Poslovni broj P-2549/2023-
Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Ulica plemića Borelli 9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sutkinji tog suda Nevi Lukin, u pravnoj stvari tužiteljice BO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Zekanović, Bitanga i partneri d.o.o. Zadar, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, nakon održane glavne javne rasprave zaključene 07. listopada 2025. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice i izočnosti uredno pozvane tužene, 04. studenog 2025. javno je objavio i
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
„Utvrđuje se da je tužitelj BO pok. B, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] vlasnica nekretnina kat oznake čest. br. 669/1, 669/2, 2197 i 2235, sve k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], pa se ovlašćuje da temeljem ove presude, po pravomoćnosti iste, zatraži i ishodi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime, za cijelo, uz istovremenu uknjižbu brisanja toga prava sa imena tuženika.“
II. Nalaže se tužiteljici po osnovi naknade troškova ovog parničnog postupka isplatiti tuženoj iznos od 500,00 Eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 04. studenog 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana dok se za više zatraženi iznos u visini od 300,00 Eura zahtjev tužene za naknadu parničnog troška odbija kao neosnovan.
III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadu parničnih troškova u iznosu od 2.703,09 Eura sa zakonskom zateznom kamatom kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužiteljica BO iz [adresa] (dalje: tužiteljica) 30. listopada 2023. sudu podnosi tužbu radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva nekretnina protiv tužene Republike Hrvatske (dalje: tužena) u kojoj navodi da su u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Zadru u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisane čest. 669 šuma površine 2201 m2, čest. 2197 oranica površine 4775 m2 i čest. 2235 oranica površine 2835 m2 kao vlasništvo Republike Hrvatske dok su u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Zadru u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisane čest. 100 šuma površine 3324 m2, čest. 105 šuma površine 551 m2, čest. 249 šuma površine 3311 m2 i čest. 268 šuma površine 121 m2 kao vlasništvo Republike Hrvatske, međutim, takav da je upis prava vlasništva pogrešan i da ne odgovara stvarnom stanju budući da je stvarni vlasnik i posjednik označenih nekretnina isključivo tužiteljica. Nekretnina nove izmjere čest. 669 k. o. [katastarska općina] da odgovara dijelovima starih čest. 238/2 i 238/3 k. o. [katastarska općina]; nekretnina nove izmjere čest. 2197 k. o. [katastarska općina] da odgovara dijelu stare čest. 519 k. o. [katastarska općina] dok nekretnina nove izmjere čest. 2235 k. o. [katastarska općina] odgovara dijelu stare čest. 584/1 k. o. [katastarska općina]. Nadalje, nekretnine nove izmjere čest. 100 i 105 k. o. [katastarska općina] da odgovaraju dijelu stare čest. 602/1 k. o. [katastarska općina], nekretnina nove izmjere čest. 249 k. o. [katastarska općina] da odgovara dijelu stare čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a nekretnina nove izmjere čest. 268 k. o. [katastarska općina] da odgovara dijelovima starih čest. 595/1 i 595/4 k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica da je osobno i putem svojih pravnih prednika kvalificirani posjednik predmetnih nekretnina jer da njen posjed ima kvalitetu koja se traži za izvanrednu dosjelost odnosno njezin posjed da je zakonit, istinit i pošten. Tužiteljica da je predmetne nekretnine stekla nasljeđivanjem svoga oca ŠO, kako je to utvrđeno rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Darije Grigillo Ramljak iz Zadra kao sudskog povjerenika Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-534/06, UPP-OS-92/06 od 14. studenog 2006. te ustupom sestre ĆO. ŠO da je iste stekao nasljeđivanjem svog oca TO pok. Š, koji da je umro u Poljicima 06. ožujka 1931., kako je to utvrđeno dosudnicom Kotarskog suda u Zadru poslovni broj O-846/47 od 25. listopada 1948. te diobom s ostalim nasljednicima. Posjed tužiteljice da je stoga zakonit jer se temelji na valjanom pravnom osnovu. Posjed tužiteljice da nije pribavljen silom, potajno ili prijevarom, niti zlouporabom povjerenja, pa da je i istinit, a kako tužiteljica pri stjecanju posjeda nije znala niti je s obzirom na okolnosti imala dovoljno razloga posumnjati da joj ne pripada pravo na posjed, to da je njen posjed i pošten dakle, njezin posjed da ima kvalitete koje se traže odredbom čl. 18. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i vrijeme potrebno za dosjelost u smislu čl. 159. st. 4. ZV-a uz primjenu čl.160. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Posjed tužiteljice osobno i putem pravnih prednika da traje više od 100 godina pa da je stoga razvidno da je proteklo više od 40 godina u kojem razdoblju je tužiteljica zajedno sa svojim prednicima posjedovala sporne nekretnine. Da je ispunjen uvjet kvalificiranog posjeda kroz zakonom propisano vrijeme da slijedi iz povijesti posjeda, jer da je iz iste vidljivo da je evidentiran posjed tužiteljičina oca pok. ŠO od prve i druge revizije za kat. općinu Poljica 1955. godine odnosno 1986. godine, dok da činjenica da je ispunjen i drugi uvjet proizlazi već iz okolnosti da se niti jedna treća osoba nije javila kao pretendent na pravo vlasništva ovih nekretnina, bilo u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga ili kojem drugom postupku. Jednako tako da je iz dokumentacije priložene uz tužbu kao i iz povijesti posjedovanja razvidno da takva treća osoba ne postoji. Tužiteljica naglašava da predmetne nekretnine predstavljaju njenu djedovinu, koje se u njenoj obitelji nalaze preko 100 godina. Prednici tužiteljice da su samo jedni od brojnih mještana koji su naseljavali ovo područje te da se zna da osim poljoprivrede i stočarstva, drugoga izvora prihoda nisu imali. Tužiteljica je stoga stava da su gornje činjenice notorne, budući je svakome tko ima dodira sa ruralnim dijelom Zadarske županije, a i uopće Dalmacije, poznato da se većina nekretnina zadarskog zaleđa obrađuje već stoljećima i da predstavlja djedovinu, a iz povijesti posjedovanja da nesporno slijedi da su prednici tužiteljice posjedovali sporne nekretnine i prije 8. listopada 1991., a najkasnije od 1955. godine, pa tužiteljica drži da postoje i okolnosti za primjenu pravnog shvaćanja koje je Europski sud za zaštitu ljudskih prava iznio u predmetu Trgo protiv Hrvatske (presuda od 11. lipnja 2009. broj 35298/04) kada se radi o stjecanju prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su aktima bivših vlasti prešle iz režima vlasništva u režim društvenog vlasništva. Tužiteljica da je držeći da su protekli zakonski rokovi za stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti prije podnošenja tužbe od tužene tražila da se ovaj prijepor riješi u mirnom postupku, ali do istog da u zakonskom roku za mirno rješenje nije došlo pa stoga tužiteljica tužbenim zahtjevom postavljenim u tužbi traži da sud utvrdi da je tužiteljica vlasnica nekretnina oznake čest. 669, 2197 i 2235 sve k. o. [katastarska općina] i čest. 100, 105, 249 i 268 sve k. o. [katastarska općina] za cijelo te da ovlasti tužiteljicu zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime na označenim nekretnina za cijelo uz istovremenu uknjižbu brisanja tog prava s imena tužene.
2. U odgovoru na tužbu dostavljenom sudu 08. prosinca 2023. tuženica se protivi u cijelosti postavljenom tužbenom zahtjevu i navodima iz tužbe kao neosnovanim. Prvenstveno ističe kako se Republika Hrvatska na predmetnim čest. upisala kao vlasnica u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina], a u kojem postupku je sudjelovala tužiteljica kao stranka, što da je vidljivo iz zapisnika Komisije za ispravni postupak Općinskog suda u Zadru za k. o. [katastarska općina] poslovni broj Z-17629/15 od 17. prosinca 2015. i 28. siječnja 2016. Iz priloženog zapisnika da je vidljivo kako je tužiteljica tada kao predlagateljica izjavila prigovor poslovni broj Z-16739/13 na upis prava vlasništva u korist Republike Hrvatske na predmetnim česticama, a povodom kojeg je prigovora sud donio rješenje kojim se odbija kao neosnovan prigovor ovdje tužiteljice pod poslovnim brojem Z-17629/15 (veza Z-16739/13) 05. ožujka 2018 riješivši kako upis Republike Hrvatske ostaje neizmijenjen na predmetnim čest. 100, 105, 249 i 268 sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nadalje, iz zapisnika Komisije za ispravni postupak Općinskog suda u Zadru za k. o. [katastarska općina] poslovni broj Z-16738/13 od 02. prosinca 2015. da je vidljivo kako je sud donio rješenje kojim se odbija kao neosnovan i prigovor ovdje tužiteljice tada predlagateljice pod označenim poslovnim brojem na predmetnim čest. 2197 i 2235 obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Dakle, u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] da se tužena Republika Hrvatska upisala kao vlasnica na predmetnim čest. zem. i nakon izjavljenog prigovora predlagateljice da je sud donio završno rješenje kojim upis ovdje tužene Republike Hrvatske na predmetnim nekretninama ostaje nepromijenjen. Označenim rješenjima da je predlagateljica upućena da ima pravo podnijeti tužbu za ispravak, međutim, uvidom u upisnike Općinskog državnog odvjetništva u Zadru da nije evidentirana tužba za ispravak na završno rješenje u obnovi zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] odnosno k. o. [katastarska općina]. Iz sadržaja predmetne tužbe kao i iz tužbenog zahtjeva da proizlazi da tužiteljica ne podnosi tužbu za ispravak već tužbu za utvrđenje. Prema pravnom shvaćanju Županijskog suda u Zadru, Građanskog odjela broj: 1. Su: 86/2013-2 od 21. veljače 2013. rješenje doneseno u završenom postupku obnove zemljišne knjige da veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a nisu protiv rješenja izjavile žalbu odnosno podnijele tužbu za ispravak u smislu čl. 197. Zakona o zemljišnim knjigama pa da zbog navedenog tužbeni zahtjev tužiteljice valja odbiti. Naime, prema navedenom pravnom shvaćanju, tužiteljica da je trebala podnijeti tužbu za ispravak u daljnjem roku od 3 godine od donošenja završnog rješenja u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] odnosno k. o. [katastarska općina], a što u ovom predmetu znači do 05. ožujka 2021. za k. o. [katastarska općina] odnosno do 02. prosinca 2018. za k. o. [katastarska općina], što da predlagateljica nije učinila već da 2023. godine podiže predmetnu tužbu radi utvrđenja prava vlasništva na predmetnim nekretninama. Kako je jasno da tužiteljica nije podnijela tužbu za ispravak, to da je jasno da ovaj tužbeni zahtjev radi utvrđenja prava vlasništva prema gore navedenom pravnom shvaćanju treba odbiti, a isti stav da je zauzeo i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojim zaključcima broj Su-IV- 246/15 od 17. rujna 2015. zauzetim na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 16. i 17. rujna 2015. u Šibeniku broj: Su-IV-246/2015. u svezi čega tužena upućuje i na presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 919/2018 od 01. veljače 2023. Tužena radi što pravilnijeg utvrđenja činjenica u ovoj pravnoj stvari uz tužbu dostavlja potvrdu Hrvatskih šuma klasa:
ST/22-01/2569 od 05. rujna 2022. o uključenosti predmetnih čest. k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] nove izmjere u šumskogospodarski plan te ističe da su predmetne nekretnine čest. 2197 k. o. [katastarska općina] izmjere koja odgovara čest. 519 k. o. [katastarska općina] stare izmjere i čest. 2235 k. o. [katastarska općina] izmjere koja odgovara čest. 584/1 k. o. [katastarska općina] stare izmjere kao i čest. 249 i 268 obje k. o. [katastarska općina] nove izmjere obuhvaćene Programom gospodarenja za gospodarsku jedinicu Lovinac za razdoblje od 01. siječnja 2015. do 31. prosinca 2024., dakle, iste da su šumsko zemljište te dodaje da je rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na šumama i šumskom zemljištu počeo teći tek od Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-374/1998 odnosno 12. siječnja 2000. Iz navedenog da je jasno da dosjelošću tužiteljica nije mogla steći pravo vlasništva na šumskom zemljištu, dodajući da je u vremenu od 06. travnja 1941. do 12. siječnja 2000. na šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske bio zastoj dosjedanja. Podredno tužena navodi da bi tijekom postupka bilo potrebno utvrditi jesu li ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću prije 06. travnja 1941. po pravilima Općeg građanskog zakonika, a koja da je činjenica odlučna. Dalje navodi da je potrebno utvrditi i da li je između pravnih slijednika i njihovih prednika postojala neprekinuta sukcesija u posjedu odnosno da li je posjed na osnovu valjanog pravnog posla ili nasljeđivanjem prešao s jednih na druge te na koji način su se prednici tužiteljice nalazili u posjedu predmetnih nekretnina kroz navedeni niz godina, kako to tvrdi tužiteljica, odnosno koja je bila kvaliteta tog posjeda. Sijedom svega navedenog, a s obzirom da iz tužbe i isprava dostavljenih uz tužbu ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, tužena predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan i obvezati tužiteljicu da tuženoj naknadi prouzročene parnične troškove.
3. Nakon što je tijekom provođenja sudskog očevida na predmetnim nekretninama utvrđeno da je u međuvremenu od podnošenja tužbe čest. 669 k. o. [katastarska općina] parcelirana tako da su od iste nastale čest. 669/1 i 669/2 obje k. o. [katastarska općina], tužiteljica je na ročištu glavne rasprave održanom 04. rujna 2024. uredila tužbeni zahtjev na način da umjesto riječi „669“ sada stoji „669/1, 669/2“, a kako to tužiteljica i specificira u podnesku od 06. rujna 2024. Ovakvim uređenjem prema ocjeni suda nije izvršena preinaka tužbe budući u smislu čl. 191. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 122/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP) time nije niti promijenjena istovjetnost tužbenog zahtjeva niti je tužbeni zahtjev povećan niti je istaknut drugi zahtjev uz postojeći, a poradi čega nije bilo potrebe pozivati tuženu na očitovanje o preinaci tužbe. Naime, već je predmet tužbe bila čest. 669 k. o. [katastarska općina], a sada je tužbeni zahtjev samo uređen na način da je isti usklađen s u međuvremenu nastalim stanjem u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina], činjenicom da je prvotno utužena čest. 669 k. o. [katastarska općina] parcelirana na način da sada postoje čest. 669/1 i 669/2 obje k. o. [katastarska općina].
4. U dokaznom je postupku sud pročitao i pregledao zahtjev BO za mirno rješenje spora od 04. travnja 2023. (list spisa 4-6), pravomoćno rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-534/06, UPP-OS-92/06 od 14. studenog 2006. (list spisa 7-8), dosudnicu Kotarskog suda u Zadru iza pok. ŠO MO pok. Š (list spisa 9), dosudnicu Kotarskog suda u Zadru broj O-846/47 od 25. listopada 1948. (list spisa 10), tabularnu izjavu ĆO (list spisa 11), povijest posjedovanja čest. zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izdanu od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar (list spisa 12- 14), povijest posjedovanja čest. zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izdanu od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar (list spisa 15-19), povijest posjedovanja čest. zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izdanu od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar (list spisa 20-26), povijest posjedovanja čest. zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izdanu od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar (list spisa 27-29), povijest posjedovanja čest. zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izdanu od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar (list spisa 30-33), dopis na zahtjev za mirno rješenje spora broj: N-DO-83/2023 od 19. lipnja 2023. (list spisa 34), dopis BO od 21. kolovoza 2023. (list spisa 35), obavijest na zahtjev za mirno rješenje spora broj: N-DO-83/2023 od 18. rujna 2023. (list spisa 36), izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 38), izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 39), izvode iz katastarskog plana (list spisa 40-46), potvrdu Hrvatskih šuma d.o.o. klasa: DIR/23-01/5663, urbroj: 15-00-05/02-23-02 (list spisa 50-51), zapisnik Komisije za ispravni postupak za k. o. [katastarska općina] poslovni broj Z-16738/13 (list spisa 53-54), rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru poslovni broj Z-17629/15 od 05. ožujka 2018. (list spisa 55-56), potvrdu o plaćanju predujma u iznosu od 650,00 Eura (list spisa 70), zapisnik Općinskog suda u Zadru o očevidu na nekretninama (list spisa 72- 73, 74-76), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Vicka Burčula – skice sudskog očevida (list spisa 77-83), geodetski elaborat iz Zbirke GE: 9/2023 izrađen 17. travnja 2023. potvrđen od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar pod klasa: 932-06/2023-02/2459, urbroj: 541-24-02/8-23-3 od 24. kolovoza 2023. (list spisa 104-105) i spise Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-17629 i Z-16738 (kopije prileže predmetnom), saslušao je svjedoke TO (list spisa 100-101), GO (list spisa 101-102), LO (list spisa 115) i EO (list spisa 115) te tužiteljicu BO (list spisa 102). Izvedeni su time u postupku svi po strankama predloženi dokazi osim dokaza pribave povijesti zk. upisa u zemljišnoj knjizi za nekretnine koje su predmet spora odnosno saslušanje zk. referenta na okolnost povijesti upisa u zemljišne knjige, ovo jer je činjenicu povijesnog upisa sud utvrdio uvidom u druge isprave koje su priložene spisu (o čemu se obrazlaže u nastavku ove presude) pa bi izvođenje daljnjih dokaza na ovu okolnost bilo protivno načelu ekonomičnosti parničnog postupka. Istaknimo ovdje da je sud u dokaznom postupku izveo dokaz saslušanjem svjedoka EO iako je prijedlog za saslušanje tog svjedoka tužiteljica iznijela tek u podnesku od 19. rujna 2025. i time nakon zaključenja prethodnog postupka, ovo jer je sud ocijenio da tužiteljica ovaj dokazni prijedlog nije iznijela najkasnije do zaključenja prethodnog postupka bez svoje krivnje. Naime, tužiteljica je tijekom prethodnog postupka predložila saslušanje četvero svjedoka među kojima i svjedoka IO kojeg je sud pozvao na ročište radi saslušanja, međutim, tužiteljica je podneskom od 19. rujna 2025. obavijestila sud da predloženi svjedok IO zbog starosti, bolesti i uznapredovale demencije ne može pristupiti pred sud i umjesto njega predložila saslušanje svjedoka EO. Obzirom na takve je okolnosti sud temeljem čl. 299. st. 2. ZPP prihvatio dokazni prijedlog tužiteljice za saslušanje svjedoka EO umjesto saslušanja IO.
5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
5.1. Tužiteljica tužbom traži utvrđenje da je vlasnica nekretnina oznake čest. 669/1, 669/2, 2197 i 2235 sve k. o. [katastarska općina] i čest. 100, 105, 249 i 268 sve k. o. [katastarska općina] navodeći da je pravo vlasništva stekla dosjelošću odnosno zakonitim, istinitim i poštenim posjedom ovih nekretnina, osobno i putem pravnih prednika, kroz vrijeme od preko 100 godina pa je tako predmet ovog spora stjecanje prava vlasništva nekretnine (redovnom) dosjelošću.
5.2. Posebno pri tome sud ističe da je predmetna tužba, kako to proizlazi iz činjeničnog supstrata tužbe kao i načina na koji je u tužbi postavljen tužbeni zahtjev, tužba na utvrđenje prava vlasništva, a ne tužba za ispravak iz čl. 205. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ br. 63/19, 128/22, dalje: ZZK/19) kao zakona važećeg u vrijeme pokretanja ovog spora odnosno sadržajno identičnog čl. 197. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13, 108/17, dalje: ZZK/96) kao zakona važećeg u vrijeme kada je odbijen prigovor tužiteljice podnesen na upis prava vlasništva tužene u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga te je tužiteljica upućena da svoja prava može ostvariti tužbom za ispravak. Osim toga, sama tužiteljica u podnesku od 05. siječnja 2024. izrijekom navodi da je ovo tužba na utvrđenje prava vlasništva sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a ne tužba za ispravak sukladno Zakonu o zemljišnim knjigama, a kakvi navodi tužiteljice po pitanju vrste tužbe otklanjaju sve dvojbe.
5.3. Sukladno odredbi čl. 1453. Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) tko je sposoban steći, taj može dosjelošću steći vlasnost ili ina prava pri čemu odredba čl. 1460. OGZ propisuje da se kroz dosjelost steče nije dosta da je osoba sposobna steći, a stvar da se može steći; nego je još potrebno da onaj, koji ovim načinom ima steći, doista posjeduje rečenu stvar ili pravo; uz to valja da mu je posjed zakonit, pošten i istinit, i da je trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno (paragrafi 309., 316., 320., i 345.). Pri tome, odredba čl. 1468. OGZ propisuje da u onim mjestima, gdje još nema nikakvih urednih javnih knjiga, i gdje se stečenje stvari nepokretnih ima dokazati po sudskim spisima i po inim ispravama, ili ako stvar nije uknjižena na ime onoga, koji je doista posjeduje, dosjelost se svršuje tek poslije 30 godina dok odredba čl. 1472. OGZ propisuje da za stjecanje prava pomenute vrste, koja na ime posjednikovo nisu upisana u javne knjige, i svih inih prava protiv fiskusa to jest proti upraviteljima državnih dobara i državne imovine, ukoliko zastari ima mjesta (paragraf 287. 289 i 1456-1457), također proti upraviteljima dobara crkvenih, općinskih i inih dopuštenih tijela, nije dovoljno opće i redno vrijeme dosjelosti, već se ista mogu steći samo posjedom od 40 godina.
5.4. Nadalje, odredba čl. 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Službeni list SFRJ“ br. 6/80, 36/90, „Narodne novine“ br. 53/91, 91/96, dalje: ZOVO), koji je stupio na snagu 01. rujna 1980., propisuje da savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina dok savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina. Međutim, odredba čl. 29. ZOVO izrijekom je propisivala da se na stvarima u društvenom vlasništvu pravo vlasništva ne može steći dospjelošću.
5.5. Konačno, odredba čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV) propisuje da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari. Pri tome, čl. 159. st. 2. ZV određuje da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe nekretninu dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja; čl. 159. st. 3. ZV određuje da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe nekretninu dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja; a čl. 159. st. 4. ZV propisuje da će samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
5.6. Istaknimo ovdje i odredbu čl. 388. st. 2. ZV koja propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka kao i odredbu st. 2. tog članka koja propisuje da rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.
6. Iz izvatka iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 38) proizlazi da su čest. 669 u naravi šuma površine 2201m2, čest. 2197 u naravi oranica površine 4775m2 i čest. 2235 u naravi oranica površine 2835m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo Republike Hrvatske ovdje tužene za cijelo dok iz izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 39) proizlazi da su čest. 100 u naravi šuma površine 3324m2, čest. 105 u naravi šuma površine 551m2, čest. 249 u naravi šuma površine 3311m2 i čest. 268 u naravi šuma površine 1212m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo Republike Hrvatske ovdje tužene za cijelo.
6.1. U svezi navedenog se ističe, a što je razvidno iz geodetskog elaborata iz Zbirke GE:
9/2023 izrađen 17. travnja 2023. potvrđenog od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar pod klasa: 932-06/2023-02/2459, urbroj: 541-24-02/8-23-3 od 24. kolovoza 2023. (list spisa 104-105) te je među strankama u postupku nesporno, da je nakon podnošenja predmetne tužbe, a prije zaključenja raspravljanja čest. 669 u naravi šuma površine 2201m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] parcelirana na čest. 669/1 i 669/2 obje k. o. [katastarska općina], što potvrđuje i nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Vicka Burčula – skica sudskog očevida (list spisa 77) iz kojeg je razvidno da u trenutku provođenja očevida u ovoj pravnoj stvari više ne postoji čest. 669 k. o. [katastarska općina] površine 2201m2 već čest. 669/1 k. o. [katastarska općina] površine 1876m2 i čest. 669/2 k. o. [katastarska općina] površine 325m2.
6.2. Do upisa prava vlasništva na označenim nekretninama u korist tužene za cijelo, a kako to proizlazi iz zapisnika Komisije za ispravni postupak za k. o. [katastarska općina] poslovni broj Z- 16738/13 (list spisa 53-54), rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru poslovni broj Z-17629/15 od 05. ožujka 2018. (list spisa 55-56) te sadržaja spisa Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-17629 i Z-16738 (kopije prileže predmetnom spisu), je došlo u postupcima preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] konkretno na čest. 669, 2197 i 2235 k. o. [katastarska općina] rješenjem donesenim 02. rujna 2010. na zapisniku broj Z-6428/2008/365 sastavljenim u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], a na čest. 100, 105, 249 i 268 k. o. [katastarska općina] rješenjem donesenim 26. kolovoza 2010. na zapisniku broj Z-6461/2008/211 sastavljenim u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina].
6.3. Pri tome, iz rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru poslovni broj Z-17629/15 od 05. ožujka 2018. (list spisa 55-56) kao i spisa Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-17629/2015 (kopija prileži predmetnom spisu) proizlazi da čest. nove izmjere 100 i 105 k. o. [katastarska općina] odgovaraju dijelu čest. stare izmjere 602 k. o. [katastarska općina] (stara) upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženog prava vlasništva u korist Republike Hrvatske za cijelo; da čest. nove izmjere 249 k. o. [katastarska općina] odgovara dijelu čest. stare izmjere 595/1 k. o. [katastarska općina] (stara) upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženog prava vlasništva u korist Republike Hrvatske za cijelo; te da čest. nove izmjere 268 k. o. [katastarska općina] odgovara dijelu čest. stare izmjere 595/4 k. o. [katastarska općina] (stara) upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženog prava vlasništva u korist PO za cijelo, dijelu čest. stare izmjere 595/1 k. o. [katastarska općina] (stara) upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženog prava vlasništva u korist Republike Hrvatske za cijelo i dijelu čest. stare izmjere 595/1 k. o. [katastarska općina] (stara) upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] predmnijevanog prava vlasništva u korist Republike Hrvatske za cijelo. Navedene identifikacije (usporedbu čest. stare i nove izmjere) potvrđuje i sadržaj povijesti posjedovanja čest. zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izdane od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar (list spisa 12-14) i povijesti posjedovanja čest. zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izdane od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar (list spisa 15-19).
6.4. Nadalje, iz spisa Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-16738/2013 (kopija prileži predmetnom spisu) proizlazi da čest. nove izmjere 669 k. o. [katastarska općina] odgovara dijelu čest. stare izmjere 238/3 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženog prava vlasništva u korist MO pok. ČO za 1/24 dijela i drugi te dijelu čest. stare izmjere 238/2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženog prava vlasništva u korist Republike Hrvatske za cijelo; da čest. nove izmjere 2197 k. o. [katastarska općina] odgovara dijelu čest. stare izmjere 519 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženog prava vlasništva u korist Republike Hrvatske za cijelo; te da čest. nove izmjere 2235 k. o. [katastarska općina] odgovara dijelu čest. stare izmjere 584/1 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženog prava vlasništva u korist Republike Hrvatske za cijelo. Navedene identifikacije (usporedbu čest. stare i nove izmjere) potvrđuje i sadržaj povijesti posjedovanja čest. zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izdane od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar (list spisa 20-26) i povijesti posjedovanja čest. zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izdane od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar (list spisa 27-29).
6.5. Iz navedenog tako proizlazi da osim što je u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] ovdje tužena upisana kao vlasnik nekretnina nove izmjere koje su predmet ovog spora za cijelo, da je tužena i prethodno takvom upisu na čest. nove izmjere, bila upisana kao vlasnik čest. stare izmjere kojima odgovaraju predmetne nekretnine nove izmjere za k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina].
7. Iz povijesti posjedovanja čest. zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izdane od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar (list spisa 12-14) proizlazi da čest. nove izmjere 100 i 105 k. o. [katastarska općina] odgovaraju dijelu čest. stare izmjere 602/1 k. o. [katastarska općina] (stara) koja je prema najstarijim raspoloživim podacima iz 1883. godine još kao čest. 602 bila evidentirana kao posjed tadašnje Općine Poljica, a nakon revizije provedene 1955. godine je evidentirana kao Općenarodna imovina odnosno od 1964. godine prema rješenju Općinskog suda u Zadru Z-819/64 je evidentirana kao posjed Šumskog gospodarstva Zadar, a od 1965. godine prema rješenju Općinskog suda u Zadru Z-1338/64 kao posjed DSNO odnosno danas MORH, pri čemu 2011. godine usklađivanjem granica k. o. [katastarska općina] sa granicom nove izmjere k. o. [katastarska općina] čest. 602 dobiva novu oznaku čest. 602/1 istog posjednika, nakon čega su novom izmjerom formirane nove čest. 100 i 105 k. o. [katastarska općina] koje su upisane kao posjed Republike Hrvatske; iz povijesti posjedovanja čest. zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izdane od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar (list spisa 15-19) proizlazi da čest. nove izmjere 249 k. o. [katastarska općina] odgovara dijelu stare čest. 595/1 k. o. [katastarska općina] (stara) dok čest. nove izmjere 268 k. o. [katastarska općina] odgovara dijelovima stare čest. 595/1 i 594/1 k. o. [katastarska općina] (stara) koje su prema najstarijim raspoloživim podacima koji datiraju iz 1883. godine bile evidentirane kao posjed tadašnjih veleposjednika obitelji Ć, nakon čega 1897. godine dolazio do diobe čest. 595/2 i formiranja čest. 595/4 koja je upisana kao posjed SO rođ. EO dok je I revizijom ove katastarske općine 1955. godine upisan veći broj suposjednika čest. 595/1 među kojima i ŠO pok. MO koji je tom prilikom upisan kao posjednik dijela čest. 595/1 u površini od 4450m2 dok su posjednicima čest. 595/4 upisani ŠO. MO u površini od 600m2, ČO pok. T u površini od 600m3 i ZO u površini od 1206m2, nakon čega pri II reviziji ove katastarske općine 1986. godine također postoji upis većeg broja suposjednika čest. 595/1 među kojima i ĐO pok. MO koji je tom prilikom upisan kao posjednik dijela čest. 595/1 u površini od 4300m2 dok je kao posjednik čest. 595/4 upisan DO pok. RO odnosno njegovi nasljednici ZO i ZO M svaki za ½ dijela, kakvo stanje ostaje neizmijenjeno sve do upisa Republike Hrvatske kao posjednika čest. 249 i 268 k. o. [katastarska općina] za cijelo pri formiranju tih čestica u novoj izmjeri za k. o. [katastarska općina]; iz povijesti posjedovanja čest. zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izdane od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar (list spisa 20-26) proizlazi da čest. 669 k. o. [katastarska općina] odgovara dijelovima čest. stare izmjere 238/2 i 238/3, da prema najstarijim raspoloživim podacima iz 1883. godine proizlazi da je čest. 238 bila evidentirana u posjedovnom listu 21 kao posjed RO odnosno njegovih nasljednika nakon čega je 1897. godine izvršena dioba čest. 238 na čest. 238/2 i 238/3 te se čest. 238/2 evidentira u posjedovnom listu 56 kao posjed KO pok. UO, a potom ŽO. UO, HO pok. G, JO. UO i VO ž. L rođ. GO dok čest. 238/3 ostaje evidentirana u posjedovnom listu 21, kakvo stanje ostaje neizmijenjeno do I revizije ove katastarske općine 1955. godine kada su kao posjednici čest. 238/2 evidentirani OO pok. ŽO odnosno 1965. godine temeljem diobenog ugovora NO i CO pok. OO, a kao posjednici čest. 238/3 Delonga E pok. ČO, I P pok. Č i FO pok. S koji 1968. godine mijenja prezime u AO pok. S, nakon čega se II revizijom ove katastarske općine 1986. godine kao posjednici čest. 238/2 evidentiraju CO pok. OO, NO. OO, BI, ŠI pok. Š i javno dobro - ceste, a kao posjednici čest. 238/3 Delonga E pok. ČO, ĆI. S, I P pok. Č i javno dobro - ceste, kakvo stanje ostaje neizmijenjeno do nove izmjere za k. o. [katastarska općina] kada se formira čest. nove izmjere 669 koja se evidentira kao posjed Republike Hrvatske za cijelo; te konačno iz povijesti posjedovanja čest. zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izdane od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar (list spisa 27-29) proizlazi da čest. nove izmjere 2197 odgovara dijelu čest. stare izmjere 519 k. o. [katastarska općina] (stara) dok čest. nove izmjere 2235 odgovara dijelu čest. stare izmjere 584/1 k. o. [katastarska općina] (stara) koje su čest. stare izmjere prema najstarijim raspoloživim podacima iz 1883. godine evidentirane kao posjed Općine Poljica, ali od I revizije te katastarske općine 1955. godine su evidentirane kao posjed većeg broja suposjednika među kojima i ĐO pok. MO koji je tom prilikom upisan kao posjednik dijela čest. 584/1 u površini od 5530m2, ali ne i dijela čest. 519, kakvo stanje ostaje do II revizije ove katastarske općine 1986. godine kada je ŠO pok. MO upisan posjednikom dijela čest. 519 u površini od 3000m2 i dijela čest. 584/1 u površini od 3020 m2, što je vidljivo iz starog posjedovnog lista broj 342 k. o. [katastarska općina] i kakvo stanje ostaje neizmijenjeno sve do nove izmjere za k. o. [katastarska općina] u kojoj su formirane čest. nove izmjere 2197 i 2235 koje su upisane kao posjed Republike Hrvatske.
7.1. Istaknimo ovdje da iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-534/06, UPP-OS-92/06 od 14. studenog 2006. (list spisa 7-8) proizlazi da su kao ostavinska imovina ostavitelja ŠO, nedvojbeno oca tužiteljice, utvrđene nekretnine iz posjedovnog lista 342 Područnog ureda za katastar Zadar od 09. studenog 2006. među kojima i dio čest. stare izmjere 595/1 k. o. [katastarska općina] zv. Guvno šuma površina 4300m2, dio čest. 519 k. o. [katastarska općina] zv. Pribarak oranica površine 3000m2 te dio čest. 584/1 k. o. [katastarska općina] zv. Polje oranica površine 3020m2, dakle, dijelovi čest. stare izmjere 595/1, 519 i 584/1 sve k. o. [katastarska općina] kojima prema gore iznesenoj identifikaciji odgovaraju ovdje predmetne čest. 249 i 268 k. o. [katastarska općina] te čest. 2197 i 2235 k. o. [katastarska općina]; te da su na svoj ostavinskoj imovini pok. ŠO proglašene njegove kćeri ovdje tužiteljica za ½ dijela i TI za ½ dijela koja je naknadno, a kako to proizlazi iz tabularne izjave ĆO (list spisa 11), dio nekretnina čest. 100, 105, 249, 268, 311, 316, 328 sve k. o. [katastarska općina] i čest. 669, 2197 i 2235 sve k. o. [katastarska općina] koji je naslijedila iza pok. ŠO ustupila svojoj sestri BO ovdje tužiteljici te istu ovlastila zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na označenim nekretninama.
7.2. Što se pak tiče dosudnice Kotarskog suda u Zadru iza pok. ŠO Z. Š (list spisa 9) te dosudnice Kotarskog suda u Zadru broj O-846/47 od 25. listopada 1948. (list spisa 10), iz sadržaja ovih isprava nije razvidno što je točno utvrđeno kao ostavinska imovina pok. TO pok. Š već je razvidno samo to da su njegovim nasljednicima na svoj ostavinskoj imovini proglašeni supruga MI za 6/24 dijela, sinovi UO, ŠO, GI, LI i EI svaki za 3/24 dijela te kćer II za 3/24 dijela, dakle, ne isključivo pravni prednik ovdje tužiteljice pok. ŠO.
7.3. Iz navedenog tako slijedi da pravni prednik tužiteljice ŠO pok. Z kao ni njegovi pravni prednici nikada nisu bili evidentirani kao posjednici čest. 100 i 105 k. o. [katastarska općina] odnosno čest. stare izmjere 602/1 k. o. [katastarska općina] (stara) dijelu koje odgovaraju te čest. nove izmjere; da pravni prednik tužiteljice ŠO pok. Z nikad nije bio evidentiran kao posjednik čest. 669 k. o. [katastarska općina], ali da je od 1897. do I. revizije 1955. godine čest. 238/2 k. o. [katastarska općina], dijelu koje čest. stare izmjere odgovara čest. 669 k. o. [katastarska općina], bila evidentirana kao posjed KO pok. UO, a potom ŽO pok. UO, HO pok. G, JO. UO i VO ž. L rođ. II, kakvo stanje ostaje sve do I. revizije katastarske općine 1955. godine kada se kao posjednik čest. 238/2 upisuju osobe za koje iz isprava u spisu ne proizlazi da su pravni prednici tužiteljice; da je od 1955. godine pa do II revizije katastarske općine pravni prednik tužiteljice ŠO pok. Z bio evidentiran kao posjednik dijela čest. 595/1 k. o. [katastarska općina] (stara) u površini od 4450m2 kao i dijela čest. 595/4 k. o. [katastarska općina] (stara) u površini od 600m2 kojim dijelovima čest. stare izmjere odgovaraju predmetne čest. 249 i 268 k. o. [katastarska općina], a od II revizije 1986. godine pa do nove izmjere za k. o. [katastarska općina] bio evidentiran kao posjednik dijela čest. stare izmjere 595/1 k. o. [katastarska općina] (stara) u površini od 4300m2; te da je pravni prednik tužiteljice ŠO pok. Z od I revizije katastarske općine 1955. godine bio evidentiran kao posjednik čest. 584/1 k. o. [katastarska općina] (stara) u površini od 5530m2, a od II revizije ove katastarske općine 1986. godine kao posjednik čest. stare izmjere 584/1 k. o. [katastarska općina] (stara) u površini od 3020m2 te čest. stare izmjere 519 k. o. [katastarska općina] (stara) u površini od 3000m2, a dijelovima kojih čest. stare izmjere odgovaraju čest. nove izmjere 2197 i 2235 k. o. [katastarska općina], kakvo stanje ostaje neizmijenjeno sve do nove izmjere za k. o. [katastarska općina].
8. Tužiteljica svoj tužbeni zahtjev na utvrđenje prava vlasništva u ovom postupku temelji na činjeničnoj tvrdnji da je osobno i putem pravnih prednika kvalificirani posjednik predmetnih nekretnina preko 100 godina i da njezin posjed ima kvalitetu koja se traži za dosjelost odnosno njezin posjed da je zakonit jer da je predmetne nekretnine naslijedila od oca ŠO te ustupom od sestre ĆO, a njezin otac nasljeđivanjem svog oca TO pok. Š i diobom sa ostalim sunasljednicima; da je istinit jer nije pribavljen silom, potajno ili prijevarom niti zlouporabom prava; i da je pošten jer da tužiteljica pri stjecanju posjeda nije znala niti s obzirom na okolnosti imala dovoljno razloga posumnjati da joj ne pripada pravo na posjed.
8.1. Tako tužiteljica svoju tužbu, koja ponovimo nije tužba za ispravak iz čl. 197. ZZK/96 odnosno čl. 205. ZZK/19 već tužba na utvrđenje prava vlasništva, temelji na istim činjeničnim navodima na kojima je temeljila kao prvo, svoju prijavu za upis prava vlasništva na predmetnim čest. nove izmjere u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] te kao drugo, svoje prigovore na upis prava vlasništva koji je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] izvršen u korist ovdje tužene, a kako to proizlazi iz sadržaja zapisnika Komisije za ispravni postupak za k. o. [katastarska općina] poslovni broj Z-16738/13 (list spisa 53-54) i rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru poslovni broj Z-17629/15 od 05. ožujka 2018. (list spisa 55-56) te nadalje iz spisa Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-17629 i Z-16738 (kopije prileže predmetnom).
8.2. Naime, iz zapisnika broj Z-6428/2008/365 od 02. rujna 2010., prigovora BO na broj Z-6461/2008/365 i zapisnika Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z- 16738/13 od 02. prosinca 2015. proizlazi kao prvo, da je tužiteljica osobno pristupila na raspravu za uknjižbu prava vlasništva na čest. 669, 2197 i 2235 k. o. [katastarska općina] u postupku preoblikovanja zemljišne knjige 02. rujna 2010. gdje je navela da su ona i njezina sestra predmetne nekretnine stekle nasljeđivanjem oca ŠO pok. Z, a ovaj nasljeđivanjem TO pok. Š zajedno s braćom s kojima se je podijelio na način da su ove nekretnine pripale ĐO za cijelo te da su ona i sestra suposjednice ovih nekretnina, međutim, da je sud rješenjem odredio upis prava vlasništva u korist ovdje tužene na označenim nekretninama; kao drugo, da je BO osobno 04. prosinca 2013. izjavila prigovor (zaprimljen pod brojem Z-16738/13) protiv takvog upisa prava vlasništva na označenim nekretninama iz razloga što je odbijen upis nje i sestre kao pravnih slijednika njihovih predaka koji su predmetne nekretnine kontinuirano posjedovali i koristili kroz više stotina godina na način da su na istima obavljali ispašu stoke, sječu šume, sadili nasade, sijali kulture i obavljali sve ostale poslove koje su im nekretnine mogle pružiti, a tako da iste ona još uvijek drži, a uz navedeno da su ove nekretnine bile predmet ostavinskih rasprava vođenih iza smrti njenih roditelja ĐO i PI, sve poradi čega da je uknjižba prava vlasništva u korist Republike Hrvatske nezakonita jer iz činjeničnog stanja proizlazi da su njeni pravni prednici i ona kao njihov zakonski nasljednik stekli pravo vlasništva na označenim nekretninama; te kao treće, da je radi odlučivanja o tom prigovoru ovdje tužiteljice održano ročište 02. prosinca 2015. na koje je ovdje tužiteljica pristupila osobno te je na istom sudu dala na uvid rješenje o nasljeđivanju ČI pok. UO i ŠO nakon čega je sud rješenjem odbio kao neosnovan prigovor podnositeljice broj Z- 16738/13 od 04. prosinca 2013. te tužiteljici dao uputu o pravnom lijeku da protiv tog rješenja nije dopuštena žalba, ali da nezadovoljna stranka može svoja prava ostvariti u parnici pred sudom (čl. 194. st. 3. ZZK/96).
8.3. Nadalje, iz zapisnika broj Z-6461/2008/211 od 26. kolovoza 2010., prigovora BO na broj Z-6461/2008/211 i rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-17629/15 (veza Z-16739/13) od 05. ožujka 2018. proizlazi kao prvo, da je tužiteljica osobno pristupila na raspravu za uknjižbu prava vlasništva na čest. 100, 105, 249 i 268 k. o. [katastarska općina] u postupku preoblikovanja zemljišne knjige 26. kolovoza 2010. gdje je navela da su ona i njezina sestra predmetne nekretnine stekle nasljeđivanjem oca ŠO, a ovaj nasljeđivanjem TO zajedno s braćom s kojima se je podijelio na način da su ove nekretnine pripale ĐO za cijelo te da su ona i sestra suposjednice ovih nekretnina, međutim, da je sud rješenjem odredio upis prava vlasništva u korist ovdje tužene na označenim nekretninama; kao drugo, da je BO osobno 04. prosinca 2013. izjavila prigovor (zaprimljen pod brojem Z-16739/13) protiv takvog upisa prava vlasništva na označenim nekretninama iz razloga što je odbijen upis nje i sestre kao pravnih slijednika njihovih predaka koji su predmetne nekretnine kontinuirano posjedovali i koristili kroz više stotina godina na način da su na istima obavljali ispašu stoke, sječu šume, sadili nasade, sijali kulture i obavljali sve ostale poslove koje su im nekretnine mogle pružiti, a tako da iste ona još uvijek drži, a uz navedeno da su ove nekretnine bile predmet ostavinskih rasprava vođenih iza smrti njenih roditelja ĐO i PI, sve poradi čega da je uknjižba prava vlasništva u korist Republike Hrvatske nezakonita jer iz činjeničnog stanja proizlazi da su njeni pravni prednici i ona kao njihov zakonski nasljednik stekli pravo vlasništva na označenim nekretninama; te kao treće, da su radi odlučivanja o tom prigovoru ovdje tužiteljice održana ročišta 17. prosinca 2015. na koje je ovdje tužiteljica pristupila osobno te je na istom sudu predala rješenje o nasljeđivanju PI i **.**.2016. na koje je ovdje tužiteljica također osobno pristupila, a nakon kojih je ročišta sud rješenjem poslovni broj Z-17269/15 (veza Z-16739/13) od 05. ožujka 2018., koje je tužiteljica uredno zaprimila 28. ožujka 2018., odbio kao neosnovan prigovor ovdje tužiteljice broj Z-16739/13 od 04. prosinca 2013. te tužiteljici dao uputu o pravnom lijeku da protiv tog rješenja nije dopuštena žalba, ali da nezadovoljna stranka može svoja prava ostvariti u parnici pred sudom (čl. 194. st. 3. ZZK/96).
8.4. Nakon što je zemljišnoknjižni sud sukladno čl. 194. st. 1. ZZK/96 donio odluke kojima je prigovore ovdje tužiteljice podnesene protiv upisa prava vlasništva u korist ovdje tužene izvršene u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] na predmetnim nekretninama odbio, zemljišnoknjižni sud je tužiteljicu sukladno čl. 194. st. 3. ZZK/96 poukom o pravnom lijeku uputio da se protiv takve odluke suda ne može se uložiti žalba, ali da tužiteljica svoja prava može ostvarivati u parnici pred sudom ili u postupku pred drugim nadležnim tijelom, izrijekom navevši da je takva uputa dana sukladno čl. 194. st. 3. ZZK/96. Tumačenjem čl. 195. st. 5. ZZK/96 u svezi čl. 194. st. 3. ZZK/96, nedvojbeno je da je tužiteljica svoja prava, ona koja je pokušala ostvariti prijavom za upis i potom prigovorom protiv upisa ovdje tužene, mogla ostvarivati u parnici upravo tužbom za ispravak. Navedeno kao nedvojbeno proizlazi i tumačenjem čl. 197. st. 1. ZZK/96 koji propisuje da osoba čijim prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku može zahtjevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak), pri čemu sukladno st. 2. tog članka pravo tužbom zahtijevati ispravak prestaje protekom rokova određenih tim Zakonom za podizanje brisovne tužbe, s tim da trogodišnji rok počinje teći od časa provedbe spornoga upisa, odnosno otkad je dostavljeno rješenje o odbijanju prijave ili prigovora.
8.5. Kako tužiteljica nedvojbeno u roku od tri godine propisanom čl. 197. st. 2. ZZK/96 (identično čemu pripisuje i čl. 205. st. 2. ZZK/19) od 28. ožujka 2018. kao dana kada je zaprimila rješenje poslovni broj Z-17269/15 (veza Z-16739/13) od 05. ožujka 2018. kojim je odbijen kao neosnovan njezin prigovor broj Z-16739/13 od 04. prosinca 2013. podnesen na uknjižbu prava vlasništva u korist ovdje tužene na čest. 100, 105, 249 i 268 k. o. [katastarska općina] u postupku preoblikovanja zemljišne knjige odnosno u roku od tri godine od 02. prosinca 2015. kao dana kada je zaprimila rješenje suda poslovni broj Z-16738/13 od 02. prosinca 2015. kojim je odbijen kao neosnovan njezin prigovor broj Z-16738/13 od 04. prosinca 2013. podnesen na uknjižbu prava vlasništva u korist ovdje tužene na čest. 2197, 2235 i 669 k. o. [katastarska općina], kojim je rješenjima tužiteljica uredno upozorena da protiv tih rješenja nije dopuštena žalba, ali da svoja prava može ostvariti u parnici pred sudom (čl. 194. st. 3. ZZK/96), to prema shvaćanju ovog suda kao i pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u presudi broj Rev 919/2018-2 od 01. veljače 2023. (u kojoj presudi Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje svoju ustaljenu praksu o ovom pitanju o kojem je još u Zaključku 3. broj Su-IV-246/2015 sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova RH od 17. rujna 2015. navedeno da rješenje doneseno u završenom postupku obnove zemljišne knjige veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a nisu protiv rješenja izjavile prigovor ili podnijele tužbu za ispravak u smislu čl. 197. ZZK pa u prethodno navedenoj situaciji kada se tužba temelji na identičnom činjeničnom stanju tužbeni zahtjev valja odbiti kao neosnovan, a kakvo pravno shvaćanje proizlazi i iz presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-65/2024-2 od 15. listopada 2024.), predmetna rješenja donesena u postupku preoblikovanja zemljišne knjige vežu tužiteljicu koja je kao stranka sudjelovala u tom postupku, a nije u svezi upisa određenih u postupku preoblikovanja zemljišne knjige u korist ovdje tužene na predmetnim nekretninama u zakonskim rokovima podnijela tužbu za ispravak. Cijeneći navedeno u svezi sa činjenicom da tužiteljica predmetnu tužbu (na utvrđenje prava vlasništva koju podnosi (tek) 30. listopada 2023.) temelji na identičnom činjeničnom stanju na kojem je temeljila svoje prijave za upis u zemljišnu knjigu i prigovore protiv upisa prava vlasništva na predmetnim nekretninama u korist ovdje tužene u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] (stjecanje prava vlasništva dugogodišnjim posjedom nekretnina osobno i putem pravnih prednika uz nasljeđivanje istih od oca ŠO), to je predmetni tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi broj Rev 919/2018-2 od 01. veljače 2023.).
8.6. Obzirom na iznesena utvrđenja i posljedičnu odluku suda o neosnovanosti tužbenog zahtjeva tužiteljice, sud nije smatrao potrebnim obrazlagati o utjecaju činjenice da su čest. 519, 584/1, 238/2, 238/3, 602/1, 595/1 i 595/4 sve k. o. [katastarska općina] stare izmjere bile obuhvaćene Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima zadarskog užeg područja krša za razdoblje 1982.-1991. odnosno na dan 16. listopada 1990. kad je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, koja činjenica proizlazi iz potvrde Hrvatskih šuma d.o.o. klasa: DIR/23-01/5663, urbroj: 15-00-05/02-23-02 (list spisa 50-51), na (ne)mogućnost stjecanja prava vlasništva na predmetnim nekretninama dosjelošću.
9. Odluka o zahtjevima stranaka za naknadu parničnih troškova je utemeljena na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP koja propisuje da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka, a temeljem koje je odredbe sud odbio kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadu parničnih troškova u iznosu od 2.703,09 Eura sa zakonskom zateznom kamatom budući je sud odbio tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti dok je tuženoj kao stranci koja je uspjela u sporu priznao pravo na naknadu troškova, visinu troškova na naknadu kojih tužena ostvaruje pravo sukladno čl. 163. ZPP utvrdivši temeljem odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/23, dalje: Tarifa) i vrijednosti predmeta spora koja je određena u tužbi (1.500,00 Eura). Tuženoj, koja je zahtjev za naknadu parničnih troškova postavila u podnesku od 11. lipnja 2025. i na ročištu 03. rujna 2025., su prema ocjeni suda osnovani nastali troškovi po osnovi zastupanja po punomoćniku iz reda odvjetnika i to, ovo vodeći računa o radnjama za koje tužena potražuje naknadu troška, trošak sastava odgovora na tužbu (1 x 100 bodova x 1,33 Eura sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife), trošak sastava podneska od 11. lipnja 2025. (1 x 25% od 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 8. toč. 4. Tarife), trošak zastupanja na ročištu glavne rasprave na kojem se je raspravljalo o predmetu spora te se je provodio dokazni postupak 04. rujna 2024. (1 x 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife) i trošak pristupa na ročište glavne rasprave 03. rujna 2025. koje je odgođeno prije početka raspravljanja (1 x 25% od 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 9. toč. 5. Tarife), a što sveukupno iznosi 500,00 Eura. Uz navedeno je tuženoj sukladno čl. 151. st. 3. ZPP valjalo priznati i zakonsku zateznu kamatu tekuću na ovom odlukom priznati trošak postupak od dana donošenja ove odluke do isplate. Nije kao osnovan priznat zahtjev tužene za naknadu troška za pristup na ročište glavne rasprave 03. rujna 2025. u punom zatraženom iznosu od 200,00 Eura, budući je ovo ročište odgođeno prije početka raspravljanja o predmetu spora (zbog nedolaska svjedoka na ovo ročište zakazano radi saslušanja svjedoka) pa se za pristup na isto nagrada priznaje sukladno Tbr. 9. toč. 5. Tarife, a ne sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife kako to traži tužena. Također, nije tuženoj priznat zahtjev za naknadu troška sastava podneska od 11. lipnja 2025. u punom zatraženom iznosu, onom obračunatom po Tbr. 8. toč. 1. Tarife, budući se ne radi o obrazloženom podnesku već o podnesku kojim tužena ispričava izostanak s ročišta te u kojem precizira zahtjev za naknadu parničnih troškova, dakle, o ostalom podnesku za koje se nagrada obračunava po Tbr. 8. toč. 4. Tarife.
U Zadru, 04. studenog 2025. godine
S u d a c
Neva Lukin
Uputa o pravnom lijeku:
1. Stranci koja je pristupila na ročište za objavu, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.
2. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu je uredno obaviještena, rok za žalbu teče od tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke sudu za sud drugog stupnja.
3. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu nije uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka presude. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.
DNA:
1. Tužiteljici po punomoćniku uz rješenje o plaćanju pristojbe (nema II),
2. Tuženoj po ODO GUO Zadar.
