REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Gž R-105/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branimira Miljevića, kao predsjednika vijeća, Renate Marić kao izvjestiteljice i članice vijeća i Branke Ribičić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice CČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Damiru Linta, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika ANCONA GRUPA d.o.o., Đakovo, Makarska ulica 29, OIB: 65507156455, zastupanog po punomoćnici Mireli Džoja Petrlić, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Ivana Mandić i Mirela Džoja Petrlić iz Osijeka, radi otkaza, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1732/2022-33 od 16. srpnja 2025. u sjednici vijeća održanoj dana 4. studenog 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Žalba tužiteljice CČ iz [adresa] odbija se kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1732/2022-33 od 16. srpnja 2025.

II Zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1732/2022-33 od 16. srpnja 2025. suđeno je:

„ I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu koji glasi:

"I. Utvrđuje se da nije dopušten tuženikov izvanredni otkaz tužiteljičinog Ugovora o radu sklopljenog 25. travnja 2022. godine, i to otkaz naslovljen „Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu“ i datiran 6. srpnja 2022. godine, te se utvrđuje da radni odnos tužiteljice i tuženika nije prestao otkazom.

II. Određuje se dan prestanka radnog odnosa tužiteljice kod tuženika danom donošenja prvostupanjske presude.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljici plati 3.203,21 eur (što je naknada štete u iznosu od tri ugovorene mjesečne plaće tužiteljice) u roku 8 dana, sa zateznim kamatama po zakonom određenoj stopi zateznih kamata na izvanugovorne obvezne odnose, koje počinju teći devetog dana od dana donošenja presude."

II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 922,15 eur sa zateznim kamatama tekućim od 1. rujna 2022. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 525,00 eur sa zateznim kamatama tekućim od 16. srpnja 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana."

2. Protiv točki I i točke III izreke presude žalbu je zbog svih žalbenih razloga podnijela tužiteljica. Ukazuje da je tuženikova voditeljica tehničke pripreme bila svojevrsni punomoćnik po zaposlenju i činjenica da je ona dobila nacrt znači da je time nacrt dobio sam tuženik. Prema tome, tuženik je saznao za nacrt u kojem je tužiteljica „ prikazala sklop od 2 ormara.. umjesto da je u nacrt stavila 1 ormar …“ (to jest saznao je za razlog za otkaz) više od pet mjeseci prije spornog otkaza. Zbog toga je sud pogrešno zaključio da tužiteljičin prigovor prekluzije nije osnovan. Sud nije obrazložio je li utvrdio i kako je utvrdio eventualnu činjenicu da nitko od tuženikovih radnika nije primijetio grešku u nacrtu. Prema tome, tuženik je prilikom pregleda i odobravanja nacrta mogao i morao uočiti grešku, odnosno, mogao je i morao već tada saznati za činjenicu na kojoj temelji otkaz. Tuženik je u spis dostavio između ostalog i obrazac naslovljen „Evidencija primopredaje radnih naloga između odjela“. U tom obrascu piše koji sve odjeli sudjeluju u poslovnom procesu i kroz koje je odjele trebao proći tužiteljičin nacrt ili dijelovi tog nacrta ili dijelovi radnih naloga. Spomenuti obrazac je prazan, što ukazuje ili na tužiteljeve neadekvatne poslovne procedure ili na kršenje poslovnih procedura, što se nikako ne može staviti tužiteljici na teret. To znači da je tuženik mogao i morao saznati za grešku u nacrtu i nakon što je voditeljica tehničke pripreme odobrila tužiteljičin nacrt a u svakom slučaju prije nego što je započela proizvodnja ormara. Sve te faze poslovnog procesa, u kojima je greška mogla i morala biti uočena, odvijale su se znatno prije 20. lipnja 2022. godine (dakle, više od petnaest dana prije izvanrednog otkaza ugovora o radu). U točki 11. obrazloženja sud pogrešno zaključuje „da je tuženik … tužiteljici sukladno čl. 119. st. 2. ZR-a omogućio iznošenje obrane“. Ta isprava po svom sadržaju nije poziv na iznošenje obrane već je to nejasan, zbunjujući i obmanjujući poziv na očitovanje u vezi s nekim događajem. Povrh navedenog u prethodnoj točki, tuženik je 1. srpnja 2022. (petak) pozvao tužiteljicu da se pisano očituje do 4. srpnja 2022. (ponedjeljak).Tuženik je saznao za razlog za otkaz navodno 30. lipnja 2022., prema tome zakonski rok za izvanredni otkaz je bio 15. srpanj 2022. (petak). Od petka nakon završetka radnog vremena do ponedjeljka prije početka radnog vremena tužiteljica nije mogla zatražiti niti dobiti adekvatnu pravnu pomoć.

2.1. U žalbi nadalje navodi da je sud je odbio glavni dio tužbenog zahtjeva zbog toga što je zaključio da je navodni gubitak povjerenja opravdan. Međutim, sud nije obrazložio o kojim se to pravilima koje struke radi, u čemu se sastoji to nepridržavanje pravila, u čemu je tužiteljica konkretno pogriješila. Tužiteljičina greška nije bila posljedica kršenja ili nepridržavanja pravila struke, već je bila posljedica skice koju je dobila (a i posljedica drugih okolnosti za koje tužiteljica nije odgovorna). U suštini, tužiteljičin je propust što nije uočila grešku u skici, odnosno, nije vidjela da se skica i tzv. zaključnica ne podudaraju. Nije točno što piše u točki 29. obrazloženja da se skica nije podudarala sa zaključnicom „zbog specifičnosti prostora“ – na skici je trebao biti narisan jedan ormar a ne sklop od dva ormara, jer nikakve specifičnosti prostora nisu zahtijevale takvu skicu - to je bio samo izgovor TČ da otkloni svoju odgovornost, a svjedoci su potvrdili da nema potrebe da na skici bude dvostruki ormar. Zaključak da je tuženik opravdano izgubio povjerenje u tužiteljicu proturječi pravilnim utvrđenjima da tužiteljica nije postupila s krajnjom nepažnjom i da nije odgovorna za štetu. Tužiteljica može biti odgovorna samo za to što nije primijetila da skica nije u skladu sa zaključnicom pa je nacrtala jedan dvostruki ormar (kao na skici) umjesto jednog jednostrukog ormara (kao u zaključnici). Da je tuženikovo povjerenje u tužiteljičin rad narušeno samo time što tužiteljica nije primijetila da skica nije u skladu sa zaključnicom pa je u nacrtu nacrtala dvostruki ormar (prema skici) umjesto jednostruki ormar (prema zaključnici), ni to ne bi bio opravdan razlog za izvanredni otkaz, jer da je ta greška u nacrtu primijećena onda kada je mogla i morala biti primijećena, bila bi ispravljena bez ikakvih štetnih posljedica.

2.2. U suštini, tužiteljica je dobila otkaz zbog toga što je tuženik pretrpio određenu štetu, koja doduše ima veze s tužiteljičinim propustom u radu, ali tužiteljica nije neposredno prouzročila tu štetu, više je uzroka i više odgovornih osoba za tu štetu (uključujući i samog tuženika) a tužiteljica nije odgovorna za tu štetu. Već samo zbog toga sporni otkaz nije dopušten. Nedostaci obrazloženja presude navedeni gore u točkama 2, 3, 4, 6, 8, 12 i 16 imaju značaj bitne povrede odredaba parničnog postupka. Nedostaci presude u vezi s činjenicama, navedeni gore u točkama 2, 4, 5, 6, 9, 10, 11 i 12, imaju značaj pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (koje se, međutim, može utvrditi na temelju sudskog spisa). Nedostaci presude u vezi s primjenom prava na utvrđene činjenice, navedeni gore u točkama 3 do 7, 10, 12, te 14 do 18 imaju značaj pogrešne primjene materijalnog prava.

2.3. Tužiteljica predlaže da sud preinači prvostupanjsku presudu tako da usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti i da tuženiku naloži da tužiteljici naknadi parnični trošak i trošak žalbenog postupka.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Suprotno navodima žalbe prvostupanjski sud je za svoju odluku dao valjane razloge koji nisu u suprotnosti sa provedenim dokazima i sadržajem isprava tako da pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Stoga nije počinjena bitna povreda parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14- Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP) na koju žalbom ukazuje tužiteljica, a nisu počinjene niti bitne povrede postupka na koje, sukladno članku 365. stavak 2. ZPP-a, drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti. Činjenično stanje je pravilno utvrđeno, a materijalno pravo pravilno primijenjeno.

6. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da Odluka o otkazu nije dopuštena, kao dan prestanka radnog odnosa predlaže odrediti dan presuđenja, naložiti tuženiku naknaditi joj štetu u bruto iznosu od 3.203,21 eur (tri ugovorene mjesečne bruto plaće) sa zateznim kamatama koje počinju teći devetog dana od presuđenja pa do isplate te naložiti tuženiku isplatiti joj naknadu za neiskorišteni godišnji odmor za 2022. u iznosu od 922,15 eur sa zateznim kamatama tekućim od 1. rujna 2022. pa do isplate, uz naknadu parničnih troškova.

7. Među strankama je sporno je li tuženik imao opravdani razlog za predmetni otkaz. Među strankama nije sporno da je tužiteljica kod tuženika temeljem Ugovora o radu od 25. travnja 2022. bila zaposlena na radnom mjestu konstruktor/tehnolog na tehničkoj pripremi.

8. Iz stanja spisa i pobijane odluke proizlazi:

- da je tuženik je za okolnosti na kojima temelji Odluku o otkazu saznao dana 30. lipnja 2022. kada je prije prve isporuke ormara utvrdio da je proizvedeno duplo više ormara od naručenih. Navedeno je u svom iskazu potvrdio i zakonski zastupnik tuženika navodeći kako su nakon što je sve izrezano, proizvedeno i i stavljeno na skladište primijetili da su napravljeni sklopovi umjesto jedan ormar. Slijedom navedenog, sud zaključuje da je Odluka o otkazu dana 6. srpnja 2022. donesena u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji, te prigovor prekluzije ocjenjuje neosnovanim;

- da je uvidom u Očitovanje tužiteljice povodom Poziva na očitovanje o događaju od 1. srpnja 2022. (list 49. spisa) utvrđeno je da se tužiteljica ispričava što je došlo do pogreške s njezine strane, a do koje je došlo jer se vodila skicom, a ne zaključnicom. Smatra da je njezina greška mogla biti uočena i prije spuštanja u proizvodnju, jer se moglo uočiti krivi nacrt koji se ne poklapa sa dimenzijama iz zaključnice, prevelika količina naručenog materijala i okova za ormare. Također je navela da se na krojnim listama moglo uočiti da se nalaze četiri korpusa, umjesto dva. Smatra da bi nacrte prije spuštanja, a naročito kada se govori o velikim količinama, trebalo pregledati. Do greške nije došlo samo zbog nje već svake osobe koja iza nje dobiva nalog koji je podijeljen u knjige za svaki proizvodni pogon, a svaka ta knjiga sadrži zaključnice i nacrte koji bi se trebali podudarati;

- da je uvidom u Odluku o otkazu utvrđeno je da se tužiteljici izvanredno otkazuje Ugovor o radu jer je počinila osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa, odnosno zbog drugih osobito važnih činjenica zbog kojih nastavak radnog odnosa tužiteljice i tuženika nije moguć. Tužiteljica je učinila osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa a koja se sastoji u tome što je kao konstruktor/tehnolog u tehničkoj pripremi na projektu Agronom tuženiku prouzročila materijalnu štetu na način da je u nacrtu prikazala sklop od 2 ormara i dala izraditi isto u 77 komada, umjesto da je u nacrt stavila 1 ormar te isto dala izraditi u 77 komada. Dakle ormari su prema njezinom pogrešnom nacrtu izrađeni u duploj količini. Ona je na nacrtu 1 ormara zapravo prikazala sklop 2 takva ormara;

- da to nije prva pogreška radnice, jer je 2021. zbog nesavjesnog i nekvalitetnog izvršavanja radnih zadataka, točnije krivo izvedenog tehničkog nacrta vrata tuženiku pričinila materijalnu štetu te naštetila ugledu tuženika koji je zbog toga kasnio sa krajnjom isporukom klijentu;

- da je sukladno čl. 4. Ugovora o radu tužiteljica je poslove konstruktora/tehnologa u tehničkoj pripremi bila dužna obavljati sa pažnjom dobrog gospodarstvenika, pridržavati se pravila struke te je bila dužna promicati poslovni ugled tuženika i neprestano izvršavati samokontrolu vlastitog rada, a što je ista propustila učiniti zbog čega postoji osobito teška povreda obveze iz radnog odnosa.

8.1. Na temelju provedenog dokaznog postupka utvrđene su slijedeće činjenice:

- da je tužiteljica kao konstruktor/tehnolog u Odjelu tehničke pripreme tuženika bila zadužena za izradu nacrta za proizvodnju namještaja, u konkretnom slučaju, tužiteljica je bila zadužena za izradu nacrta za proizvodnju u okviru projekta Agronom kojeg je voditeljica bila svjedokinja TČ;

- da je cijeli projekt Agronom bio je osmišljen od projektantice te je arhitektica napravila idejni projekt za izgled, boje i dekore ormara koji su se trebali proizvesti i namontirati u objekt od 30-40 ureda;

- da je Voditeljica projekta TČ je na temelju idejnog projekta i tlocrta objekta dana 15. prosinca 2021. sačinila Zaključnicu broj 21/1461 (list 72. spisa) za 77 ormara dimenzija 1000 x 450 x 299 h plus maska DO ukupne visine 3000 mm;

- da je u navedenoj zaključnici navedeno da se ormar sastoji od gornjeg i donjeg korpusa te su navedeni materijali, opisane nogice i sistem otvaranja ormara;

- da je uz Zaključnicu broj 21/1461, svjedokinja TČ sačinila je i skicu s lista 70. spisa na kojoj je nacrtala sklop od 2 ormara, svaki dimenzije od po 1000 mm te napisala „u nizu po 1000 mm i na kraju svake sobe "ostatak" (ima 91 komad ormara po 1000 mm plus ccc 16 "ostataka");

- da je Uvidom u RN 21/1461-nacrti za pogon (list 83-107 spisa) utvrđeno je da se isti sastoji od dokumenta Krojna lista, u kojoj je pod rubrikom količina naveden broj 77 s mjerama 1000 x 428 x 18 te materijalima i bojom. Navedeni radni nalog sadrži skicu (102. spisa) koja odgovara skici s lista 70. spisa koju je sačinila svjedokinja TČ, kao i crtež predmetnog ormara (list 86. i 94. spisa) koji također odgovara skici s lista 70. i 102. spisa;

- da RN 21/1461-nacrti za pogon sadrži i crteže s dimenzijama pojedinih dijelova ormara, Popis materijala, Evidenciju primopredaje radnih naloga između odjela, Listu potrebnih operacija za izradu naloga, i procijenjene potrebe materijala. Isti nalog je dana 26. siječnja 2022. tehnički odrađen po tužiteljici i odobren od strane voditeljice tehničke pripreme VČ. Na temelju predmetnog radnog naloga proizvodnja je umjesto 77 ormara proizvela 154 ormara;

- da iz iskaza tužiteljice i svjedokinje VČ proizlazi da tužiteljica u programu u kojem je radila nije trebala crtati svih 77 ormara, već je trebala izraditi crtež ormara kojeg treba izraditi. Tužiteljica je umjesto jednog ormara nacrtala sklop od 2 ormara kako je to bilo prikazano na skici te je program automatski generirao dupli broj ormara, kao i sheme za daljnju obradu i količinu materijala;

- da je tužiteljica u programu u kojem je radila pogrešno nacrtala sklop od dva ormara širine svaki po 1000 mm, umjesto jednog ormara širine 1000 mm;

- da iz iskaza tužiteljice i saslušanih svjedoka proizlazi da je uobičajeno da se zaključnica podudara sa skicom, odnosno da se u skicu nacrta komad namještaja iz zaključnice, a da se u konkretnom slučaju, zbog specifičnosti prostora, radilo se o izuzetku, pa je svjedokinja TČ nacrtala sklop od dva komada namještaja iz zaključnice.

8.2. Temeljem navedenih činjenica sud zaključuje da je tužiteljica u konkretnom slučaju zbog nepridržavanja pravila struke pogriješila prilikom obavljanja svojih redovitih radnih zadataka na velikom projektu, tuženik je opravdano izgubio povjerenje u tužiteljicu, zbog čega je Odluka o otkazu dopuštena zbog gubitka povjerenja tuženika u tužiteljicu, dakle, osobito važne činjenice zbog koje, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

9. Neosnovni su žalbeni navodi tužiteljice jer iz predmetne Odluku jasno proizlazi da je poslodavac, ovdje tuženik detaljno obrazložio zašto smatra da je povreda obveze iz radnog odnosa tužiteljice osobito teška, kao što je obrazložio koje je okolnosti i interese uzimao u obzir prilikom ocjene je li nastavak radnog odnosa moguć, slijedom čega su navodi tužiteljice netočni i neosnovani.

9.1. U sklopu svojih radnih obveza tužiteljica je temeljem Opisa radnog mjesta koji čini sastavni dio Ugovora o radu bila odgovorna za konstruiranje namještaja, izradu idejnih nacrta, izradu rendera, rješavanje problematika konstrukcije namještaja, izradu radionički nacrta (razradu nacrta do najsitnijih detalja), izradu tehničke dokumentacije, izradu CNC programa, izradu pretkalkulacija materijala, definiranje potreba materijala za određeni proizvod/nalog/projekt, razvoj i konstrukciju novih proizvoda, istraživanje i uvođenje novih materijala, unošenje potreba u ERP, suradnju s voditeljem projekta/predstavnicima investitora, praćenje izrade proizvoda u procesu proizvodnje, suradnju s odjelom prodaje – potpora prilikom izrade kalkulacija, detektiranje i rješavanje problema, izvještavanje nadređenih o procesu izrade zadataka na dnevnoj razini. Istim je Opisom radnog mjesta definirana visoka razina operativne odgovornosti, potrebna znanja, vještine i sposobnosti, kao i što se točno podrazumijeva pod težom povredom radnih dužnosti iz djelokruga rada, gdje je između ostalog navedeno loše postupanje s materijalnom imovinom poslodavca, nepoštivanje i ignoriranje zadataka od strane nadređenog te nanošenje većih financijskih šteta poslodavcu, s kojima je tužiteljica bila upoznata, a time i upoznata s mogućnošću izricanja opomene ili otkaza kako je to izričito navedeno u Opisu. Nakon navedenih izmjera, izrade skice i unošenja dimenzija u zaključnicu koja predstavlja radni nalog s točnim specifikacijama dimenzija ormara za izradu nacrta za proizvodne pogone, voditeljica projekta dala je tužiteljici zaključnicu sa skicom kao simboličnim slikovnim prikazom u samostalni rad. Temeljem provedenih izmjera, sudjelovanja u izradi skice te po zaprimanju zaključnice kao završnog dokumenta s točno naznačenim dimenzijama svakog pojedinog ormara, posao tužiteljice bio je izraditi nacrte za proizvodne pogone.

9.2. Pri izradi nacrta za proizvodne pogone, tužiteljica je vodeći se gore opisanom skicom umjesto zaključnicom kao radnim nalogom, u nacrtu prikazala sklop od dva ormara kao jedan ormar pritom ne provjeravajući specifikaciju dimenzija iz zaključnice u kojima je jasno vidljivo da je širina jednog ormara 1.000 mm, a ne kako je ona unijela u nacrt 2.000 mm, vodeći se dakle isključivo skicom. Pri izradi nacrta u sustavu za izradu unijela je pogrešne podatke na već obrazložen način te dala nalog za izradu 77 takvih ormara. Što znači da je po njenom nacrtu za pogon, izrađen dvostruki broj ormara.

9.3. Slijedom navedenog nisu točni žalbeni navodi tužiteljice da sud nije obrazložio o povredi kojih pravila struke se radi.

10. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice, tuženik je Pozivom na očitovanje o događaju od 1. srpnja 2022. pozvao tužiteljicu da se očituje o svom postupanju zbog kojeg su izrađene pogrešne količine ormara i pogrešne kalkulacije materijala, a zbog kojeg postupanja je tuženik tužiteljici i otkazao Ugovor o radu. Sud pravilno zaključuje da je tuženik prije donošenja iste tužiteljici sukladno čl. 119. st. 2. ZR-a omogućio iznošenje obrane.

11. Sud pravilno navodi da je tuženik za okolnosti na kojima temelji Odluku o otkazu saznao dana 30. lipnja 2022. kada je prije prve isporuke ormara utvrdio da je proizvedeno duplo više ormara od naručenih. Navedeno je u svom iskazu potvrdio i zakonski zastupnik tuženika navodeći kako su nakon što je sve izrezano, proizvedeno i stavljeno na skladište primijetili da su napravljeni sklopovi umjesto jedan ormar. Slijedom navedenog, Odluka o otkazu dana 6. srpnja 2022. donesena je u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji. Stoga nisu osnovani žalbeni razlozi u pogledu prigovora prekluzije.

12. Cijela žalba ukazuje na to da je u suštini, tužiteljica je dobila otkaz zbog toga što je tuženik pretrpio određenu štetu, koja doduše ima veze s tužiteljičinim propustom u radu, ali tužiteljica nije neposredno prouzročila tu štetu, više je uzroka i više odgovornih osoba za tu štetu (uključujući i samog tuženika) a tužiteljica nije odgovorna za tu štetu. Već samo zbog toga sporni otkaz nije dopušten.

13. Takvi žalbeni navodi nisu osnovani niti su doveli u pitanje pravilnost i zakonitost osporene odluke jer su nesporno utvrđene ključne činjenice da je nakon navedenih izmjera, izrade skice i unošenja dimenzija u zaključnicu koja predstavlja radni nalog s točnim specifikacijama dimenzija ormara za izradu nacrta za proizvodne pogone, voditeljica projekta dala tužiteljici zaključnicu sa skicom kao simboličnim slikovnim prikazom u samostalni rad, a posao tužiteljice bio je izraditi nacrte za proizvodne pogone. Pri izradi nacrta za proizvodne pogone, tužiteljica je vodeći se gore opisanom skicom umjesto zaključnicom kao radnim nalogom, u nacrtu prikazala sklop od dva ormara kao jedan ormar pritom ne provjeravajući specifikaciju dimenzija iz zaključnice u kojima je jasno vidljivo da je širina jednog ormara 1.000 mm, a ne kako je ona unijela u nacrt 2.000 mm, vodeći se dakle isključivo skicom. Pri izradi nacrta u sustavu za izradu unijela je pogrešne podatke na već obrazložen način te dala nalog za izradu 77 takvih ormara. Što znači da je po njenom nacrtu za pogon, izrađen dvostruki broj ormara. Ključno je za istaknuti da je u navedenoj zaključnici navedeno da se ormar sastoji od gornjeg i donjeg korpusa te su navedeni materijali, opisane nogice i sistem otvaranja ormara. Uz Zaključnicu broj 21/1461, svjedokinja TČ sačinila je i skicu s lista 70. spisa na kojoj je nacrtala sklop od 2 ormara, svaki dimenzije od po 1000 mm te napisala „u nizu po 1000 mm i na kraju svake sobe "ostatak" (ima 91 komad ormara po 1000 mm plus ccc 16 "ostataka").

13.1. Budući da je tužiteljica u konkretnom slučaju zbog nepridržavanja pravila struke pogriješila prilikom obavljanja svojih redovitih radnih zadataka na velikom projektu, Odluka o otkazu je dopuštena zbog gubitka povjerenja tuženika u tužiteljicu, dakle, osobito važne činjenice zbog koje, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć. Stoga sud pravilno ocjenjuje da nije osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu u kojem predlaže utvrditi da nije dopuštena Odluka o otkazu.

14. Odluka o troškovima parničnog postupka pravilno se temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. i čl. 155. Zakona o parničnom te su tuženiku priznati troškovi zastupanja po punomoćniku prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/23, u daljnjem dijelu teksta: OT/23).

15. Kako tužiteljica svojim žalbenim razlozima nije dovela u pitanje pravilnost i zakonitost osporene odluke, sud istu žalbu odbio i potvrdio točku I i III izreke presude, u skladu sa odredbom čl. 368.st.1. Zakona o parničnom postupku. U preostalom dijelu presuda ostaje neizmijenjena.

16. Temeljem odredbe čl.166.st.1. i čl.154.st.1. Zakona o parničnom postupku odlučeno je kao u točki II. izreke ove odluke.

U Požegi, 4. studeni 2025.

Predsjednik vijeća

Branimir Miljević