REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6
Poslovni broj: Us I-3089/2024-15
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda, Tamari Bogdanović, uz sudjelovanje Valentine Pergar, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice NH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenica Saša Brođanac, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnica u Odvjetničkom društvu Jukić & partneri j.t.d., Zagreb, Čalogovićeva 1, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi naknade za tjelesno oštećenje, 4. studenog 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-06/23-01/03374988363, URBROJ: 341-99-05/3-23-6336, broj spisa: 670400 od 20. svibnja 2024. i zahtjev za naknadu troška upravnog spora.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-06/23-01/03374988363, URBROJ: 341-99-05/3- 23-6336, broj spisa: 670400 od 20. svibnja 2024. odbijena je žalba izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, KLASA: UP/I 141-06/22-01/03374988363, URBROJ: 341-25-05/3-22-153119, broj spisa: 925837 od 15 studenog 2023., kojim je tužiteljici pod točkom I. izreke utvrđeno postojanje tjelesnog oštećenja od 50%, a pod točkom II. odbijen je zahtjev za priznanje prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja.
2. Tužiteljica pobija zakonitost osporavanog rješenja i ističe da je iz izvješća liječnika PH razvidno da su sve mogućnost liječenja iscrpljene, da se liječenje može smatrati završenim, te da se radi o trajnim posljedicama na zdravlje i radnu sposobnost osiguranice, a zbog čega je 28. prosinca 2022. podnesen zahtjev za ocjenu radne sposobnosti.
3. Tužiteljica nabraja dijagnoze od kojih se liječi te smatra da je zdravlje izgubila upravo na radnom mjestu, te joj nije jasno temeljem čega je zaključeno da se njeno tjelesno oštećenje unazad osam godina povećalo samo za 10 %, kao i da je do oštećenja došlo isključivo temeljem bolesti, a ne zbog poslova koje je obavljala.
4. Smatra da tuženik nije obrazložio svoje rješenje, te nabraja poslove na kojima je bila zaposlena, te ističe da je kod nje došlo i do potpunog gubitka radne sposobnosti, te da je kod nje nastalo tjelesno oštećenje u višem postotku od utvrđenog i kao posljedica profesionalne bolesti, a zbog čega predlaže provesti vještačenje po neovisnom sudskom vještaku na navedene okolnosti.
5. Predlaže sudu da poništi osporavano rješenje i da tužiteljici naknadi trošak upravnog spora zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.
6. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja, poziva se na pribavljene nalaze i mišljenja stručnih tijela vještačenja, te na odredbu članka 61. Zakona o mirovinskom osiguranju i Listu oštećenja organizma, te na Uredbu o metodologiji vještačenja, a prema kojim propisima tužiteljici ne pripada pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja.
7. Predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev.
8. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
9. Sud je održao usmenu i javnu raspravu, na dva ročišta, oba u prisutnosti opunomoćenice tužiteljice i opunomoćenice tuženika, a čime je strankama omogućeno da se očituju o svim spornim činjeničnim i pravnim pitanjima sukladno članku 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24).
10. Na prvom ročištu tužiteljica je precizirala da traži da se provede vještačenje po sudskom vještaku ortopedu na okolnost postojanja tjelesnog oštećenja kod tužiteljice na temelju stanja kralježnice, zatim visine postotka i uzroka eventualnog tjelesnog oštećenja, a koji dokaz je sud prihvatio provesti, te je na drugom ročištu saslušan sudski vještak dr.med. Davor Duvančić koji je usmeno iznio svoj nalaz i odgovorio na postavljana pitanja opunomoćenice tužiteljice.
11. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, te razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, sud je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljenog u odgovoru na tužbu.
12. Prema podacima spisa predmeta, tužiteljici nije priznato pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje od 50%, a obzirom da je prema nalazu i mišljenju Vijeća viših vještaka Zavoda od 23. travnja 2024. ranije utvrđeno tjelesno oštećenje od 40% nastalo 1. lipnja 2015. zbog bolesti povećano na postotak od 50%, ali i nadalje zbog bolesti, a obzirom da nisu ispunjeni uvjeti da bi kao uzrok tjelesnog oštećenja bila utvrđena profesionalna bolest, a koji postotak provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje prema propisima o zaštiti na radu i Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine, broj: 80/13, 137/13, 98/19 i 33/23), te Pravilniku o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti (Narodne novine, broj: 75/14, 154/14, 79/15, 139/15, 105/16, 40/17, 66/17, 109/17, 132/17, 119/18, 41/19 i 22/20).
13. U osporavanom rješenju odgovoreno je na žalbene navode da se u odnosu na zahtjev za priznanje prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja i zahtjev za ocjenu radne sposobnosti, radi o sasvim različitim pravima u sustavu mirovinskog osiguranja koja se ostvaruju u različitim postupcima i na temelju različitih kriterija, te se kod invalidnosti ocjenjuju promjene u zdravstvenom stanju koje utječu na radnu sposobnost, a kod tjelesnog oštećenja ocjenjuje se postoji li gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija neosposobljenosti pojedinih organa ili dijelova tijela, pa ta prava ne ovise jednom o drugom, niti su međusobno uvjetovana.
14. U odnosu na žalbeni navod da je tužiteljici tjelesno oštećenje povećano za samo 10 % tuženik ističe da se prema Listi I Uredbe o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj: 67/17, 56/18 i 16/22), ako postoje dva ili više oštećenja, ukupan postotak oštećenja određuje povećanjem najvećeg postotka pojedinačnog oštećenja i to po 20 % za svako daljnje tjelesno oštećenje koje iznosi 50 % ili više posto, po 10 % za svako daljnje tjelesno oštećenje koje iznosi 40 ili 30 %, a postotak tjelesnog oštećenja parnih organa može se povećati za 10 %.
15. Tuženik ističe da odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09 i 110/21), kao ni odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21) nije propisano da postoji obveza tuženika da dostavlja strankama nalaze i mišljenja vještaka već se činjenica utvrđena nalazom i mišljenjem vještaka navodi u obrazloženju rješenja, a sukladno članku 84. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku stranke imaju pravo uvida u spis i umnožavanja akata iz spisa o svom trošku i to u službenim prostorijama javnopravnog tijela kod kojeg se vodi postupak.
16. Odredbom članka 61. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, značajnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne uzrokuje smanjenje ili gubitak radne sposobnosti osiguranika.
Stavkom 2. navedenog članka Zakona propisano je da pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe osiguranik kod kojega tjelesno oštećenje od najmanje 30% nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
17. U upravnom sporu sud je pribavio nalaz i mišljenje sudskog vještaka ortopeda dr.med. Davora Duvančića, koji je zaključio da degenerativne promjene vratne i lumbalne kralježnice kod tužiteljice ulaze u okvir 50 % do sada ostvarenog tjelesnog oštećenja, a na raspravi sud je zatražio da vještak izričito odgovori na postavljeni zadatak od strane suda postoji li kod tužiteljice tjelesno oštećenje na temelju stanja kralježnice te koja je visina postotka i uzrok eventualnog tjelesnog oštećenja, a na što je sudski vještak odgovorio da na temelju stanja kralježnice nema tjelesnog oštećenja kod tužiteljice.
18. Na poseban upit opunomoćenice tužiteljice zašto se vještak u svom nalazu i mišljenju prvotno izjasnio da degenerativne promjene vratne i lumbalne kralježnice ulaze u okvir 50% do sada ostvarenog tjelesnog oštećenja, vještak je odgovorio da u cjelokupnoj obimnoj medicinskoj dokumentaciji u spisu pratimo degenerativnu bolest vratnog i lumbalnog dijela kralježnice tužiteljice i to u periodu od 2012. do 2018. U navedenom periodu bile su sukcesivno činjene pretrage i pregledi vezani konkretno za vratnu i lumbalnu kralježnicu. Nigdje nema navedeno da je tužiteljica pretrpjela bilo kakvu ozljedu vratnog ili lumbalnog dijela, ali se kroz navedeni period vidi da postoje određene promjene u segmentima C3 do C7 vratne kralježnice te jednim dijelom u segmentima L1 do L3 lumbalne kralježnice i manje promjene na nivou od L4 do L5 lumbalne kralježnice. Sve navedene promjene imaju jedino i samo karakteristike degenerativne bolesti bez znakova koštanih oštećenja prednjeg, srednjeg i stražnjeg segmenta, bez znakova stenoze spinalnog kanala, a EMNG činjenim nalazima nalazimo blaže do srednje teške radikularne promjene u dijelovima vratne kralježnice. Bez obzira na te nalaze gruba motorna snaga šaka tužiteljice je bila simetrična, jednaka, uredna. Posljednji relevantni nalaz neurologa je nalaz doktora N iz KB Sveti Duh koji također gotovo zaključno potvrđuje da se radi samo o degenerativnim promjenama koje su karakteristične za tužiteljičinu dob i ništa više od toga.
19. Na poseban upit opunomoćenice tužiteljice koliko godina sada ima tužiteljica vještak je odgovorio da tužiteljica sada ima 57 godina, a na poseban upit opunomoćenice tužiteljice da je tužiteljica radila fizičke poslove kao skladištar, trgovac i spremačica i ostavlja li vještak otvorenu mogućnost da je do navedenih promjena došlo zbog ozljeda na radu, vještak je odgovorio da statistike koje se prate kod velikih grupa različitih profesija nisu dale relevantan odgovor da konkretno profesija ubrzava ili usporava degenerativne promjene kralježnice bez obzira na kojim segmentima, te obzirom na vrstu poslova nisu nađeni statistički podaci da bi neka profesija utjecala na pojavu degenerativnu promjenu kralježnice.
20. Prema ocjeni suda, nalaz i mišljenje sudskog vještaka potvrdili su pravilnost činjeničnog stanja utvrđenog u upravnom postupku, te sud navedeni nalaz i mišljenje i zaključak sudskog vještaka smatra stručno i razumno obrazloženim, te utemeljenim na opće poznatim medicinskim činjenicama i medicinskoj dokumentaciji u spisu predmeta.
21. Slijedom navedenih činjenica i pribavljenog dokaza, u konkretnom slučaju su i prvostupanjsko tijelo i tuženik imali osnove odbiti zahtjev i žalbu tužiteljice u upravnoj stvari priznavanja prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja sukladno prethodno citiranom članku 61. stavku 2. Zakona o mirovinskom osiguranju.
22. Naime, tužiteljica pogrešno smatra da su ocjena radne sposobnosti i visina i uzrok tjelesnog oštećenja međusobno povezani i uvjetovani, te da u konkretnom slučaju tužiteljica ispunjava zakonske uvjete za priznanje prava na novčanu naknadu zbog tjelesnog oštećenja, obzirom da takva naknada pripada osobama kod kojih je tjelesno oštećenje od minimalno 30% nastalo kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, a koji zakonski uvjeti za priznanje navedenog prava u tužiteljičinom slučaju nisu ispunjeni.
23. Iz navedenih razloga, sud je osporavano rješenje ocijenio zakonitim.
24. O trošku upravnog spora sud je odlučio na temelju članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima kojim je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.
25. Stoga je sud na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima presudio kao u izreci presude.
U Zagrebu 4. listopada 2025.
Sutkinja:
Tamara Bogdanović, univ. spec.iur.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
DNA:
1. Odvjetnica Saša Brođanac, putem e-kom
2. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, putem e-kom
3. U spis
