REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-68/202023-44

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sutkinji Vesni Horvath, u pravnoj stvari tužitelja ŠK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Anto Nobilo, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Nobilo i dr. iz Zagreba, Amruševa 7, protiv tuženika HRVATSKE ŠUME d.o.o., Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, OIB: 69693144506, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 16. listopada 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja Petronele Radman, odvjetnice i punomoćnice tuženika FK, dipl.iur., te presude javno objavljene dana 4. studenog 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Hrvatske šume d.d., OIB 69693144506, isplatiti tužitelju ŠK OIB [osobni identifikacijski broj], na ime neimovinske štete iznos od 106.052,14 eura uvećano za zakonsku kamatu koja teče od 11. listopada 2024. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku Hrvatske šume d.d., OIB 69693144506, isplatiti tužitelju ŠK OIB [osobni identifikacijski broj], na ime imovinske štete ukupni iznos od 11.325,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa, kako slijedi:

- na iznos od 435,58 eura od 15.rujna 2022.g. do isplate

- na iznos od 435,58 eura od 15.listopada 2022.g. do isplate

- na iznos od 435,58 eura od 15.studenog 2022.g. do isplate

- na iznos od 435,58 eura od 15.prosinca 2022.g. do isplate

- na iznos od 435,58 eura od 15. siječnja 2023.g. do isplate

- na iznos od 435,58 eura od 15.veljače 2023.g. do isplate

- na iznos od 435,58 eura od 15. ožujka 2023.g. do isplate

- na iznos od 435,58 eura od 15. travnja 2023.g. do isplate

- na iznos od 435,58 eura od 15.svibnja 2023.g. do isplate

- na iznos od 435,58 eura od 15.lipnja 2023.g. do isplate

- na iznos od 435,58 eura od 15.srpnja 2023.g. do isplate

- na iznos od 435,58 eura od 15.kolovoza 2023.g. do isplate

- na iznos od 435,58 eura od 15.rujna 2023.g. do isplate

- na iznos od 435,58 eura od 15.listopada 2023.g. do isplate

- na iznos od 435,58 eura od 15.studenog 2023.g. do isplate

- na iznos od 435,58 eura od 15.prosinca 2023.g. do isplate

- na iznos od 435,58 eura od 15.siječnja 2024.g. do isplate

- na iznos od 435,58 eura od 15.veljače 2024.g. do isplate

- na iznos od 435,58 eura od 15.ožujka 2024.g. do isplate

- na iznos od 435,58 eura od 15.travnja 2024.g. do isplate

- na iznos od 435,58 eura od 15.svibnja 2024.g. do isplate

- na iznos od 435,58 eura od 15.lipnja 2024.g. do isplate

- na iznos od 435,58 eura od 15.srpnja 2024.g. do isplate

- na iznos od 435,58 eura od 15.kolovoza 2024.g. do isplate

- na iznos od 435,58 eura od 15.rujna 2024.g. do isplate

- na iznos od 435,58 eura od 15.listopada 2024.g. do isplate

i to do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III Nalaže se tuženiku Hrvatske šume d.d. OIB 69693144506 tužitelju ŠK OIB [osobni identifikacijski broj] isplaćivati mjesečnu rentu na ime izgubljene zarade u iznosu od 435,58 eura svaki mjesec počevši od 1. listopada 2024. pa nadalje, i to do svakog 15-og u tekućem mjesecu za protekli mjesec, zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV Nalaže se tuženiku Hrvatske šume d.d. OIB 69693144506 tužitelju ŠK OIB [osobni identifikacijski broj] isplaćivati mjesečnu rentu na ime potrebe za tuđom njegom i pomoći u iznosu od 360,00 eura svaki mjesec počevši od 05.listopada 2025. pa nadalje, i to do svakog 15-og u tekućem mjesecu za protekli mjesec, zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

V Odbija se tužitelj sa zahtjevom za isplatom zateznih kamata na iznos od 360,00 eura tekućom od 01.listopada 2024. do 04.listopada 2025. kao neosnovan. VI Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tuženiku Hrvatske šume d.d. OIB 69693144506 tužitelju ŠK OIB [osobni identifikacijski broj] isplaćivati mjesečnu rentu na ime bolova koje trpi u iznosu 716,70 eura mjesečno počevši od 01. listopada 2024.g.pa nadalje, i to do svakog 15-og u tekućem mjesecu za protekli mjesec, zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja te godine, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke. „

VII Nalaže se tuženiku Hrvatske šume d.d. OIB 69693144506 naknaditi tužitelju ŠK OIB [osobni identifikacijski broj] troškove postupka u iznosu od 12.945,00 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 4. studenog 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je bio zaposlenik tuženika i u Podružnici Ogulin od 1.2.1996. do 11.8.2022. kada mu je odlukom o prestanku ugovora o radu od 16.8.2022. zbog potpune nesposobnosti za rad, radni odnos prestao.

Tužitelju je kao uzrok potpune nesposobnosti za rad utvrđena bolest u omjeru od 70%, a profesionalna bolest u preostalih 30% (17.12.2013. evid.br. PB 14254171213 3/2013. za sy carpalnog kanala) a kao direktna posljedica dugotrajnog teškog fizičkog rada za tuženika u razdoblju od 26 godina.

Naime, iz rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 12.07.2022. Središnja služba, od 12.07.2022.g., Klasa: UP/II 141-02/22-01/03031506766, Urbroj: 341-99-05/3-22-1340, zaključkom vijeća vještaka Samostalnog sektora za reviziju i nadzor medicinskog vještačenja, utvrđeno je da je upravo iznimno težak rad tužitelja za tuženika uzročno povezan profesionalnom bolešću. Posebno ukazujemo na navod fizijatra koji u svojem mišljenju od 17.9.2021. navodi: „snaga ruku minorna u tolikoj mjeri da je čak upitna i mogućnost obavljanja osnovnih osobnih potreba“. Tijekom radnog odnosa, tužitelj je radio na poslovima sjekača u razdoblju od 1.2.1996. do 31.3.2010.; a od 1.4.2010. do 11.8.2022. na poslovima šumskog radnika.

Tužitelj kao posljedicu profesionalne bolesti trpi neimovinsku i imovinsku štetu. Profesionalna bolest tužitelja popraćena je bolovima u vratu i križima koji se šire u ruke i noge, te su uočene uznapredovale degenerativne promjene C i L kralješnice, polineuropatija, spinalna stenoza i ostale prateće dijagnoze koju takva bolest sa sobom neminovno donosi. Tužitelj u svakodnevnom životu teško podnosi bolove i teško obavlja svakodnevne životne aktivnosti zbog tih bolova. Posljedično profesionalnom oboljenju, tužitelju je smanjena njegova životna aktivnost te on mora ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu i radu. Profesionalna bolest tužitelja progresivna je bolest. Tužitelju su trajno umanjene funkcionalne sposobnosti lokomotornog sustava.

Tužitelj, u dobi od svega 53 godine, teško podnosi fizičke i psihičke posljedice profesionalne bolesti, a posebice nemogućnost da radi i doprinosi uzdržavanju obitelji. Radi se o značajnim i brojnim ograničenjima koje tužitelj trpi sve popraćeno s bolovima. Nedostaje mu snaga i spretnost ruke, te mu predmeti olako ispadaju iz ruke. Otežano vrši radove u kućanstvu pa i one najjednostavnije, zbog čega ima osjećaj manje vrijednosti.

Nakon provedenog vještačenja potražuje naknadu štete kako je to uređeno podneskom od 11.10.2024., sve uz pripadajuću zateznu kamatu te naknadu parničnog troška.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika od 1. veljače 1996. do 1. travnja 2010. na poslovima i ranim zadacima sjekača, u Upravi šuma podružnica Ogulin, Šumarija Jasenak.

Od 1. travnja 2019. do 11. kolovoza 2022. tužitelj je bio zaposlen na poslovima i radnim zadacima šumarskog radnika.

Nadalje, navodi da tužitelj u tužbi tvrdi da je radni odnos tužitelja kod tuženika prestao 16. kolovoza 2022., no da navedeno nije točno. Radni odnos tužitelja prestao je danom 11. kolovoza 22. što je razvidno iz točke II. Odluke o prestanku ugovora o radu od 16. kolovoza 2022. a navedeno potvrđuje i Obavijest o pravomoćnosti rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područni ured u Karlovcu (KLASA: 141-02/22-01/03031506766, URBROJ: 341-07-05/3-22-8476) od 12. kolovoza 2022. kojom potvrđuju datum pravomoćnosti Rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područni ured u Karlovcu (KLASA: UP/I 141-02/22- 01/03031506766, URBROJ: 341-07-05/3-22-8476) od 15. srpnja 2022. Osporava da je potpuni gubitak radne sposobnosti direktna posljedica dugotrajnog teškog fizičkog rada za tuženika, jer u Rješenju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područni ured u Karlovcu (KLASA: UP/I 141-02/22- 01/03031506766, URBROJ: 341-07-05/3-22-8476) od 15. srpnja 2022. se navodi kako je osiguraniku, ovdje tužitelju ŠK, nastao potpuni gubitak radne sposobnosti ali zbog bolesti 70%, a zbog profesionalne bolesti 30%.

Navod da je profesionalna bolest direktna posljedica dugotrajnog teškog fizičkog rada tužitelja za tuženika u razdoblju od 26 godina je netočna, odnosno minimalno vrlo nejasna jer ta činjenica ne dovodi do odgovornosti tuženika za nastanak potpunog gubitka radne sposobnosti. Naglašavaju da je u periodu od 26 godina ubrajano i razdoblje kada je tužitelj bio u radnom odnosu kod tuženika na poslovima i radnim zadacima sjekača ali i na poslovima i radnim zadacima šumskog radnika. Sama složenost poslova ta dva navedena radna mjesta na kojima je tužitelj radio nisu jednaka, njihova složenost se razlikuje kao i mogućnost nastanka štetnih posljedica na zdravstveno stanje pojedinca koji ih obavlja.

To potvrđuju s podacima sadržanim u Svjedodžbi o zdravstvenoj sposobnosti radnika, Specijalističke ordinacije medicine rada Rijeka Broj: 1640-2010 od 29. ožujka 2010. temeljem koje je utvrđeno da je tužitelj sposoban izričito za radove na pomoćnom stovarištu, odnosno zdravstveno stanje mu je utvrđeno na način da je sposoban uz ograničenje teškog fizičkog rada.

Tuženik smatra da nema odgovornosti tuženika za nastanak profesionalne bolesti, jer nije dokazana uzročna veza između nastanka profesionalne bolesti i to u 30% te određene aktivnosti koja bi nastala kao posljedica rada.

Sam opis poslova nije dovoljan dokaz da je i odgovornost poslodavca utvrđena, osobito iz spoznaje da se sve obveze koju predviđaju propisi zaštite na radu provode te iste tuženik iznimno primjenjuje u svom poslovanju a mogućnost da je profesionalno oboljenje nastalo iz nepažnje radnika nije isključena, a samim time i odgovornost tuženika je upitna

U odnosu na subjekt odgovornosti za štetu i štetnu radnju čije je postojanje nužno kako bi se utvrdila odgovornost tuženika, smatra da nije isključeno i postojanje zdravstvene predispozicije za pojavu bolesti kod tužitelja kao i ljudske radnje izvan radnog vremena, što smatra relevantnim za utvrđivanje odgovornosti za profesionalnu bolest. Ističe prigovor zastare.

Slijedom svega naprijed navedenog tuženik predlaže da sud nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Sud je u tijeku dokaznog postupka izvršio uvid u Odluku o prestanku Ugovora o radu od 16.8.2022., Rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 12.7.2022., Potvrdu od 1.10.2013., Rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 23.9.2022. uz priloge, presliku zdravstvenog kartona, Svjedodžbu od 29.3.2010., proveo je financijsko vještačenje po Petri Blašković, Centar za financijska vještačenja d.o.o., proveo je medicinsko vještačenje po vještaku neurokirurgu prof.dr.sc. OK, izvršio je uvid u Policu osiguranja broj [broj police osiguranja] uz privitak polici, medicinsku dokumentaciju, presliku zdravstvenog kartona, očitovanje prof.dr.sc. OK na prigovore od 31.10.2024, isplatnu listu, usmeno je saslušao prof.dr.sc. OK, svjedoke EK, AK i GK te tužitelja, izvršio je uvid u obračun zarade,kao i ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Iz navoda parničnih stranaka iznesenih u tužbi, odgovoru na tužbu, te u daljnjem tijeku postupka razvidno je da je između istih nesporno da je tužitelju utvrđena profesionalna nesposobnost za rad.

6. Sporno je između stranaka odgovornost tuženika za naknadu štete, visina i zastara potraživanja.

7. U pogledu prigovora zastare sud je utvrdio uvidom u odluku tuženika da je tužitelju prestao radni odnos odlukom o prestanku ugovora o radu od 16.08.2022. zbog opće nesposobnosti za rad.

Tužitelju je dana 12.07.2022. rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 12.07.2022. Središnja služba, od 12.07.2022.g., Klasa: UP/II 141- 02/22-01/03031506766, Urbroj: 341-99-05/3-22-1340, priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, a od kojeg dana počinje teći zastarni rok za naknadu štete kao dan saznanja tužitelja za nastalu štetu sukladno odredbi članka 214. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; u daljnjem tekstu ZOO).

Obzirom da je tužbu podnio 12.siječnja 2024. ista je podnesena unutar općeg zastarnog roka, stoga je prigovor tuženika valjalo odbiti kao neosnovan.

8. U odnosu na odgovornost tuženika za nastalu štetu valja istaknuti slijedeće. Sukladno čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine br. 71/14, 118/14, 154/14 94/18, 96/18; dalje ZZR) poslodavac odgovara za profesionalnu bolest koju je radnik pretrpio po načelu objektivne odgovornosti, a može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala višom silom, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe ( stavak 2).

9. Iz rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 12.07.2022. Središnja služba, od 12.07.2022.g., Klasa: UP/II 141-02/22-01/03031506766, Urbroj: 341-99-05/3-22-1340, utvrđeno je da je tužitelju rješenjem područnog ureda u Karlovcu broj 7224 od 15.07.2022. priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti zbog bolesti 70% i profesionalne bolesti 30 % od 13.12.2021.

10. Iz obrazloženja navedenog rješenja nadalje proizlazi da je temeljem nalaza vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom KLASA:141-02721-01710638, URBROJ:426-04-01/11-22-11 od 24.05.2022. između ostalog navedeno da je iznimno težak rad uzročno povezan sa simptomatologijom oštećenja živaca u karpalnom kanalu te je i priznata profesionalna bolest.

11. Obzirom da je odlukom nadležnog upravnog tijela utvrđena profesionalna bolest, te uzročna veza, ovaj sud nije ovlašten preispitivati postojanje profesionalne bolesti kako to sugerira tuženik, no sud je provodio predložene dokaze na okolnost rada tužitelja nakon postavljenog ograničenja zbog bolesti.

12. U dokaznom postupku je svjedok VK kao nadređeni i poslovođa koji je sa tužiteljem radio cijeli radni vijek u svom iskazu naveo da je tužitelj zbog bolesti premješten na lakše radno mjesto pomoćnog radnika u šumarstvu, radio lakše poslove, rezanje manjih grana čišćenje ceste, doznaku te cijepanje drva za potrebe Šumarije i Radničkog doma. Na takvim poslovima je koristio alate kao što su kramp i lopata, a za sječu grana sjekiru, kosir i motornu pilu, te je radio na cjepaču koji je montiran na veliki stroj i upotrebljava za sječu debelih stabala koje su onda sortiraju i cijepaju u cjepanice. Navodi da tužitelj nakon zabrane rada na teškim poslovima tužitelj nije stalno radio sa motornom pilom i ostalim nabrojenim alatima, ali je radio kada se pokazala potreba odnosno kada nije bilo dovoljno radnika, a služio se i kosirom jer je to motorna pila i glavni alat za odsijecanje grana. Sud je navedenom svjedoku u cijelosti poklonio vjeru , jer je isti iskazivao kao njegov nadređeni, nadgledao je njegov rad i u cijelosti je upoznat sa načinom na koji je tužitelj radio i sa alatima kojima se u tom radu služio.

13. Također je iskazu tužitelja u cijelosti poklonjena vjeru, jer je njegov iskaz ocijenjen kao istinit i u suglasju sa medicinskom i ostalom dokumentacijom. Tako je u cijelosti prihvaćen iskaz tužitelja da je i nakon premještaja na lakše radno mjesto morao raditi sa motornom pilom i ostalim alatkama i to na sjeći drva i grana, te doznakama.

14. Svjedok UK navodi da je sa tužiteljem radio 2018. g. kada je premješten na pomoćne poslove , da je radio na doznaci stabala, a ti poslovi su podrazumijevali mjerenje stabala koji su bili predviđeni za ruđenje, da je najteži alat koji s kojim je tužitelj radio mala sjekirica za izradu zatresa na stablu, povremeno je radio na održavanju kanalica koja se čisti sa kopačom i sl. , ali nije bio svaki dan na terenu na kojem je radio tužitelj. Sud nije prihvatio iskaz navedenog svjedoka u dijelu u kojem navodi da tužitelj nije radio sa težim alatima i to motornom pilom i kosirom jer je u suprotnosti sa iskazom svjedoka VK koji je tužitelju bio poslovođa i radio je sa tužiteljem čitavo vrijeme, te je u cijelosti upoznat sa kojim alatima je tužitelj radio.

15. Iz iskaza svjedoka ZK proizlazi da je tužitelj radio na čišćenju cesta i rezanju grada sa ručnim alatima, kao što su lopata, ručne škare i kramp, ali ne i motornom pilom te na cjepaču kao glavni operater, a to je stroj kojim se cijepaju drva, ali je proces podijeljen između više radnika, tako da jedan radi na hidraulici, drugi slaže drva, i sve to je radio i tužitelj.

Iskaz navedenog svjedoka je sud prihvatio kao objektivan, no isti nije svakodnevno radio sa tužiteljem, a valja istaknuti kako ručne škare , kramp također predstavljaju teške alatke, te zahtijevaju snagu u korištenju istima.

16. Neovisno o iskazima svjedoka sud je odgovornost tuženika temeljio na pravomoćnom rješenju upravnog tijela kojim je utvrđena profesionalna bolest i opća nesposobnost za rad, te nalaza vještaka dr. OK koji je u nalazu i mišljenju utvrđivao temeljem postojeće medicinske dokumentacije, pregleda tužitelja i nalaza vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, da li je kod tužitelja došlo do profesionalnog oboljenja - profesionalne bolesti „Sy. carpalnog kanala“ zbog naravi posla koji je tužitelj obavljao kod tuženika; da li je zbog naravi posla koji je tužitelj obavljao kod tuženika, tužitelj obolio i na vratnoj kralježnici i na kralježnici općenito, te ako je kakve bolove zbog toga trpi, te koliko je i u kom omjeru sve to utjecalo na nastupanje potpune radne nesposobnosti tužitelja.

17. U svom nalazu vještak navodi da je pregledao tužitelja 3. 9. 3024. koji je došao na pregled dolazi u pratnji sina. Hoda usporeno na širokoj osnovi sa iskorakom za dužinu stopala. Krupne je tjelesne građe, pretil. Opisuje svoj radni vijek u Hrvatskim šumama d.o.o. i zdravstvene tegobe koje su ga pratile, a što je razvidno iz kopije zdravstvenog kartona koja je priložena u spisu kao i iz obilne izvorne medicinske dokumentacije koju je donio, a koju također prilažem u spis. Depresivno je raspoložen, teško mu pada nesposobnost za rad. ,ne želi biti na teret obitelji, povremeno ima suicidalne krize. Navodi da je kod tuženika počeo raditi 1. 2. 1996. godine kao zdrav jak 25 godišnjak a da je sad ruina od čovjeka. Do 31. 3. 2010. raspoređen je na poslove sjekača gdje je radeći sa motornom polom marke Stihl teškom 7 do 8 kg tijekom 8 sati morao nasjeći preko 20 m3 drveta. Zbog progredirajućih zdravstvenih tegoba uključujući višekratne operacije preponskih kila, i ozljeda na radu formalno je premješten na poslove šumskog radnika gdje je i dalje bio izložen teškom fizičkom radu koji je obuhvaćao krčenje, rad kosirom, rezanje stabala motornom pilom, rad na traktoru i sličnim teškim strojevima. Zdravstveno stanje mu se dalje pogoršavalo te su uslijedile tri operacije karpalnog kanala i operacija vratne kralježnice i adekvatne postoperativne rehabilitacije i drugi oblici ambulantnog i stacionarnog liječenja. Pošto se zdravstveno stanje tužitelja konstantno pogoršavalo, nakon višekratnih vještačenja tužitelju je radi opće nesposobnosti za rad priznato pravo na invalidsku mirovinu sa omjerom 30% profesionalna bolest i 70% bolest, pa mu je 11. 8. 2022. prestao radni odnos kod tuženika.

Pregledom medicinske dokumentacije verificirane su slijedeće dijagnoze:

- Sindrom karpalnog tunela obostrano, Stanje po operacijama karpalnog tunela obostrano

- Oštećenje desnog ulnarnog živca

- Protruzija vratog diska C5/C6 sa radikulopatijom., Stanje po operaciji vratnog diskusa C5/C6 prednjim pristupom

- Polineuropatija živaca gornjih i donjih ekstremiteta

- Teška spondiloza slabinske i vratne kralježnice, Suženje kralježničog kalana sa kroničnim lumbosakralnim sindromom i neurogenim klaudikacijama

- Obostrane preponske kule operirane, desna recidivirajuća

- Poremećaj prilagodbe, Depresivne epizode.

Vještak navodi da se tužitelj žali na česte glavobolje, bolove u vratu koji se šire u ruke te jake grčevite bolove u podlakticama i osobito u šakama. Navodi da ima vrlo oslabljen ali i promijenjen osjet u prstima obje šake i nespretnost pri pokušaju izvođenja finih radnji s prstima kao što je zakopčavanje dugmeta na košulji, zatvaranje patentnog zatvarača na hlačama ili drugim odjevnim predmetima, pa mu za to treba pomoć druge osobe. Često mu ispadaju predmeti iz ruke jer nema adekvatan osjet dodira. Zbog navedenih smetnji ima probleme u održavanju osobne higijene osobito pri obavljanju nužde. Do prije godinu dana hodna pruga mu je bila oko 1000 metara međutim sad već nakon 200 metara mora stati zbog grčevitih bolova u potkoljenicama.

Pokreti vratne kralježnice reducirani su u svim pravcima na 1/3 normalnih vrijednosti. Osjet je reduciran i promijenjen u području oba medijanusa a djelom i desnog ulnarisa. Hipotrofija mišića tenara obostrano a djelom i hipotenara desno. Gruba motorna snaga stiska šake reducirana na 2/5. U području desne podlaktice i šake grubi tremor. U području oba ručna zgloba na strani dlana vide se postoperativni ožiljci dužine 3 cm. Na prednjoj strani vrata također postoperativni ožiljak dužine 4 cm u razini kože i boje slične okolnoj koži. Inklinacija trupa do 30 stupnjeva, lasegov znak pozitivan na 45 stupnjeva obostrano. Hod na petama i prstima održan uz pridržavanje.

Vještak nadalje navodi da članak 2. Zakona o listi profesionalnih bolesti (Narodne novine br. NN 162/98, 107/07) profesionalnom bolešću smatra se bolest za koju se dokaže da je posljedica djelovanja štetnosti u procesu rada i/ili radnom okolišu, odnosno bolest za koju je poznato da može biti posljedica djelovanja štetnosti koje su u svezi s procesom rada i/ili radnim okolišem, a intenzitet štetnosti i duljina trajanja izloženosti toj štetnosti je na razini za koju je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja. Neke profesionalne bolesti javljaju se isključivo kao posljedica štetnih čimbenika određene profesije, kao primjerice kronično trovanja rijetkim supstancama ( Azbestoza pluća radnika u rudnicima azbesta), i ne javljaju se u široj populaciji. Drugu grupu čine profesionalne bolesti koje se javljaju u širokoj populaciji, ali su češće i intenzivne u nekim profesijama ukoliko je intenzitet štetnosti i duljina trajanja izloženosti toj štetnosti na razini za koju je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja. U toj grupi je i sindrom karpalnog kanala koji se razvio kod tužitelja nakon višegodišnjeg rada s motornom pilom.

Ova bolest je uzrokovana suženjem kanala u području ručnog zgloba kroz koji prolazi medijalni živac. On je dominantno osjetilni živac gotovo cijelog dlana i većeg dijela prstiju te daje motoričke grane za grupu mišića koji oponiraju palac u odnosu na sve druge prste što omogućuje hvatanje šakom. Budući je šaka bogata osjetilnim živčanim tjelešcima osobito za osjet dodira i topline neki ga zovu “Oko šake). S druge strane motorička funkcija palca u odnosu na sve druge prste omogućuje hvatanje šakom što je osobito važna za funkciju šake kao glavnog instrumenta ljudskog rada. Svako oštećenje navedenih funkcija rapidno smanjuje radnu efikasnost i sposobnost a uz to praćeno je i vrlo neugodnim bolnim trncima.

Prenošenje vibracija na šake prvo izaziva promjene na malim krvnim žilama i terminalnim živcima šaka što se manifestira poremećajem prokrvljenosti. Vibracijski bijeli prst (VWF), također poznat kao sindrom vibracije šaka-ruka (HAVS) ili mrtvi prst, sekundarni je oblik Raynaudovog sindroma, industrijske ozljede izazvane kontinuiranom upotrebom vibrirajućih ručnih strojeva. Kasnije se razvija i sindrom suženog karpalnog kanala koji su kirurzi pokušali riješiti operacijskim zahvatima s fizijatri različitim metodama fizikalne terapije I rehabilitacije, ali bez funkcionalnog poboljšanja. Upravo ovakav opis i dinamiku razvoja vibracione bolesti nalazi u medicinskoj dokumentaciji tužitelja.

Nakon što je 31. 3. 2010. formalno premješten na poslove šumskog radnika gdje je i dalje bio izložen teškom fizičkom radu koji je obuhvaćao krčenje, rad kosirom, rezanje stabala motornom pilom, rad na traktoru i sličnim teškim strojevima promjene na šakama su već bile ireverzibilne. Nastavkom rada na tim poslovima razvijali su se drugi patološki procesi uzrokovani prijenosom vibracija na cijele ruke, kralježnicu i čitavo tijelo. Poznati su učinci dugotrajnih vibracija koje po principu mikrotrauma i Wolffovog zakona uzrokuju strukturalne i morfološke promjene potpornih tkiva (kostiju, zglobova, ligamenata) a koje u medicinskom žargonu se stavljaju u kontekst degenerativnih promjena.

Iako se ove bolesti javljaju i u općoj populaciji, na radnim mjestima kao što je bilo tužiteljevo ovi procesi su intenzivniji te ih nazivamo bolesti vezane uz rad. Uzrokuje ih više čimbenika, pri čem je radni proces samo jedan od mogućih uzročnika, pa se ne smatraju profesionalnima bolestima u užem smislu. Bolni sindromi vratne i lumbosakralne kralježnice su među najčešćim bolestima povezanim s radom: najčešći rizični radni uvjet za bolesti vratne kralježnice je rad u prisilnim položajima glave i vrata a najčešći rizični radni uvjeti za bolesti lumbosakralne kralježnice su dizanje i prenošenje tereta, dugo sjedenje. Svim navedenim štetnim čimbenicima tužitelj je bio permanentno izložen.

Tako skup raznih zdravstvenih tegoba, koje imaju negativan utjecaj na živčani, krvožilni i mišićno-koštani sustav šake i ruke po engleskoj terminologiji se naziva HAVS (hand-arm vibration syndrome). Radnici koji imaju simptome HAVS-a, uzrokovane dugim radnim stažom na motornoj pili u sječi i izradi, preusmjeravaju se na uzgojne radove, tj. radove njege čišćenjem kosirom pod motom zaštite njihovog zdravlja. Postoji velika mogućnost da su ti radnici izloženi višestruko većim razinama vibracija nego pri radu s motornim pilama za koje, zbog svojeg zdravstvenog stanja, imaju zabranu rada.

Vibracije koje se prenose na cijelo tijelo javljaju se na pokretnim strojevima kao što su kamioni, traktori, strojevi u šumarstvu, utovarivači viljuškari na neravnom terenu itd. Osobito su nepovoljni učinci na kralježnicu. Iako Europska Direktiva 2002/44EC propisuje dopustive vrijednosti za vibracije koje djeluju na čitavo tijelo procjena rizika mora biti individualna i ovisna o brojnim parametrima. (Vodič-dobre- prakse-Vibracije-koje-se-prenose-na-cijelo-tijelo.), ( Izloženost vibracijama šumarskih radnika u svjetlu Directive 2002/44/EC”).

18. Slijedom navedenog vještak utvrđuje da je tužitelj neosporno obolio od profesionalne bolesti „Sy. carpalnog kanala“ koja je izravna posljedica višegodišnjeg rada s motornom pilom i sličnim alatima, a što su u 3 navrata potvrdile liječničke komisije specijalizirane za ocjenu radne sposobnosti i invaliditeta.

Tužitelj je zbog naravi posla koji je tijekom 25 godina obavljao kod tuženika obolio na vratnoj kralježnici i na kralježnici općenito što je razvidno iz priložene medicinske dokumentacije i pregleda tužitelja a što potvrđuje i literatura citirana u nalazu.

Zbog gore navedenog kod tužitelja je nastupila znatna povreda prava osobnosti manifestirana kao nematerijalna šteta čije kvalifikatorne okolnosti su bol, strah, duševna bol zbog smanjenja opće životne i radne sposobnosti i naruženosti. Bolove jakog intenziteta tužitelj je nakon razvoja gore navedenih bolesti trpio povremeno, osobito nakon operacijskih zahvata i pri spontanim egzacerbacijama bolesti, kumulativno oko 30 dana. Bolove srednjeg intenziteta trpi kumulativno oko 10 dana mjesečno dok bolove blagog intenziteta trpi preostalih 20 dana u mjesecu. Strah jakog intenziteta nije trpio, strah srednjeg intenziteta trpio je pred operacijske zahvate i pri egzacerbaciji jakih bolova kumulativno oko 30 dana, a strah blagog intenziteta manifestiran kao tjeskoba i zabrinutost za svoje zdravstveno stanje koje se progresivno pogoršava unatoč liječenja i rehabilitacije kao i strah zbog materijalne i egzistencijalne nesigurnosti trpi gotovo konstantno.

Duševna bol zbog smanjene opće životne i radne nesposobnosti: Radna sposobnost tužitelja je ocjenjena kao potpuni invaliditet odnosno radna nesposobnost za poslove za koje je kvalificiran i koje je obavljao kod tužitelja. Međutim, osim radne nesposobnosti kod tužitelja je došlo do redukcije brojnih aktivnosti u privatnom životu pa mu za brojne jednostavne poslove oko održavanja osobne higijene, poslova u vrtu i kućanstvu treba i tuđa pomoć. Sveukupno opća životna aktivnost tužitelja smanjena je za oko 70%.

Naruženost zbog postoperativnih ožiljaka je minimalna ali naruženost zbog izgleda šaka kao i držanja tijela osobito pri hodu ( hoda na širokoj osnovi sa minimalnim iskorakom) je blagog do srednjeg stupnja.

Potreba za nestručnom tuđom pomoći za obavljanje težih poslova u vrtu, održavanju kućanstva, nabavku i pripremu hrane, održavanje osobne higijene i garderobe iznosi 3 sata dnevno.

Potpuna radna nesposobnost za rad nastupila je kao izravna posljedica dugotrajnih višegodišnjih štetnih učinaka brojnih čimbenika, prije svega vibracija na šake, cijele ruke i cijelo tijelo osobito kralježnicu. Šake su najvažniji dio ljudskog tijela u mnogim radnim procesima kao motorički alat ali i osjetilni organ. Sindrom karpalnog kanala kao vodeća dijagnoza značajno oštećuje funkciju šaka, a sva daljnja oštećenja ruku i cijelog tijela osobito kralježnice sa svim neurološkim posljedicama, dio su istog patološkog procesa gdje je glavni etiološki čimbenik vibracija.

Patološko zbivanje u području oba karpalna kanala i nakon završenog liječenja i rehabilitacije je definitivno i ireverzibilno, te se ne očekuje daljnje napredovanje. Međutim patološka zbivanja na kralježnici sa brojnim neurološkim posljedicama koje uzrokuje difuzno sužavanje kralježničkog kanala osobito u vratnom i slabinskom dijelu će i dalje napredovati i narušavati opću životni i radnu sposobnost. Vještak navodi da uvažavajući stručnost liječničkih komisija koje su ocijenile da je sindrom karpalnog kanala jer je na popisu profesionalnih bolesti smanjio radnu sposobnost za 30%, a bolesti koje su posljedica rada 70% mišljenja je da je to sve jedan zajednički patološki proces sa izjednačenim omjerom po 50% za nastupanje potpune radne nesposobnosti tužitelja.

19. Na nalaz i mišljenje vještaka je prigovarao tuženik te je vještak u pismenom očitovanju od 31.10.2024. naveo da je u opsežnoj dokumentaciji spisa, a i po izjavi tužitelj,a našao podatak da je tužitelj zbog progredirajućih zdravstvenih tegoba uključujući višekratne operacije preponskih kila, i ozljeda na radu samo formalno premješten na poslove šumskog radnika gdje je i dalje bio izložen teškom fizičkom radu koji je obuhvaćao kršenje, rad kosirom, rezanje stabala motornom pilom, rad na traktoru i sličnim teškim strojevima.

Promjene na šakama su već bile trajne i ireverzibilne. Nastavkom rada na tim poslovima razvijali su se drugi patološki procesi uzrokovani prijenosom vibracija na cijele ruke,kralježnicu i čitavo tijelo, jer postoji velika mogućnost da su ti radnici izloženi višestruko većim razinama vibracija nego pri radu s motornim pilama za koje, zbog svojeg zdravstvenog stanja, imaju zabranu rada.

Navodi da u pogledu prigovora na potrebu tuđe pomoći su neosnovani. Osoba koja boluje od bolesti koje su navedene u vještvu i zbog kojih je nastupila potpuna radna nesposobnost je u privatnom životu u velikoj mjeri ovisna, za sad, o nestručnoj pomoći drugih osoba u prosjeku 3 sata dnevno.

Zbog naravi navedenih bolesti moguća je progresija i pogoršanje s potrebom još većeg opsega nestručne tuđe pomoći pa čak u slučaju nepokretnosti i potrebe stručne pomoći u uvjetima kućne njege.

U pogledu intenziteta straha navodi da za neke kvalifikatorne okolnosti nematerijalna šteta kao što su bol i strah nema egzaktne mjerne instrumente pa ih određuju temeljem multifaktorijalnog uvida i općeg kliničkog iskustva vještaka. Pri ocjeni duševna bol zbog smanjenja opće životne i radne sposobnosti služe se Orijentacijskim medicinskim tablicama za procjenu smanjenja životne aktivnosti hrvatskog društva za medicinska vještačenja Hrvatskog liječničkog zbora. Pri tome redovito procjenjuju štetu na konkretnoj osobi sagledavajući sve njezine dimenzije i status.

U pogledu smanjenja životne aktivnosti navodi da zbog progresivne naravi svih bolesti koje su navedene u vještvu nije za očekivati da će se u doglednoj budućnosti zdravstveno stanje tužitelja popraviti pa time i kvaliteta njegovog života i smanjenje ocjene ispod vrijednosti 70%. U ovom slučaju riječ OKO znači da je u budućnosti moguće pogoršanje iznad 70%.

20. Na očitovanje vještaka je i nadalje prigovarao tuženik te je vještak usmeno saslušan na raspravi te iskazuje da u odnosu na prigovor tuženika da se ne može duže vremena odrediti potreba za tuđom pomoći i njegom tri sata dnevno, odgovara da tužitelj ima višestruke dijagnoze te se kod njega bolest mijenja, pa taj način mu je potrebna nekad tuđa pomoć i njega 8 sati dnevno a nekada 1 sat, jer sve to ovisi o puno faktora, od samog vremena i promjene do nekih pokreta koji ga mogu unazaditi, te je izračunao prosjek tuđe pomoći i njege po danu.

U pogledu prigovora da tužitelj nije trpio jaki strah pred operaciju, ističe da je svaki operativni zahvat jedan veliki rizik sa neizvjesnim ishodom i unatoč tome što pacijente pripremaju sa medikamentima taj strah je normalan i pojavljuje se kod svih ljudi, a napominje da je pacijent izložen anesteziji koja ustvari predstavlja jedno kontrolirano trovanje organizma da čovjek ne bi osjećao bol.

Navodi da je procijenio sveukupno smanjenje životne aktivnosti za oko 70% na način da je to sada 70% no obzirom na činjenicu da tužitelj ima višestruke dijagnoze kod njega ne može nastupiti bilo kakvo poboljšanje već uslijed svih ovih bolesti će kod njega dolaziti do daljnjeg pogoršanja i to obzirom na činjenicu da je obavljajući poslove svog radnog mjesta bio izložen svakodnevnim vibracijama koje su izazivale traume cijelog organizma i koje su dovele do ove bolesti.

Na pitanje pun. tuženika da li je vještak uzeo u obzir da je poslodavac zbog ograničenja radne sposobnosti tužitelja premjestio na lakše radno mjesto odnosno na radno mjesto šumskog radnika umjesto šumskog radnika sjekača, odgovara da je u izradi vještva uzimao anamnezu i razgovarao sa tužiteljem, te utvrdio da je tužitelj i na ovom drugom mjestu morao raditi sa motorkom i sa kosirkom, a što sve izaziva silovite pokrete i ponekad izaziva i gore promjena na zglobovima. Uglavnom tužitelj nije premješten na radno mjesto u kojem ne bi dolazio u doticaj sa takvim alatima već je i dalje obavljao poslove sječenja grana, i sve ostale poslove koje su zahtijevale uporabu alata.

Napominje da je tuženik naveo da je oslobodio tužitelja od rada koji ga može ugrožavati zdravstveno, ali samo papirnato, a iz razgovora sa tužiteljem je utvrdio da je isti radio i dalje teške poslove. Do 2016. g. je tužitelj je pretrpio teška oštećenja organizma i daljnji rad je kod njega uzrokovao brže oštećenje nego što bi to bilo kod nekog drugog čovjeka, a što sve dokazuje medicinska dokumentacija iz koje je vidljivo da se tužitelj kontinuirano liječio i med. dokumentacija upravo dokazuje na daljnje oštećenje organizma što upućuje da je i dalje bio izložen radu koji je takvo oštećenje uzrokovao. Tužitelj ima takva oštećenja koja i najmanje vibracije izazivaju oštećenja, a ta pogoršanja su izvjesna. Tužitelj je u depresiji i ponekad ima suidicialne misli.

21. Nakon usmenog saslušanja na nalaz i mišljenje nije bilo daljnjih prigovora te je sud prihvatio nalaz vještaka u cijelosti kao stručan, sačinjen temeljem medicinske dokumentacije, pregleda tužitelja, a koji nalaz je u suglasju sa iskazom tužitelja u ovom postupku i svjedoka AK koji iskazi potvrđuju nalaz vještaka da je tužitelj i nakon premještaja na lakše radno mjesto ipak radio teške poslove koji su uzrokovali tako teške zdravstvene probleme, zbog kojih se tužitelj liječio , ali unatoč tome je došlo do gubitka opće radne sposobnosti.

22. Vještak u ovom postupku je dao nalaz i mišljenje iz kojeg proizlazi da je tužitelju opća životna aktivnost uslijed bolesti uzrokovana teškim radom kod tuženika umanjena za 70 %, da su navedene bolesti u nalazu i medicinskoj dokumentaciji nastupile samo i isključivo zbog naravi posla koji je tužitelj obavljao kod tuženika, a što sve je potkrepljeno utvrđenjem o nastanku profesionalne bolesti nadležnog upravnog tijela, medicinskom dokumentacijom , a u konačnici je tužitelj umirovljen zbog bolesti koju je utvrdio vještak u ovom postupku. Stoga je sud utvrdio uzročno posljedičnu vezu između tužiteljeve bolesti i rada kod tuženika, te odgovornost tuženika za štetu koju tužitelj trpi, jer je do bolesti došlo na poslu koji je obavljao za tuženika.

23. Slijedom navedenog tuženik odgovara za nastanak profesionalne bolesti kod tužitelja uslijed obavljanja poslova svog radnog mjesta šumskog radnika te kasnije pomoćnog radnika, a koja bolest je uzrok nastanka materijalne i nematerijalne štete kod tužitelja.

24. Kod tužitelja je došlo do povrede povredu prava osobnosti, a sud je sukladno odredbama članka 1100. ZOO-a procjenjivao okolnosti koje uključuju težinu povrede, trajanje i intenzitet fizičke ili duševne boli, straha i naruženosti, te druge relevantne okolnosti slučaja te je utvrdio da je osnovano potraživanje tužitelja s navedenog osnova u iznosu od 106.052,14 eura, posebno imajući u vidu da je kod tužitelja koji je srednje životne dobi ( 53 godine) došlo do smanjenja životne aktivnosti od 70 %, da je zbog rada kod tuženika postao radno nesposoban, te da je ovisan o stalnoj pomoći njegovih ukućana i obitelji.

25. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva s osnova rente za bolove srednjeg i slabog intenziteta, isto je neosnovano , jer se navedeno potraživanje eventualno može dosuđivati ukoliko je kumulativno utvrđeno , a što ovdje nije slučaj. Stoga je valjalo odbiti tužitelja s dijelom potraživanja novčane rente u iznosu od 716,70 eura mjesečno kao neosnovano, kao pod VI izreke presude.

26. Sud je utvrdio da će tužitelju biti potrebna tuđa pomoć i njega po 3 sata dnevno, i to za osobnu higijenu, nabavu, pripremu hrane i ostalo, a po cijeni 4 eura po satu, sukladno ocjeni suda u trenutku donošenja odluke o potrebi za takvom pomoći, koju tužitelju pružaju ukućani. Sukladno odredbi članka 1093. stavak 2. ZOO-a dosuđen je iznos od 360,00 eura mjesečno sve do kada budu postojali uvjeti za navedenu pomoć, stoga je sud dosudio navedeni iznos sa kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude sukladno odredbi članka 1089. ZOO-a, a visina i okolnosti su utvrđene danom donošenja presude pa je valjalo odbiti tužitelja sa zateznim kamata do 04. studenog 2025. kao neosnovan.

27. Radi utvrđivanja izgubljene zarade sud je proveo financijsko vještačenje te je vještakinja Petra Blašković utvrdila u nalazu i mišljenju od 26.06.2024. da je izgubljena zarada tužitelja po osnovi razlike očekivane plaće i isplaćene mirovine iznosi mjesečno 435,58 eura.

28. Slijedom navedenog je sud utvrdio osnovanim potraživanje tužitelja s navedenog osnova, temeljem odredbe članka 1088. i članka 109. ZOO-a.Tužitelj potražuje do rujna 2024. akumulirani iznos od 11.325,00 eura, a nadalje iznos od 435,58 eura mjesečno dok za to budu postojali uvjeti. Slijedom navedenog je sud presudio kao u II i III izreke presude.

29. Odluka o visini stope zakonskih zateznih kamata temelji se na članku 29. stavak 2. Odluka o kamatama temelji se na odredbi članka 29. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22; u daljnjem tekstu ZOO), i to od 15 u mjesecu za protekli mjesec u pogledu izgubljene zarade, te od 15 u mjesecu za tekući mjesec u pogledu tuđe pomoći i njege obzirom na odredbe članka 92. ZR-a, te članka 1093. ZOO-a.

30. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. ZPP-a. Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, troškovnika, te vrijednosti predmeta spora po konačno uređenom tužbenom zahtjevu. Tužitelj nije uspio samo u neznatnom dijelu a zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi.

Tako je tužitelju priznat trošak tužbe od 833 boda, podneska od 14.06.2023., i 08.01.2025., od po 833 boda, pristupa na ročište od 14.09.2023., 07.04.2025., 16.10.2025. sve po 833 boda (primjenom Tbr. 7/1, 8/1 i 9/1 OT), ukupno 4998 bodova (vrijednost 1 boda = 2,00 eura), ili 9.996,00 eura, na koji iznos je pridodano 25 % PDV-a , iznos vještačenja od 450,00 eura, sveukupno 12.945,00 eura.

31. Tužitelju je temeljem članka 151. ZPP-a dosuđena kamata na parnični trošak

32. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 4. studenog 2025.

Sutkinja:

Vesna Horvath

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku putem ovog suda u pet (5) istovjetnih primjeraka u roku od petnaest (15) dana, a o žalbi odlučuje nadležan županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku