REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Labinu

Broj: Pp-1632/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Loreni Frančula Marinović, uz sudjelovanje zapisničarke Daniele Husić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice OMĆ zbog prekršaja iz članka 22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine : 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24) pokrenutom optužnim prijedlogom Policijske postaje Labin, po zaključenju glavne i javne rasprave dana 04.studenog 2025. u odsutnosti okrivljenice i predstavnika tužitelja, istoga dana objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljenica: OMĆ, dj. OMĆ, bez nadimka, OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca O i majke R, rođena **.**.1974.g. u [adresa] (Njemačka), s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, prodavačica, udana, majka dvoje djece, pismena, sss, kao član obitelji sudjeluje u OPG-u nositelja OM s mjesečnim prihodima od 2.000,00 eura (iznajmljivanje smještaja, lov tartufa) , prekršajno i kazneno neosuđivana

k r i v a j e

što je dana 26.lipnja 2025. u 11,30 sati u naselju Vozilići, pristupila na mjesto prometne nesreće na državnoj cesti DC 64 Pazin – Vozilići u kojoj je sudjelovala njena kćer RM, te je, uznemirena događajem, počela vrijeđati RM govoreći joj : " Šta si to napravila, glupačo jedna" udarivši je pritom rukom u području glave a što je kod RM izazvalo uznemirenost i povredu dostojanstva,

dakle, što je upućivanjem neprimjerenih riječi kćeri koje kod nje izazvale uznemirenost i povredu dostojanstva i primjenom fizičke sile prema njoj počinila nasilje u obitelji iz čl. 10.tč.1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

čime je počinila prekršaj iz čl. 22.st.1.Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji radi čega joj se primjenom istog propisa

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) eura

Temeljem čl. 33.st.11. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja .

Temeljem čl.152.st.3. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07 i 39/13) novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenica plati dvije trećine izrečene novčane kazne ( 200,00 eura) u roku određenom ovom presudom.

Temeljem čl. 139.st.3. a u svezi čl.138.st.2 .tč. 3 . i st. 3. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna snositi troškove postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura, koje je dužna isplatiti u istom roku kao i novčanu kaznu pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

O b r a z l o ž e n j e

1.Policijska postaja Labin je aktom kl: 211-07/25-5/16692 , ur.br.511-08-25-25-1 od 28.07.2025. podnijela optužni prijedlog protiv okrivljenice OMĆ zbog prekršaja iz članka 22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji činjenično opisanog u izreci presude.

2.Okrivljenica je prilikom pristupanja sudu na glavnu raspravu porekla prekršaj za koji se tereti.

3.U obranu je iskazala da je kritičnog dana bila u stanu u kojem živi njena kćerka RM, te da joj je zajedno sa suprugom pružala psihičku podršku s obzirom da je par dana ranije silovana a toga dana je bila suicidalna, te je prijetila da će se ubiti. Pokušali su je smiriti ali je bila psihički jako uznemirena. Nakon što su otišli ubrzo su dobili poziv da je RM doživjela prometnu nesreću, te su odmah otišli na mjesto događaja. RM je zatekla kao sjedi na travi u blizini mjesta gdje je vozilo izletjelo s kolnika. Oko nje je bilo šest muškaraca koji su se ismijavali a jedan ju je snimao mobitelom. RM je bila jako uznemirena i navlačila je suknju preko nogu očito u nelagodi. Ona joj je prišla, uhvatila ju je za ramena i rekla joj do kada više, šta ti ovo treba. Tvrdi da joj nije rekla glupačo jedna i da je nije pitala da li je normalna, te je porekla da ju je rukom udarila u području glave.

4.Okrivljenica je istaknula da je RM bolesna jer joj je dijagnosticiran karcinom vrata grlića maternice a moguće i jajnika, te se sprema na operativni zahvat tako ne postoji nikakva mogućnost da bi ona nasrnula na svoje dijete u takvim okolnostima. Priznala je da je u revoltu ponašanjem muškaraca koji su bili oko nje onome tko je snimao razbila mobitel.

5.Proveden je dokaz ispitivanjem svjedoka RM, ŠM, JM i HM.

6.Svjedokinja RM je otklonila blagodat nesvjedočenja, te je iskazala da se predmetnog događaja i događaja koji su prethodili samo djelomično sjeća. Ne zna kako je došlo do prometne nesreće ali pamti da je bila u vozilu, da su zračni jastuci bili otvoreni i da je jedan čovjek ušao u njeno vozilo i sa mjesta suvozača joj govorio da će doći hitna pomoć i da će sve biti u redu. Zna da su došli policijski službenici i vatrogasci koji su rezali grane kako bi mogli otvoriti vrata njenog vozila da može izaći odnosno, da je mogu izvući. Nakon toga se sjeća da je sjedila na travi u blizini mjesta gdje je vozilo sletjelo s kolnika i da je oko nje bilo jako puno ljudi i to: policajci, vatrogasci i nepoznate osobe koje su stale na mjestu događaja. Sjeća se da su bili oko nje a nije registrirala ni što su radili, ni što su govorili jer je gledala u pod. Odjednom je čula glas svog svekra OM i svoje majke OMĆ. Majka joj je prišla, uhvatila je za ramena i nešto joj uznemireno rekla ali ne pamti njene riječi. Zna da je bila prestrašena Nikada u životu je nije udarila a to nije učinila ni tada, niti joj je govorila uvredljive riječi kao glupačo, jesi li normalna i sl.

7.Svjedokinja je posebno navela da je desetak dana prije prometne nesreće imala jedan neugodan incident povodom kojega je morala biti ginekološki pregledana i tada je utvrđeno da ima karcinom grlića maternice. Zbog svega toga je cijela obitelj bila uznemirena. Sa majkom je u dobrim odnosima, kako prije, tako i nakon događaja, te joj ona pomaže da prebrodi svoje trenutno jako teške zdravstvene i obiteljske probleme. Ne osjeća nikakvu ugroženost od svoje majke, kao što ni do sada nije, već je treba jer joj je uvijek pružala podršku.

8.Svjedoci ĆM, JM i HM kao djelatnici Javne vatrogasne postrojbe Labin su iskazali da su kritičnog dana bili pozvani na intervenciju u Voziliće povodom prometne nesreće koja se tamo dogodila. Po dolasku na mjesto događaja zatekli su oštećeno vozilo van kolnika lagano zabijeno u stablo. U njemu se nalazila vozačica RM koja je bila pri svijesti i koja je komunicirala sa njima. U vozilu se osjetio miris alkohola a kod vozačice nisu bile vidljive ozljede. Ipak su joj savjetovali da ostane u vozilu do dolaska hitne medicinske pomoći ali ona je inzistirala da izađe van, te su oni otvorili vrata vozila, nakon čega je ona sama izašla van i sjela na travu u blizini vozila. Zatražila je upaljač i cigaretu. U to vrijeme na mjesto događaja su stigli i policijski službenici dok hitne medicinske pomoći još uvijek nije bilo. Zajedno sa policajcima zaustavili su i regulirali promet. ada je došlo jedno vozilo u kojem je bila okrivljenica i njen partner, te se ubrzo utvrdilo da je okrivljenica majka vozačice RM. Okrivljenica je izletjela iz automobila i vikala pustite me da prođem, to je moje dijete i slične riječi. Dotrčala je do RM koja je i dalje sjedila na travi, te je vikala šta si opet napravila i razne psovke (ĆM), šta si napravila i slične riječi (JM) odnosno, glupačo jedna šta si to napravila, pička ti materina (HM).

9.Svjedok HM je nadalje naveo da je krajičkom oka vidio da je okrivljenica u trenutku kada je trčeći i vičući došla do RM istoj opalila šamar u predjelu lica. Naveo je da je čuo i specifičan zvuk šamara i da je RM nakon toga zalegla u travu ali da je odmah reagirao policijski službenik i postavio se između nje i okrivljenice, te okrivljenicu udaljio od RM govoreći joj da se tako ne može ponašati nakon čega se ona stala raspravljati sa njim. RM se lagano podigla i plakala je, te je bila jako uznemirena.

10.Svjedok ĆM je iskazao da se ne sjeća svih riječi koje je okrivljenica uputila svojoj kćeri ali da zna da je imao dojam da se radi o jako neprimjerenim riječima. RM na sve to ništa nije odgovarala već je samo sjedila. Nije vidio udarac jer je u kritičnom trenutku bio okrenut u drugom smjeru ali je neposredno nakon vike i psovanja čuo zvuk udarca, radi čega se okrenuo i vidio da RM više ne sjedi, već da leži na tlu i plaće a okrivljenica je bila nad njom i vikala je pa su odmah intervenirali policijski službenici koji su stali između njih dviju kako bi spriječili daljnji fizički obračun. Okrivljenica je stajala sa strane ali je i dalje urlala, vikala i psovala.

11.Svjedok JM je iskazao da nije neposredno vidio ali da je u jednom trenutku čuo zvuk koji mu je ličio na zvuk udarca. Bio je udaljen oko 5-6 metara, te je odmah pogledao u smjeru iz kojeg je zvuk dolazio i uočio da je okrivljenica iznad svoje kćeri i da su se između njih postavili policijski službenici, koji su nakon toga okrivljenicu odmaknuli od oštećenice.

12.Na poseban upit svjedoci ĆM i JM su iskazali da su obavljali svoje zadatke osiguranja mjesta prometne nesreće i da sigurnošću ne mogu reći da li je okrivljenica kćeri rekla glupačo jedna, da li si normalna. ĆM je naveo da zna da joj je upućivala neprimjerene riječi i psovke.

13.U dokaznom postupku je nadalje pročitan zapisnik o vještačenju na listu 9 spisa, analiza alkohola u krvi i mokraći uz mišljenje o stupnju alkoholiziranosti na listu 10 spisa, obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom na listu 26 spisa, obrazac rižinih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja na listovima 27-28 spisa, izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji na listovima 29-33 spisa i izvadak iz prekršajne evidencije na listu 34 spisa

14.Nakon ovako provedenog postupka, polazeći od navoda obrane okrivljenice i ostalih provedenih dokaza, ocjenjujući pritom svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, te dovodeći utvrđene činjenice u međusobnu vezu, sud nalazi da je okrivljenica počinila prekršaj opisan u izreci presude.

15.Naime, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji zabranjuje nasilje u obitelji.

16.U smislu rečenog Zakona nasilje u obitelji je primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci, te zanemarivanje potreba osoba s invaliditetom ili osoba starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

17.U dokaznom postupku je nesporno utvrđeno da su okrivljenica OMĆ i oštećenica RM majka i kći tj. srodnici po krvi u prvom stupnju uzlazne linije srodstva iz čega proizlazi da su, sukladno odredbi čl. 8. st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, osobe na koje se primjenjuju odredbe rečenog Zakona.

18.Cijeneći obranu okrivljenice sud je ocijenio da je ista neosnovana i nerealna, te usmjerena na izbjegavanje prekršajne odgovornosti, te kao takva nije prihvaćena.

19.Isto tako nije prihvaćen ni iskaz svjedokinje RM iz razloga što ona zbog visokog stupnja alkoholiziranosti ( na osnovnu izvršenih analiza krvi i urina ista je po mišljenju vještaka toksikologa u kritično vrijeme bila pijana s obzirom da je koncentracija etanola u njenoj krvi bila najmanje 2,06 g/kg) i stanja šoka u kojem se nalazila uslijed prometne nesreće koju je doživjela nije mogla sa sigurnošću opisati predmetni događaj, već je navela da se ne sjeća svih detalja događaja.

20. Nasuprot tome ispitani svjedoci ĆM, JM i HM su okolnosno, sigurno i uvjerljivo s nizom detalja opisali predmetni događaj a kako se njihovi iskazi u pretežnom dijelu međusobno podudaraju i čine logičku cjelinu istima je poklonjena puna vjera.

21.Navedeni svjedoci su podudarno iskazali da je okrivljenica po dolasku na mjesto prometne nesreće verbalno napala svoju kćer govoreći joj neprimjerene riječi i psovke, te su svjedoci ĆM i JM iskazali da je okrivljenica kćerki vikala što si opet napravila a HM je decidirano potvrdio da joj je rekla glupačo jedna.

22.Isto tako, navedeni svjedoci su podudarno iskazali da su čuli zvuk udarca kojeg je okrivljenica zadala oštećenici a svjedok HM je decidirano potvrdio i da je neposredno vidio kada joj je udarac zadala. Osim toga svjedoci ĆM i HM su potvrdili da je oštećenica nakon zadobivenog udarca iz sjedećeg položaja legnula u travu i da je plakala a svi navedeni svjedoci potvrđuju da su odmah intervenirali policijski službenici kako bi spriječili daljnji fizički nasrtaj okrivljenice na oštećenicu.

23.Slijedom iznesenog, savjesnom ocjenom svih izvedenih dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima sukladno odredbi čl.88. Prekršajnog zakona sud je izveo zaključak da je neprijeporno utvrđeno da je okrivljenica kritične prigode verbalno napala svoju kćerku govoreći joj neprimjerene riječi: " Šta si to napravila glupačo jedna", te da je time istu uznemirila i povrijedila njeno dostojanstvo, kao i da ju je udarila u predjelu lica, odnosno da je primijenila fizičku silu prema njoj čime je ostvarila sva obilježja bića prekršaja iz čl. 22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

24.Kako u postupku nisu utvrđene okolnosti koje bi dovele u sumnju ubrojivost okrivljenice ona je oglašena krivom i kažnjena s tim što je inkriminacija sužena u odnosu na činjenični opis prekršaja iz optužnog prijedloga jer nije utvrđeno da bi okrivljenica oštećenici rekla :" Da li si ti normalna", niti se sud upustio u utvrđivanje psovki koje je okrivljenica po iskazu svjedoka uputila oštećenici jer iste nisu obuhvaćene u činjeničnom opisu optužnog prijedloga kojeg sud nije ovlašten mijenjati.

25.Za rečeni prekršaj je Zakonom propisana novčana kazna od najmanje 300,00 eura ili kazna zavora do 90 dana.

26.Prilikom određivanja vrste i mjere kazne koju će primijeniti sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja prekršaja u smislu čl.36. Prekršajnog zakona.

27.Olakootnom okolnošću ocijenjena je činjenica da je okrivljenica predmetni prekršaj počinila u stanju uznemirenosti odnosno, zbog straha za život i zdravlje svoje kćeri, te da do sada nije bila prekršajno osuđivana a otegotnih okolnosti sud nije našao.

28. S obzirom na navedene okolnosti, stupanj krivnje okrivljenice koja je mogla i morala biti svjesna protupravnosti svoga postupanja, te je na to pristala, kao i težinu i opasnost počinjenog djela i njegove posljedice, te svrhu kažnjavanja okrivljenici je izrečena u izreci navedena novčana kazna kao blaža vrsta sankcije u propisanom posebnom minimumu.

29.Uvjerenje je suda da će se u izreci navedenom novčanom kaznom postići svrha generalne i specijalne prevencije, te da će se okrivljenica ubuduće kloniti činjenja prekršaja.

30. Sukladno odredbi čl.58.st.3. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 39/13) koji je stupio na snagu 01. lipnja 2013. godine u konkretnom je slučaju primijenjena odredba čl.152.st.3. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07 i 39/13), te je okrivljenica upozorena da će se smatrati da je novčana kazna plaćena u cijelosti ukoliko on u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine iste.

31.Odluka o trošku temelji se na uvodno citiranim propisima a trošak je dosuđen u paušalnom iznosu u okviru veličina propisanih Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka i to srazmjerno složenosti i trajanju postupka, te srazmjerno imovnom stanju okrivljenice.

U Labinu, 04.studenog 2025.

Zapisničarka :

Sutkinja :

Daniela Husić,v.r.

Lorena Frančula Marinović,v.r.

POUKA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda.

Dostaviti :

- okrivljenici

- tužitelju

- žrtvi nasilja

- spis