrijednosti tužbenog zahtjeva na predaju u posjed Nekretnine postavljenoj u parničnom postupku iz točke 2. podneska.

3. U dokaznom postupku sud je pročitao prijedlog za osiguranje, odgovor na tužbu i protutužba u predmetu P-434/2024, elaborat vještaka Ivana Mijanovića dipl. ing. građ. zk izvadak ZU 2484 KO [katastarska općina], prijepis posjedovnog lista Područnog ureda za katastar Split broj p.l.5523, izvod iz katastarskog plana, za kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], Građevinska dozvola od 28.12.1982.,te podnesak predlagatelja osiguranja od 22.listopada 2025. godine.

4. Punomoćnici stranaka su popisali troškove postupka.

5. Odredbom članka 346. stavak 1. toč. 1 i 2 Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 ,131/20, 114/22 i 6/24 ), dalje Oz-a, propisano je kako se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera, ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

6. Analizom i ocjenom izvedenih dokaza ovaj sud u konkretnom slučaju nalazi prijedlog predlagatelja neosnovanim.

7. Dva kumulativna uvjeta koje je potrebno ispuniti kako bi se odredila privremena mjera radi osigurana nenovčane tražbine su, ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

8. U konkretnom slučaju kod nesporne činjenice da je predlagatelj osiguranja vlasnik predmetne nekretnine , isti je učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine

9.Ono što predlagatelj osiguranja u konkretnom slučaju nije dokazao jest postojanje drugog kumulativnog uvjeta, a to je postojanje opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

10.Naime, iz sadržaja podneska predlagatelja osiguranja zaprimljenog dana 22.listopada 2025. godine proizlazi da:

-je protivnik osiguranja u posjed predmetne nekretnine stupio još 2010. godine protiv volje vlasnika-predlagatelja osiguranja i to mijenjanjem brave na kući

-predlagatelj osiguranja da je još 2010 pokrenuo parnični postupak radi smetanja posjeda, a niti je okončan sudskom nagodbom 2015, i nakon toga nastavio sa pokretanjem sudskih postupaka

-tijekom godina među strankama da je došlo do nekoliko incidenata radi čega da su morali intervenirati i organi javnog reda

11. Protivnik osiguranja dakle, prema navodima samog predlagatelja osiguranja, predmetnu nekretninu nezakonito drži u posjedu od 2010. godine , a pravu vlasničku tužbu predlagatelj osiguranja podnosi tek 2024. godine, i to radi osiguranja tražbine radi predaje u posjed iste nekretnine koju potražuje tužbenim zahtjevom u predmetu ovog suda P-484/2024.

12.Tražbina iz ove privremene mjere , konzumirana je u tužbenom zahtjevu tužbe u predmetu P-484/2024, odnosno istom se traži identična činidba, pa bi prihvaćanjem prijedloga za određivanjem privremene mjere, došlo do realizacije nenovčane tražbine a ne njezinog osiguranja.

13. Osim toga, predlagatelj osiguranja nije dokazao opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, naime na okolnost postojanja nasilja među strankama, u spisu nema nikakvih dokaza, predlagatelj je vlasnik pa do otuđenja nekretnine ne može doći, a ostaje nejasno zašto je predlagatelj čekao 15 godina sa rei vindikacijskim zahtjevom, da bi nakon podnošenja istog zaključio da ne može čekati okončanje parničnog postupka.

14. Na okolnost tvrdnji predlagatelja osiguranja, da bi određivanjem privremene mjere protivnik osiguranja trpio neznatnu štetu, za navesti je kako iz nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. građ. Ivana Mijanovića proizlazi da je došlo do značajnih ulaganja u predmetnu kuću i okućnicu od 106.609,40 eura, što se zasigurno ne može smatrati neznatnim.

15. Sijedom navedenog, prijedlog je trebalo odbiti i odlučiti kao u točki I izreke.

16. Temeljem odredbe čl. 14.st. 5. OZ-a i odredbe čl. 40.st.5. ZPP-a, a sukladno popisanom trošku i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (“Narodne novine” br. 142/12), trebalo je punomoćniku predlagatelja obistiniti trošak sastava očitovanja na prijedlog prema označenom VPS u i to baš 250,00 eura uvećanom za PDV, što iznosi 312,50 eura, radi čega je odlučeno kao pod točkom II izreke rješenja.

U Splitu, dana 4. studenog 2025. godine

SUDAC

Irena Klisović

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku 8 dana od dana primitka istog. Žalba se predaje za Županijski sud, preko ovog suda, u 3 primjerka.

DNA: pun. predlagatelja osiguranja

pun protivnika osiguranja

u spis