REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2187/2022-75

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Carmen Topalušić, u pravnoj stvari 1.-tužiteljice PL, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2.-tužitelja GL, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], zastupanih po punomoćniku Tomislavu Grahovcu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grahovac i partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženice Kliničke bolnice "SVETI DUH", Zagreb, Sveti Duh 64, OIB: 65119154523, zastupane po punomoćnici RL, dipl. pravnici, uz sudjelovanje umješača na strani tuženice Croatia osiguranja d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupanog po punomoćniku FL, dipl. pravniku, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 17. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, punomoćnika tuženika i punomoćnika umješača, dana 4. studenoga 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti 1.-tužiteljici PL i 2.-tužitelju GL iznose od po 33.180,70 eura svakom sa zakonskim zateznim kamatama na te iznose tekućim od 2. prosinca 2015. do isplate, i to do 31.12.2022. po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1.1.2023. do 29.12.2023. po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku isplatiti 2. -tužitelju GL iznos od 668,26 eura sa zakonskim zateznim kamatama na taj iznos tekućim od 08. listopada 2015. do isplate, i to do 31.12.2022. po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1.1.2023. do 29.12.2023. po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku nadoknaditi 1.-tužiteljici PL i 2.-tužitelju GL troškove postupka u iznosu od 15.545,39 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 4. studenoga 2025. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U ovoj pravnoj stvari, tužbu su 2. prosinca 2015. podnijeli 1. -tužiteljica PL, 2.-tužitelj GL, 3.-tužitelj mlljt. OL i 4.-tužiteljica mlljt. UL, te su u tužbi naveli, u bitnom, da je 1.-tužiteljica PL **.**.2015. pristupila redovnoj kontroli u trudničku ambulantu Kliničke bolnice " DL", te joj je medicinska sestra obavila preglede tlaka, urina i ctg. Zaposlenik tuženika dr. P pregledao je ctg, rekao da je besprijekoran, te zapisao nalaz i rekao 1.-tužiteljici PL da dođe na stol, nakon čega je joj je pregledao stanje plodne vode putem ultrazvuka, a potom ju poslao na pregled dr. ML kako bi se utvrdilo ima li 1.- tužiteljica PL dovoljno plodne vode. Utvrđeno je da 1.-tužiteljica PL ima dovoljno plodne vode, samo je jako ehogena, ali da je sve u redu, te je 1- tužiteljica PL upućena da se naruči za dva dana na kontrolu. Sukladno uputi liječnika, 1.-tužiteljica PL je došla u trudničku ambulantu 18. rujna 2015. (četvrtak), te ju je primila dr. LL, koja je tužiteljici radila vaginalni pregled, te joj nakon toga putem uzv-a pregledavala plodnu vodu i naručila tužiteljicu na pregled za dva dana, jer je vikend. Tužiteljica je 19. rujna 2015. osjećala trudove svakih 10 minuta, te se zajedno sa suprugom 2. -tužiteljem GL uputila kod tuženika, a trudovi su se pojačavali svakih 3 minute. Pri dolasku u bolnicu, 1.-tužiteljici PL je izmjeren tlak, provjeren urin i ctg, te joj je rečeno da je "otvorena" 3/4 prsta i uputili su ju da popije vode, jer ctg nije dobar. Nakon navedenog, 1.-tužiteljicu PL su odveli u rađaonu u kojoj joj je dr. ML bušio vodenjak, te joj je rekao da je voda zelena zbog bebinih fekalija u vodi, pa će zbog navedenog porodu biti prisutna pedijatrica. Potom su 1.-tužiteljici PL dali drip, stavili ju na ctg, nakon čega su se 1.-tužiteljici PL trudovi intenzivirali. Potom je 1.-tužiteljici PL pojačan drip, dok su otkucaji srca bebe opadali. Nakon poroda, bebu su postavili na stol, a pedijatrica je pokušavala izvući mekonij, koji je bio gust, te je stajao u cijevi kojom ga je usisavala iz bebe. Pedijatrica je potom ustvrdila da beba ima probleme s disanjem, te su ju odveli na pretrage, a pupkovina je bila zelena. Oko 22,30 sati do 1.-tužiteljice PL je došla pedijatrica i rekla da beba ima aspiracijsku upalu pluća, da diše nesamostalno uz pomoć aparata, te da je sljedećih 36 sati kritično. Tada su 1.-tužiteljicu PL odveli na 1. ginekologiju, te joj je u jutro oko 8,30 pedijatrica saopćila da beba nije preživjela. Nakon navedenog, 1.-tužiteljica PL je otišla na razgovor s doktorima G, R i ML, na kojem razgovoru su joj oni izrazili sućut i pokušali joj objasniti da ni carski rez ne bi pomogao, da činjenica rasklimane sonde uzv-a nije od utjecaja na nalaze pregleda koji su prethodili porođaju, ali joj nisu dali objašnjenje zašto nisu gledali plodnu vodu kad su vidjeli da nešto ne štima. Slijedom navedenog, očito je da je do smrti novorođene bebe došlo uslijed liječničke pogreške.

2. Stoga su, tužbom, 1.-tužiteljica PL i 2. -tužitelj GL zahtijevali naknadu neimovinske štete zbog gubitka djeteta od po 250.000,00 kuna sa zateznim kamatama od dana podnošenja tužbe do isplate, a 3.-tužitelj OL i 4.-tužiteljica UL su zahtijevali naknadu neimovinske štete zbog izgubljene mogućnosti da odrastaju s bratom i to u visini od po 80.000,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama od podnošenja tužbe do isplate. Ujedno je 2. -tužitelj GL zahtijevao naknadu imovinske štete za pokop djeteta u ukupnom iznosu od 5.035,30 kuna sa zakonskim zateznim kamatama od 8. listopada 2015. do isplate.

3. Tuženica je u odgovoru na tužbu navela da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, jer su djelatnici tuženice prilikom poroda 1.-tužiteljice PL postupali u potpunosti prema pravilima struke, a tim navodima se pridružio Croatia osiguranje d.d. koji se umiješao u parnicu, pozivajući se na policu osiguranja od profesionalne odgovornosti iz djelatnosti broj: 007624125505 s ugovorenim pokrićem po štetnom događaju na iznos od 200.000,00 kuna, a koju je tuženica zaključila s Croatia osiguranjem d.d.

4. Potom su tužitelji u podnesku zaprimljenom 1. travnja 2021. povisili svoje zahtjeve za naknadu neimovinske štete na način da su 1.-tužiteljica PL i 2.-tužitelj GL potraživali iznose od po 375.000,00 kuna, a 3. -tužitelj OL i 4.-tužiteljica UL iznose od po 120.000,00 kuna, a tuženica i umješač na strani tuženice su se protivili naprijed izloženoj preinaci tužbe.

5. Ovaj sud je, presudom poslovni broj: Pn-4122/2015-36 od 21. siječnja 2022., naložio tuženici isplatiti 1.-tužiteljici PL i 2. -tužitelju GL iznose od po 250.000,00 kuna svakom sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 2. prosinca 2015. do isplate (pod toč. I. izreke), dok je odbio, kao neosnovane, zahtjeve 1. -tužiteljice PL i 2.-tužitelja GL u dijelu kojim su zahtijevali od suda naložiti tuženici isplatiti im ostale iznose od po 125.000,00 kuna svakom sa zakonskim zateznim kamatama od 2. prosinca 2015. do isplate (pod toč. II. izreke). Nadalje je naložio tuženici isplatiti 2.-tužitelju GL iznos od 5.035,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama od 08. listopada 2015. do isplate (pod toč. III. izreke), a odbio je, kao neosnovane, tužbene zahtjeve 3. -tužitelja mlljt. OL i 4. -tužiteljice mlljt. UL, kojima su navedeni tužitelji zahtijevali od suda naložiti tuženici isplatiti im iznose od po 120.000,00 kuna svakom sa zakonskim zateznim kamatama od 2. prosinca 2015. do isplate (pod toč. IV. izreke), te je naložio tuženici nadoknaditi 1.- tužiteljici PL i 2.-tužitelju GL troškove postupka u iznosu od 50.786,37 kuna sa zakonskim zateznim kamatama od 21. siječnja 2022. do isplate (pod toč. V. izreke), a odbio je zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka preko dosuđenog pa do zahtijevanog troška u ukupnom iznosu od 152.506,25 kuna sa zakonskim zateznim kamatama od 21. siječnja 2022. do isplate (pod toč. VI. izreke).

6. Ujedno je, rješenjem poslovni broj: Pn-4122/2015-36 od 21. siječnja 2022., dopustio preinaku tužbe.

7. Županijski sud u Velikoj Gorici je, rješenjem poslovni broj: Gž-3932022-2 od 24. svibnja 2022., odlučujući o žalbi tuženice protiv dijela naprijed navedene presude ovoga suda i protiv rješenja, ukinuo naprijed navedenu presudu ovoga suda u dijelu pod toč. I., III. i V. izreke i za navedeno predmet vratio ovom sudu na ponovni postupak, dok je odbio žalbu tuženice kao neosnovanu i potvrdio naprijed navedeno rješenje ovoga suda.

8. Imajući u vidu naprijed navedeno, u ponovnom postupku je ostalo za odlučiti o zahtjevima 1.-tužiteljice PL i 2.-tužitelja GL za isplatu naknade štete zbog smrti djeteta u iznosima od po 250.000,00 kuna svakom sa zakonskim zateznim kamatama na te iznose od 2. prosinca 2015. do isplate i o zahtjevu 2. -tužitelja GL za isplatu naknade imovinske štete u iznosu od 5.035,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama od 8. listopada 2015. do isplate, a koje zahtjeve su navedeni tužitelji izrazili u sada važećoj valuti euro prema fiksnom tečaju konverzije (1 euro = 7,53450 kuna) u podnesku od 9. siječnja 2025. godine.

9. Ovaj sud je u ponovnom postupku pročitao medicinsku dokumentaciju (str. 4-8, 13, 16- 158 spisa), račun 855/10/1 Pokop d.o.o. (str. 9 spisa), zaključnicu ZKP-2014- 20460/0013000001/1 Zagrebačkog holdinga d.o.o. Podružnice gradska groblja (str. 10 spisa), rodne listove (str. 11-12 spisa), dopis tuženika 1.-tužiteljici PL od 6.2.2015. s nalazom obdukcije (str. 14-15 spisa), nalaz i mišljenje vještaka specijaliste ginekologije i opstetricije dr. Josipa Đelmiša i specijaliste sudske medicine dr. Josipa Škavića (str. 201-203 spisa) i elektroničku poruku vještaka dr. Josipa Škavića (str. 350 spisa), te je usmeno saslušao vještaka dr. Josipa Đelmiša (str. 342-344 spisa) i izveo dokaz saslušanjem 1.-tužiteljice PL i 2.-tužitelja GL (str. 291-293 spisa) i psihijatrijskim vještačenjem po dr. Gordanu Makariću (str. 312-314 i 340 spisa).

10. Na temelju ocjene izvedenih dokaza, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 57/11., 148/11., 25/13. i 89/14., u daljnjem tekstu: ZPP), ovaj sud je ocijenio da su tužbeni zahtjevi 1.-tužiteljice PL i 2.-tužitelja GL osnovani.

11. Naime, vještaci prof. dr. sc. AL, specijalist ginekologije i opstetricije i prof. dr. Josip Škavić, specijalist sudske medicine, u svom pisanom nalazu i mišljenju naveli su, u bitnom, da smatraju da liječnici KB Sveti Duh nisu učinili grešku u antenatalnoj, intrapartalnoj i postpartalnoj skrbi tužiteljice, odnosno u nadzoru trudnoće, dovršenju porođaja vaginalnim putem i skrbi babinjače. Zbog aspiracije mekonijske plodove vode nastao je akutni respiracijski distres novorođenčeta koji je liječen prema pravilima struke, aspiracijom mekonijske plodove vode iz gornjih dišnih putova larinksa i želuca, davanjem surfaktanta, te stavljanja novorođenčeta na mehaničku ventilaciju. Međutim, iako je nakon 42 minute od porođaja djeteta, Rtg snimak pluća novorođenčeta potvrdio dijagnozu pneumotoraksa desnog pluća, nije učinjena drenaža zraka iz pleuralnog prostora. Neučinjena drenaža pleuralnog prostora pogoršala je hipoksiju i acidozu djeteta što je rezultiralo letalnim ishodom 20. rujna 2014., nakon nepunih pet sati od rođenja djeteta, a što smatraju stručnom greškom.

12. Usmeno obrazlažući nalaz i mišljenje vještak AL je naveo da se prema američkoj pedijatrijskoj akademiji tvrdi sljedeće: Ako se pneumotoraks utvrdi kao i ovdje u konkretnom slučaju drenaža mora biti hitna, odgađanje predstavlja rizik za život djeteta. Zatim, Royal Colledge of Paediatrics and child healths: ukoliko se potvrdi sa rendgenom pneumotoraks potrebno je hitno učiniti dekompresiju inače može rezultirati sa hipoksijom, acidozom i smrću. European Resuscitation Council Guidelines: kod pneumotoraska s kliničkim pogoršanjem odmah se mora postaviti drenaža. Znači, s medicinske strane je na žalost učinjena greška. On ne može tvrditi da bi do neželjene posljedice smrti novorođenčeta došlo i da učinjene greške nije bilo. Ne može reći ni da se u konkretnom slučaju smrt novorođenčeta može pripisati spletu izvanrednih i nepredvidivih okolnosti, tj. više sile. Može reći da je u ovom konkretnom slučaju propušteno učiniti drenažu, a da je učinjena drenaža dijete bi preživjelo. Ne može reći što bi se dogodilo nakon mjesec ili dva zbog spomenute aspiracije mekonija koja ima smrtnost do 1,2%. Uzročna veza između propusta liječnika i smrti postoji, to je i napisao u svom nalazu i mišljenju. Dakle, napisao je da postoji jasna i medicinski utemeljena uzročno posljedična veza između ne poduzimanja drenaže pleuralne šupljine i nastanka hipoksije, acidoze i smrtnog ishoda novorođenčeta. Nadalje je vještak, posebno upitan bi li postojala realna šansa da se izbjegne smrtni ishod djeteta da je postupak liječenja pneumotoraksa proveden pravodobno i u skladu s pravilima struke odgovorio pozitivno, budući smatra da je izostanak hitne drenaže zraka iz pleularnog prostora bio ključan faktor u progresiji respiratornog zatajenja i pogoršanja acidobazne ravnoteže, što je rezultiralo smrtnim ishodom. Drenažu je bilo potrebno učiniti odmah nakon što je dijagnosticiran pneumotoraks, bez odlaganja, neovisno o veličini srca i ekspandiranosti plućnog krila, time da se nigdje u medicinskoj dokumentaciji ne spominje da bi bilo što bilo uzrokom tome da drenaža nije rađena. Srce se nije promijenilo, ono je bilo veće u dijastoli, a manje u sistoli. Pneumotoraks je na desnoj strani, a srce na lijevoj. Zbog pneumotoraksa se srce ne može smanjiti. Trebalo je učiniti drenažu, a nakon toga, ukoliko je postojala metabolička acidoza, istu korigirati. Dakle, liječnici nisu poduzeli sve adekvatne i po pravilima struke propisane radnje s ciljem izbjegavanja smrtnog slučaja u djeteta.

13. Dr. Josip Škavić, koji je u međuvremenu prestao biti sudskim vještakom, u elektroničkoj poruci pročitanoj na ročištu 17. rujna 2025. naveo je, u bitnom, da se ponovo upoznao s predmetom vještačenja i zajedničkim pisanim nalazom i mišljenjem i da kao specijalist sudske medicine može mišljenje ginekologa samo prihvatiti, a ne i komentirati ili objašnjavati.

14. Ovaj sud je ocijenio da su vještaci pisani nalaz i mišljenje izradili jasno, stručno i objektivno i da je vještak dr. AL usmenim obrazloženjem nalaza i mišljenja razložno objasnio pisani nalaz i mišljenje i odgovorio na pitanja stranaka.

15. Stoga je ovaj sud, a imajući u vidu da niti jedna stranka nije predlagala novo vještačenje, u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dr. Josipa Đelmiša i dr. Josipa Škavića.

16. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka ovaj sud je utvrdio da je smrt djeteta 1.-tužiteljice PL i 2.-tužitelja GL nastupila 20. rujna 2014. uslijed stručne greške liječnika zaposlenih kod tuženice.

17. Pritom valja kazati da navod vještaka da ne može reći što bi se dogodilo nakon mjesec ili dva zbog spomenute aspiracije mekonija koja ima smrtnost do 1,2% ne dovodi u sumnju tvrdnju vještaka da postoji jasna uzročno posljedična veza između ne poduzimanja drenaže pleuralne šupljine i nastanka hipoksije, acidoze i smrtnog ishoda novorođenčeta.

18. Naime, prema adekvacijskoj teoriji, koja je općeprihvaćena u našem pravu, ako pri nastupu nekog štetnog događaja koincidiraju kao uzroci ljudska radnja i prirodni događaj, uzima se samo u obzir ljudska radnja.

19. Odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15. i 29/18., dalje: ZOO) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

20. Odredbom čl. 1061. st. 1. ZOO-a propisao je da poslodavac, kod kojeg je radnik radio u trenutku prouzročenja štete, odgovara za štetu koju zaposlenik u radu ili u svezi s radom prouzroči trećoj osobi, osim ako dokaže da su postojali razlozi koji isključuju odgovornost zaposlenika.

21. Budući da tuženica nije dokazala postojanje razloga koji isključuju odgovornost njenih zaposlenika, ona je dužna nadoknaditi štetu koja je 1. -tužiteljici PL i 2.- tužitelju GL uzrokovana smrću njihovog djeteta.

22. Odredbom čl. 1101. st. 1. ZOO-a propisano je da u slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta neke osobe pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete imaju članovi njezine uže obitelji (bračni drug, djeca i roditelji).

23. Radi utvrđenja visine pravične novčane naknade neimovinske štete ovaj sud je izveo dokaz saslušanjem 1.-tužiteljice PL i 2.-tužitelja GL, te psihijatrijskim vještačenjem.

24. U svom emotivnom iskazu, tijekom kojega je zastajkivala zbog plača, 1.-tužiteljica PL je u bitnom, navela da joj je predmetna trudnoća bila treća trudnoća. Ranije je rodila kćer koja je za vrijeme predmetne trudnoće imala 4 godine i sina koji je imao 2 godine. Svi su se kao obitelj radovali novom djetetu kojemu su nadjenuli ime F. Silno je iščekivala to dijete i radila je sve što su joj liječnici rekli. Rodila je 19.9. nakon što su joj probušili vodenjak i kada je iscurila tekućina kakva nije bila na ranijim porodima. Nakon što se rodio, F je malo pustio glasić, malo se promeškoljio, uzela ga je pedijatrica i pokazala joj ga i rekla da ga idu reanimirati i to je sve što je ona vidjela O. Pedijatrica je njenom suprugu dozvolila vidjeti maloga i on ga je fotografirao i pokazao njoj i kazao da je on jak i da će uspjeti to izdržati (bio je težak 3,280 kg i velik 50 cm). Međutim, 20.9., dan nakon poroda, oko 7,00 sati ujutro je saznala da nije uspio. Nije ga vidjela iako je tražila da ga vidi, jer su joj rekli da je patologija zatvorena preko vikenda. Sve uspavanke djetetu je otpjevala na lijesu. Oni su svi bili povezani s F koji je bio vrlo živ u utrobi pa su ga zvali "boksač". Nakon sahrane je pala u depresiju i nije bilo lako ni drugim članovima obitelji, pa se trgnula u trenutku kada joj je OL (sin) donio papuče, a kćer sendvič koji je sama napravila i to jedno tjedan ili dva nakon sahrane. Išla je psihijatrici i dobila hrpu lijekova, ali joj nije puno pomoglo. Nije mogla spavati, bila je loše, jedno 2 mjeseca nakon sprovoda kada je išla uplatiti misu za O, nije mogla prestati plakati i bila je toliko dekoncentrirana da je lupila autom u ogradu. Ponovno je zatrudnjela, ali se ipak bojala roditi, a osobito se je uplašila kada je prenijela 1 dan dijete, pa ju je dr. U, koji joj je vodio tu sljedeću trudnoću, ostavio u bolnici da ne dobije napad panike. Naime, on je vidio da se ona trese, a prethodno je inzistirala na tome da joj provjeri plodovu vodu. Iako joj je pokazao vodu, iako je rekao da je sve u redu, ona se i dalje tresla. Pretpostavlja da je taj stres prenijela na svoje četvrto rođeno dijete AL, budući da je to vrlo strašljivo dijete.

25. I 2.-tužitelj GL je isto tako iskazivao emotivno, bio je potresen, te je zbog plača otežano govorio. Naveo je, u bitnom, da je na dan predmetnog poroda odvezao suprugu u bolnicu da rodi, a u bolnici su mu rekli da će ga zvati kada bude porod, budući da je trebao prisustvovati porodu. Izašao je iz bolnice i došao tek do dućana kada ga je supruga nazvala da mu kaže da nije dobra plodova voda. Vratio se, sestra ga je pustila gore, znao je da je opasno kada se pojavi mekonij, ali je hrabrio suprugu i počeo je porod. U jednom trenutku je primijetio da djetetovo srce ne kuca, pozvao je doktora, nakon čega su suprugu porodili. Vidio je dijete, ali mu se nije mogao približiti, budući da ga je pedijatrica odvela da očiste mekonij. Nije mogla izvaditi krv iz posteljice, jer je bila sva zelena i trula i zbog toga je shvatio da se jedan doktor u rađaoni dere na drugog doktora, jer se bojao da je kod tužiteljice nastala sepsa. Nakon nekog vremena njemu je dopušteno da dođe do djeteta i on ga je fotografirao. Tješio je suprugu iako ga je bilo strah da neće samo izgubiti dijete, već i nju. Nakon nekog vremena otišao je doma gdje su ga čekala djeca i teta koja mu je čuvala djecu. Cijelu noć se molio da F preživi, ali ga je supruga nazvala ujutro i rekla da je F umro. Otišao je taj dan u bolnicu s njihovom djecom i svojom mamom. U bolnici su mu izražavali sućut, ali ih on nije ni slušao. Trudio se biti jak, iako je bio izgubljen, jer ako se on sruši, sve će se srušiti. Supruga je plakala. U ponedjeljak je odnio stvari za pokop u bolnicu, a u organizaciji sprovoda su mu pomagali drugi, jer nije bio sabran. Pravi problemi su počeli nakon što su pokopali dijete, jer tužiteljica nije ništa jela, ništa doživljavala, pa ju je odvezao psihijatru uz prethodni dogovor. Oni su željeli veliku obitelj, pa ju je uspio nagovoriti na sljedeće trudnoće. Dok je bila trudna s prvim sljedećim djetetom AL, liječnik ju je zadržao u bolnici da ne dobije živčani slom, budući da je bila u velikom strahu. Nakon toga je supruga rodila D i CL. Redovito idu na groblje, na spomeniku njihovog djeteta je njegova slika.

26. Ovaj sud je stekao uvjerenje da su 1.-tužiteljica PL i 2.-tužitelj GL iskazivali iskreno, pa je prihvatio, kao istinite, njihove iskaze iz kojih proizlazi da su se oboje snažno emotivno povezali s djetetom i prije njegovog rođenja i da im je smrt djeteta uzrokovala takve duševne boli zbog kojih nisu bili sabrani samo jedno kraće vrijeme, ali zbog kojih i više od osam godina nakon smrti djeteta (dijete je umrlo **.**.2014., a oni su iskazivali 16.12.2022.) iskreno plaču kada o njemu govore, iako su u međuvremenu postali roditelji još dvoje djece.

27. Nadalje, vještak psihijatar dr. Gordan Makarić je u svom pisanom nalazu i mišljenju naveo, u bitnom, da je 1.-tužiteljica PL bila izložena štetnom događaju u vidu smrti novorođenog sina 20. rujna 2014. godine. Kao izravnu posljedicu navedenog, na psihičkom je planu prvotno razvila simptomatiku Akutne stresne reakcije (F43.0), te nastavno reaktivne depresivne epizode (F32.2). Navedeno proizlazi iz priložene medicinske dokumentacije. Naime, 1-tužiteljica PL je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bila izložena situaciji stresogenog potencijala u vidu spoznaje o smrti novorođenčeta, što je i dovelo do razvoja psihičkih poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježi se opisana simptomatika. Između štetnog događaja i razvoja psihičkih poremećaja, postoji izravna uzročno-posljedična veza. Kod 1.- tužiteljice PL je zbog opisanih duševnih boli došlo do smanjenja životne aktivnosti od 10%, a u kojem omjeru će ona morati ulagati pojačane napore u svom životu. I 2.-tužitelj GL je bio izložen štetnom događaju u vidu smrti novorođenog sina 20. rujna 2014., na način opisan u tužbi. Kao izravnu posljedicu navedenog, na psihičkom je planu razvio simptomatiku reaktivnog depresivnog poremećaja. Naime, 2. - tužitelj je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bio izložen situaciji stresogenog potencijala u vidu spoznaje o smrti novorođenčeta, što je i dovelo do razvoja psihičkog poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježi se opisana simptomatika. Između štetnog događaja i razvoja psihičkog poremećaja, postoji izravna uzročno-posljedična veza. Slijedom navedenog u 2. -tužitelja GL došlo je do povrede duševnog zdravlja. Duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti cijeni 10%, te će 2. - tužitelj GL u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svom životu.

28. Tuženik je prigovorio izloženom nalazu i mišljenju vještaka, navodeći da isti u nalazu i mišljenju od 6. svibnja 2023. nije utvrdio jesu li i ranije postojale duševne smetnje kod 1.- tužiteljice PL i 2.-tužitelja GL.

29. Usmeno obrazlažući nalaz i mišljenje i očitujući se o prigovoru tuženika, vještak dr. Gordan Makarić je naveo da sukladno podacima iz medicinske dokumentacije i osobnog pregleda tužitelja nije našao da bi tužitelji prije predmetnog štetnog događaja imali nekih psihičkih smetnji. Ujedno je naveo da nije potrebno vršiti uvid u zdravstveni karton, a niti pribavljati medicinsku dokumentaciju.

30. Ovaj sud je ocijenio da je vještak psihijatar izradio nalaz i mišljenje jasno, stručno i objektivno, te da je usmenim obrazloženjem nalaza i mišljenja otklonio prigovor tuženika, pa je, a imajući u vidu i da tuženik nije predlagao novo psihijatrijsko vještačenje, u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Gordana Makarića.

31. Imajući u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja, a posebice, s jedne strane, činjenicu da je smrt djeteta nastupila nepunih pet sati nakon poroda, dakle nije postojala neka trajnija zajednica života nakon rođenja djeteta između roditelja i djeteta, ali s druge strane, i da su se 1.-tužiteljica PL i 2.-tužitelj GL snažno povezali s djetetom prije njegovog rođenja, te mu izabrali i ime (F) i zvali ga nadimkom (boksač), kao i da oni trpe duševne boli u toj mjeri da i osam godina nakon smrti djeteta plaču kada govore o njemu, te zbog tih duševnih boli ulažu pojačane napore u svom životu, ovaj sud je ocijenio da iznosi od po 33.180,70 eura (ranijih 250.000,00 kuna po fiksnom tečaju konverzije 1 euro = 7,53450 kuna) predstavljaju pravične novčane naknade neimovinske štete 1.- tužiteljici PL i 2.-tužitelju GL.

32. Stoga je zahtjeve 1.-tužiteljice PL i 2.-tužitelja GL za naknadu neimovinske štete prihvatio za iznose od po 33.180,70 sa zakonskim zateznim kamatama od 2. prosinca 2015., kao dana podnošenja tužbe (čl. 1103. ZOO-a), do isplate.

33. Nadalje, iz računa 855/10/1 od 1. listopada 2004., s datumom dospijeća 6. listopada 2014. i zaključnice od 22. rujna 2014., s datumom dospijeća 7. listopada 2014., proizlazi da je 2.- tužitelj GL imao troškove pogreba djeteta u ukupnom iznosu od 5.035,30 kuna, te da se radi o uobičajenim troškovima pogreba.

34. Stoga je ovaj sud, primjenom odredbe čl. 1093. st. 1. ZOO-a, prihvatio zahtjev 2.-tužitelja GL za naknadu imovinske štete u ukupnom iznosu od 668,26 eura (ranijih 5.035,30 kuna po fiksnom tečaju konverzije 1 euro = 7,53450 kuna) sa zakonskim zateznim kamatama od 8. listopada 2014. do isplate (čl. 1086. ZOO-a).

35. Odluka o troškovima postupka do donošenja presude ovoga suda poslovni broj: Pn- 4122/2015-36 od 21. siječnja 2022. temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a, a odluka o troškovima ponovnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a.

36. Kod subjektivne kumulacije, postojanje udjela suparničara podrazumijeva da ti udjeli predstavljaju zbroj vrijednosti pojedinih zahtjeva, pa je stoga kod donošenja odluke o troškovima parničnog postupka vrijednost predmeta spora pravilno utvrditi zbrajanjem vrijednosti zahtjeva svih tužitelja (VSRH u rješenju Broj: Rev-634/2023-2 od 9. travnja 2025.).

37. Prema vrijednosti predmeta spora iz tužbe od 67.029,66 eura (ranijih 505.035,00 kuna, tj. 250.000,00 kuna x 2 + 5.035,00 kuna), 1.-tužiteljica PL i 2.-tužitelj GL su uspjeli u cijelosti, pa bi imali pravo na trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to trošak sastava tužbe od zahtijevanih 500 bodova (Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, "Narodne novine" broj: 138/23., dalje: OT), sastava podneska od 17.2.2016. od zahtijevanih 500 bodova (Tbr. 8. toč. 1. OT), zastupanja na ročištima od 15.7.2016. i 5.12.2017. od po zahtijevanih 500 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), sastava podneska od 19.10.2016. od 100 bodova (Tbr. 8. toč. 3. OT) i sastava podneska od 2.7.2020. od 25 bodova (Tbr. 8. toč. 4. OT), odnosno ukupno 2.125 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54. OT) iznosi 4.250,00 eura, uz uvećanje od 10% po Tbr. 40. OT (425,00 eura) 4.675,00 eura, a s porezom na dodanu vrijednost od 25% (1.168,75 eura) 5.843,75 eura.

38. Nadalje, prema vrijednosti predmeta spora od 100.210,36 eura (375.000,00 kuna, tj. 49.771,05 eura x 2 = 99.542,10 + 5.035,00 kuna, tj. 668,26 eura = 100.210,36 eura), 1.- tužiteljica PL i 2.-tužitelj GL, imali bi pravo na 33,78% troška, budući da su s osnovom uspjeli u cijelosti, dakle 100%, a s visinom 66,89% (67.029,66 eura od 100.210,36 eura), pa kada se od njihovog uspjeha oduzme uspjeh tuženika od 33,11% onda se iskazuje pozitivna razlika u njihovu korist od 33,78%.

39. Stoga bi 1.-tužiteljica PL i 2.-tužitelj GL imali pravo na trošak sastava podnesaka od 31.3.2021. i 15.11.2021. od po zahtijevanih 500 bodova (Tbr. 8. toč. 1. OT) i zastupanja na ročištu od 9.12.2021. od zahtijevanih 500 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), odnosno ukupno 1.500 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54. OT) iznosi 3.000,00 eura, uz uvećanje od 10% po Tbr. 40. OT (300,00 eura) 3.300,00 eura, a s porezom na dodanu vrijednost od 25% (825,00 eura) 4.125,00 eura, a razmjerno razlici u njihovu korist (od 33,78%) 1.393,43 eura.

40. Naprijed navedenom trošku 1.-tužiteljice PL i 2.-tužitelja GL za zastupanje po punomoćniku odvjetniku valjalo bi pribrojiti trošak vještačenja u iznosu od 530,89 eura (4.000,00 kuna), budući da je ono bilo nužno za razrješenje ove pravne stvari i da su tužitelji tim vještačenjem uspjeli dokazati da je štetni događaj posljedica stručne greške liječničkog osoblja tuženika.

41. Valjalo bi pribrojiti i u cijelosti plaćeni trošak sudske pristojbe na tužbu i to 1.-tužiteljice PL u iznosu od 378,26 eura (2.850,00 kuna po Tar. br. 1. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama, "Narodne novine", broj: 74/95., 57/96., 137/02., 26/03., 125/11., 112/12., 157/13. i 110./15., dalje: TSP) i 2.-tužitelja GL u iznosu od 384,90 eura (2.900,00 kuna po Tar. br. 1. st. 1. TSP), te razmjerni trošak sudske pristojbe na presudu u odnosu na 1. -tužiteljicu PL u iznosu od 183,82 eura (33,78% od 4.100,00 kuna po Tar. br. 2. st. 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi, "Narodne novine", broj: 53/19., dalje: UTSP = 1.384,98 kuna) i u odnosu na 2.-tužitelja GL u iznosu od 186,06 eura (33,78% od 4.150,00 kuna po Tar. br. 2. st. 1. UTSP = 1.401,87 kuna).

42. Stoga bi tuženik bio dužan nadoknaditi 1.-tužiteljici PL i 2.-tužitelju GL trošak do naprijed spomenute presude ovoga suda u ukupnom iznosu od 8.901,11 eura.

43. Međutim, kako je rješenje o trošku sadržano u spomenutoj presudi postalo pravomoćno u odbijajućem dijelu, a ukinuto u dijelu kojim je 1. -tužiteljici PL i 2.-tužitelju GL dosuđen iznos od 50.786,37 kuna, to ovaj sud nije mogao prihvatiti zahtjev tužitelja za naknadu troškova prvog prvostupanjskog postupka preko iznosa od 6.740,51 eura (ranijih 50.786,37 kuna).

44. Nadalje, 1.-tužiteljici PL i 2.-tužitelju GL nije priznat trošak sastava podneska od 26.1.2022. u kojemu navode da su platili sudsku pristojbu na presudu, jer taj podnesak nije bio potreban za vođenje ove parnice (čl. 155. st. 1. ZPP-a), budući da su potvrdu o uplati pristojbe bili dužni prilijepiti na rješenje o sudskoj pristojbi i vratiti rješenje ovom sudu (prema toč. IV. rješenja ovoga suda o sudskoj pristojbi).

45. Nadalje, prema vrijednosti predmeta spora od 67.029,66 eura tužiteljima je priznat trošak zastupanja u ponovnom postupku i to trošak zastupanja na ročištima od 16.12.2022., 26.11.2024., 13.3.2025., 10.6.2025. i 17.9.2025. od po zahtijevanih 500 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), sastava podneska od 12.2.2024. od zahtijevanih 500 bodova (Tbr. 8. toč. 1. OT) i sastava podnesaka od 19.12.2022., 6.12.2024. i 13.6.2025. od po 25 bodova (Tbr. 8. toč. 4. OT), ukupno 3.075 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54. OT) iznosi 6.150,00 eura, uz uvećanje od 10% po Tbr. 40. OT (615,00 eura) 6.765,00 eura, a s porezom na dodanu vrijednost od 25% (1.691,25 eura) 8.456,25 eura.

46. Pritom valja kazati da 1. -tužiteljici PL i 2.-tužitelju GL nije priznat trošak sastava podneska od 5.1.2023., budući da je sva dokumentacija koja se odnosi na psihijatrijsko liječenje 1.-tužiteljice PL iz 2014. (od koje je dio te dokumentacije već bio dostavljen uz tužbu u kojoj je tužiteljica predložila psihijatrijsko vještačenje), pa nije bilo zapreke da i ostali dio medicinske dokumentacije tužitelji prilože uz tužbu, slijedom čega se navedeni podnesak ne može smatrati potrebnim za vođenje ove parnice (čl. 155. st. 1. ZPP-a). Nije im priznat ni trošak sastava podneska od 17.3.2025. u prilogu kojega su dostavili dokaz o plaćenom predujmu za pristup vještaka psihijatra, budući da su tužitelji dostavili dokaz o uplati tog predujma već u prilogu podneska od 6.12.2024., a za koji im je priznat trošak, pa se navedeni podnesak ne može smatrati potrebnim za vođenje ove parnice (čl. 155. st. 1. ZPP-a). Nije im priznat ni trošak sastava podneska od 9.1.2025., budući da nije bilo objektivne zapreke da tužitelji zahtjev koji je postavljen u tom podnesku postave već u podnesku od 12.2.2024. , za koji im je priznat trošak po Tbr. 8. toč. 1. OT, pa je za zaključiti da ni taj podnesak nije bio potreban za vođenje ove parnice.

47. Naprijed navedenom trošku valjalo je pribrojiti i trošak vještačenja u ponovnom postupku u ukupnom iznosu od 348,63 eura.

48. Ostali ne potrošeni predujam za vještačenje u iznosu od 33,18 eura vratiti će se tužiteljima na njihov zahtjev, na račun kojega navedu u podnesku.

49. Na novu prvostupanjsku presudu, nakon ukinute, ne plaća se pristojba, pa tužiteljima nije priznat trošak pristojbe na ovu presudu.

50. Stoga, ukupno priznati trošak 1. -tužiteljice PL i 2.-tužitelja GL iznosi 15.545,39 eura sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate (čl. 27. u vezi s čl. 107. st. 2. ZID ZPP-a, "Narodne novine", broj: 80/22.).

51. Odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbama čl. 29. st. 2. i 7. ZOO-a.

52. Slijedom svega naprijed navedenoga, odlučeno je kao u izreci ove presude

U Zagrebu 4. studenoga 2025.

Sutkinja:

Carmen Topalušić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

I. Pun. tužitelja

II. Tuženiku

III. Umješaču