REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Domovinskog rata 4, Split

Broj: Pp-849/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Ivane Hrgović, u prekršajnom postupku protiv okrivljenih [adresa] i AT, zastupanih po branitelju Mati Gliboti, odvjetniku u [adresa], zbog prekršaja iz članka 127. stavka 1. Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine: 115/18, 117/21, 67/23 i 155/23 dalje u tekstu: Zakon o državnom inspektoratu); povodom prigovora okrivljenika protiv prekršajnog naloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe građevinske inspekcije, Odjela građevinske inspekcije Split, KLASA: UP/I-336-02/24-02/636 od 30. listopada 2024., nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 4. studenog 2025. u nazočnosti drugookrivljenika i branitelja te u odsutnosti predstavnika prvookrivljene pravne osobe i ovlaštenog tužitelja, istoga dana objavio je i

p r e s u d i o  j e

Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon)

prvookrivljenik: [adresa], OIB: 40910925478, sa sjedištem u [adresa], kao pravna osoba

drugookrivljenik: AT, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin A i Ž rođ. G, rođen **.**.1979.  u [adresa],  s  prebivalištem  u [adresa]  VSS, profesor fizike  i  informatike,  načelnik  Općine Podstrana, mjesečna primanja oko 3.900,00 eura, oženjen, otac troje djece, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan

o s l o b a đ a j u  s e  o p t u ž b e

da u periodu od 10. lipnja 2024. pa do 29. listopada 2024. nisu uklonili obalnu šetnicu ukupne duljine cca 155 m, maksimalne širine cca 20,00 m, a koja se sastoji od:

- pješačke i biciklističke staze, duljine cca 155 m, širine cca 3,20 m (1,60 m + 1,60 m),

- platoa maximalnih tlocrtnih dimenzija cca 25,0x 20,0 m,

- platoa maximalnih tlocrtnih dimenzija cca 25,0x 11,0 m,

- dva jednokraka armirano betonska stubišta, duljine kraka cca 2,40 m, širine kraka cca 1,50 m, visine cca 1,05 m, kao pristup plaži,

a koja se gradi na pomorskom dobru, na k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], bez izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole, a što je utvrđeno inspekcijskim nadzorom građevinske inspektorice Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe građevinske inspekcije dana 29. listopada 2024. o čemu je sastavljen Zapisnik Klasa: UP/I-362- 02/24-02/636, Urbroj: 443-02-03-12-01-24-8 od 29. listopada 2024.,

dakle, da prvookrivljenik kao pravna osoba i drugookrivljena kao odgovorna osoba ne bi izvršili izvršno rješenje inspektora (članak 71.),

čime bi počinili prekršaj opisan u članku 71. Zakona o državnom inspektoratu, kažnjiv po članku 127. stavku 1. podstavku 4. i stavku 2. istog Zakona.

Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi vođenja ovog postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

O b r a z l o ž e n j e

1. Državni inspektorat izdao je pod gore navedenom poslovnom oznakom prekršajni nalog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude.

2. Okrivljenici su u zakonskom roku podnijeli prigovor protiv prekršajnog naloga pa ga je sud stavio izvan snage i na temelju članka 238. stavka 10. Prekršajnog zakona proveo glavnu raspravu.

3. Postupajući po optužnom aktu, sud je na temelju članka 167. stavka 3. i članka 114. stavka 9. Prekršajnog zakona proveo glavnu raspravu u odsutnosti uredno pozvanog predstavnika prvookrivljenika. Naime, raspravi je nazočio načelnik okrivljene jedinice lokalne samouprave, kao i njihov branitelj te su iznijeli obranu i priložili dokaze koji idu u prilog obrane prvookrivljenika. Ujedno, okrivljenici su u pozivu na ročište upozoreni da se rasprava može provesti i donijeti presuda bez njihove nazočnosti te da svoju obranu mogu iznijeti pisanim podneskom. Stoga je Sud ocijenio kako su prava obrane adekvatno osigurana i da neposredno ispitivanje predstavnika prvookrivljene osobe nije nužno za utvrđenje činjeničnog stanja te neće utjecati na pravilnost i zakonitost presude.

4. Očitujući se o optužnom aktu na glavnoj raspravi, drugookrivljeni AT je naveo kako se ne smatra krivim zbog prekršaja koji se njemu i prvookrivljenoj pravnoj osobi stavlja na teret. U svojoj obrani je naveo kako ne spori da je općina [adresa] izvršila predmetne radove sanacije pomorskog dobra, ali ističe kako je bilo riječ o radovima poduzetim isključivo radi zaštite sigurnosti građana odnosno šetača, za koje prema mišljenju njegove pravne službe nije bila potrebna građevinska dozvola. Iz tog razloga Općina nije postupila po rješenju građevinske inspekcije, jer su smatrali kako su radove sanacije poduzeli na valjanom pravnom temelju te su iz tog razloga i pokrenuli upravni spor protiv rješenja kojim se nalaže upravljanje spornim građevinama. Plastično rečeno, općina je odgovorna ako "viri željezo iz starog betona" pa se netko uslijed toga ozlijedi, a onda snosimo prekršajnu odgovornost ako pristupimo sanaciji i popravku oštećenih dijelova.

5. Tijekom postupka u dokazne svrhe pročitani su rješenje o uklanjanju Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Odjela građevinske inspekcije Split od 20. svibnja 2024., kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu zbog kaznenog djela protupravne gradnje iz članka 212. Kaznenog zakona, zapisnik o obavljenom kontrolnom inspekcijskom očevidu od 29. listopada 2024. s prilozima, prigovor protiv prekršajnog naloga, tužba Općine Podstrana protiv tuženika Građevinske inspekcije radi utvrđenja ništavim odnosno poništenja rješenja od 17. lipnja 2024. te zapisnik s ročišta pred Upravnim sudom u Splitu u upravnom sporu tužitelja Općina Podstrana, tuženika Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, od 17. listopada 2025.

5.1. Branitelj okrivljenika je u završnom govoru naveo kako nisu počinjeni prekršaji koji se okrivljenicima stavljaju na teret. Iz historijata iznijetog u postupku nedvojbeno proizlazi da su okrivljenici postupali sukladno članku 19. stavak 2. Prekršajnog zakona. Evidentno je kako bi provedba ovog rješenja ugrozila sigurnosti i zdravlje većeg broja ljudi te je vidljivo da je tužitelj radikalno i formalističkim tumačenjem i zakona i represivnim metodama zapravo onemogućuje okrivljenike u njihovoj temeljnoj zadaći, a to je zaštita javnog dobra. Predmetno rješenje je neizvršivo, a izreka pobijanog rješenja je nejasna. Okrivljenik nije investitor a niti vlasnik nekretnine ranije izgrađenih betonskih platoa i dijelovi šetnice. U odnosu na okrivljenika a2. načelnika AT ističe se da prema njemu nema otegotnih okolnosti, a što se tiče olakotnih ističe se da okrivljenik pod 2. nikada nije kažnjavan što je vidljivo iz evidencije Prekršajnog suda, ugledan je građanin RH, ugledan u svojoj općini, profesor, znanstveni radnik, a sada i uspješan načelnik općine. Radi naprijed navedenog, predlaže se ukinuti prekršajni nalog u cijelosti u ovom postupku.

5.2. Drugookrivljenik se pridružio završnoj riječi svog branitelja te predložio sudu donijeti oslobađajuću presudu.

6. Nakon ovako provedenog postupka, ovaj sud smatra da je činjenično i pravno stanje u dovoljnoj mjeri razjašnjeno za donošenje meritorne odluke.

7. Odredbom članka 127. stavka 1. podstavka 4. Zakona o državnom inspektoratu određeno je kako će se novčanom kaznom od 3.980,00 do 15.920,00 eura kazniti za prekršaj pravna osoba ako ne izvrši izvršno rješenje inspektora (članak 71.); dok je stavkom 2. istog članka propisano da će se novčanom kaznom od 390,00 do 2.650,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

8. Analizirajući sadržaj činjeničnog opisa, vidljivo je kako se njime okrivljenicima stavlja na teret da ne bi uklonili obalnu šetnicu ukupne duljine 155 m, maksimalne širine 20,00 m, koja se sastoji od pješačke i biciklističke staze, dvaju platoa i dva betonska stubišta; kao i da bi inspekcijskim nadzorom bilo utvrđeno kako su navedeni radovi izvedeni bez pravomoćne građevinske dozvole. Međutim, nigdje u činjeničnom opisu se na navodi rješenje Državnog inspektorata na temelju kojeg bi prvookrivljena jedinica lokalne samouprave bila obvezna izvršiti spomenuto uklanjanje. Predmetno rješenje predstavlja bitno obilježje prekršajnog djela i ono mora biti sadržano odnosno precizirano u činjeničnom opisu prekršaja. Drugim riječima, nije dovoljno da je rješenje naznačeno samo općenito, i to u zakonskom opisu optužnog akta.

8.1.Stoga, kako iz činjeničnog opisa optužnog akta ne proizlaze obilježja djela opisana u članku 127. Zakona o državnom inspektoratu, djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret u konkretnom slučaju ne predstavlja prekršaj. Iz tog razloga Sud ih je na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona oslobodio od optužbe.

9. Odluka o troškovima postupka se temelji na odredbi članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, pa kako je vođenje postupka rezultiralo oslobađanjem od optužbe, troškovi vođenja postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

Split, 4. studenog 2025.

Zapisničarka

Sudac

Ivana Hrgović, v.r.

Mario Bakota, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude okrivljenici i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi pisanim putem Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u dva primjerka; a o njoj odlučuje nadležni viši sud.

Dostaviti: okrivljenicima, tužitelju, u spis