Poslovni broj: K-Us-12/2020-45
REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SPLITU
Odjel za suzbijanje korupcije
i organiziranog kriminaliteta
Gundulićeva 29 a, Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca Magde Davidović Glumac, kao predsjednika vijeća te Damira Romca i Ankice Boban, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Elene Jurašin kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv optuženika ad. 1. DŽ i ad. 2. LŽ, zbog produljenog kaznenog djela protiv službene dužnosti – zlouporabom položaja i ovlasti - djelo opisano i kažnjivo po članku 291. stavak 1. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18 dalje: KZ/11), sve u svezi s člankom 52. KZ/11, na temelju optužnice Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta pod poslovnim brojem KO-US-36/2020 od 8. srpnja 2020., nakon javno održane i zaključene rasprave 30. listopada 2025. u nazočnosti zastupnika optužbe RŽ, zamjenice ravnatelja USKOK-a, zamj. branitelja optuženika ad. 1. Gorane Roso, odvj. u Splitu, branitelja optuženika ad. 2. Rafaela Krešića, odvj. u Zagrebu te optuženika ad. 2. LŽ osobno, a u izočnosti optuženika ad. 1. DŽ, na ročištu za objavu presude održanom 4. studenog 2025.,
p r e s u d i o j e
OPTUŽENICI:
ad. 1. DŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], sin pok. D i L rođene R, rođen **.**.1971. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], državljanin RH, neoženjen, bez djece, diplomirani ekonomist, pismen, policijski službenik pod suspenzijom, sa mjesečnim primanjima od cca 800,00 eura, vlasnik osobnog automobila marke Mazda 3 starosti 4 godine i skutera marke Gillera Stalker starosti oko 10 godina, neosuđivan, nalazi se na slobodi, drugi kazneni postupak nije u tijeku
ad. 2. LŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], sin M i MŽ rođene AŽ, rođen **.**.1973. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], državljanin RH, oženjen, otac troje punoljetne djece, s višom stručnom spremom, prvi stupanj kriminalistike, pismen, policijski službenik pod suspenzijom, sa mjesečnim primanjima od cca 1.200,00 eura, vlasnik kuće na adresi prebivališta površine oko 150 m2 i osobnog automobila marke Volkswagen Polo starosti 3 godine, neosuđivan, nalazi se na slobodi, drugi kazneni postupak nije u tijeku
k r i v i s u :
OPTUŽENIK AD. 1. DŽ
I. što je u vremenskom razdoblju od 12. ožujka do 8. srpnja 2019., u Zadru, kao načelnik Postaje prometne policije Zadar, postupajući protivno dužnostima propisanima člankom 109. stavak 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18 dalje: Prekršajni zakon), člankom 111. Prekršajnog zakona i člankom 157. stavak 1. Prekršajnog zakona te člankom 8. Zakona o policiji (Narodne novine br. 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15, 121/16 i 66/19 dalje: Zakon o policiji), u namjeri sprječavanja pokretanja prekršajnih postupaka protiv načelnika Policijske uprave krapinsko-zagorske TŽ i zamjenika glavnog ravnatelja policije ČŽ, znajući da su policijski službenici te policijske postaje ZŽ i ŠŽ, koristeći se službenim vozilom tzv. presretačem, u počinjenju prekršaja iz članka 54. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15 i 108/17 dalje: ZSPC) 9. ožujka 2019. u 22:19 sati u mjestu Sabunike zatekli te snimili i zaustavili vozilo registarskih oznaka i broja [registarska oznaka] kojim je upravljao TŽ, a 12. ožujka 2019. u 12:41 sati u mjestu Žerava u počinjenju prekršaja iz članka 53. stavak 1. ZSPC-a zatekli te snimili i zaustavili vozilo registarskih oznaka i broja [registarska oznaka] kojim je upravljao ČŽ, od policijskih službenika ZŽ i ŠŽ odmah zatražio te nakon njihovog postupanja prema ČŽ u Postaji prometne policije Zadar preuzeo zapisnik serijskog broja [serijski broj] o izmjerenoj brzini kretanja vozila registarskih oznaka i broja [registarska oznaka] koji je potpisao ČŽ sa pripadajućim izvješćem o počinjenom prekršaju (stjecaj) kao i zapisnik serijskog broja [serijski broj] o izmjerenoj brzini kretanja vozila registarskih oznaka i broja [registarska oznaka] kojim je upravljao TŽ sa pripadajućim izvješćem o počinjenom prekršaju (stjecaj), nakon čega je tako preuzetu dokumentaciju zadržao kod sebe u uredu te kao rukovoditelj Postaje prometne policije Zadar i ovlaštena osoba policije kao ovlaštenog tužitelja u prekršajnom postupku nije poduzeo niti jednu daljnju zakonom propisanu radnju radi pokretanja prekršajnih postupaka zbog prekršaja u kojima su zatečeni TŽ i ČŽ niti je navedenu dokumentaciju dostavio službenicima referade za prekršaje Postaje prometne policije radi daljnjeg postupanja i procesuiranja počinitelja tih prometnih prekršaja sve do 8. srpnja 2019. kada je prestao obnašati dužnost načelnika Postaje prometne policije Zadar, a zapisnike o izmjerenoj brzini kretanja vozila serijskih brojeva [serijski broj] i 1790991 sa pripadajućim izvješćima o počinjenom prekršaju (stjecaj), po kojima do tada nije pokrenuo prekršajne postupke protiv TŽ i ČŽ, prilikom primopredaje dužnosti predao novoimenovanom načelniku Postaje prometne policije Zadar optuženiku ad. 2. LŽ,
dakle, kao službena osoba iskoristio svoj položaj i ovlast te nije obavio dužnost pa je time drugoj osobi pribavio korist, počinivši više odvojenih radnji u prirodnom smislu kojima se ostvaruju bića istog kaznenog djela koja s obzirom na njihovu prostornu i vremensku povezanost čine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu,
OPTUŽENIK AD. 2. LUZARIJO KULAŠ
II. što je u vremenskom razdoblju od od 8. srpnja do 23. listopada 2019., u Zadru, kao načelnik Postaje prometne policije Zadar, postupajući protivno dužnostima propisanima člankom 109. stavak 1. Prekršajnog zakona, člankom 111. Prekršajnog zakona i člankom 157. stavak 1. Prekršajnog zakona te člankom 8. Zakona o policiji, znajući da prethodni načelnik Postaje prometne policije Zadar, optuženik ad. 1. DŽ nije poduzeo niti jednu zakonom propisanu radnju radi pokretanja prekršajnih postupaka zbog prekršaja iz članka 54. stavak 1. ZSPC-a u počinjenju kojeg su policijski službenici te policijske postaje ZŽ i ŠŽ, koristeći se službenim vozilom tzv. presretačem, 9. ožujka 2019. u 22:19 sati u mjestu Sabunike zatekli te snimili i zaustavili vozilo registarskih oznaka i broja [registarska oznaka] kojim je upravljao načelnik Policijske uprave krapinsko- zagorske TŽ, te prekršaja iz članka 53. stavak 1. ZSPC-a u počinjenju kojeg su isti policijski službenici 12. ožujka 2019. u 12:41 sati u mjestu Žerava zatekli te snimili i zaustavili vozilo registarskih oznaka i broja [registarska oznaka] kojim je upravljao zamjenik glavnog ravnatelja policije ČŽ, postupajući u daljnjoj namjeri sprječavanja pokretanja prekršajnih postupaka protiv TŽ i ČŽ, nakon što je od optuženika ad. 1. DŽ **.**.2019. preuzeo zapisnik serijskog broja [serijski broj] o izmjerenoj brzini kretanja vozila registarskih oznaka i broja [registarska oznaka] kojim je 12. ožujka 2019. upravljao ČŽ sa pripadajućim izvješćem o počinjenom prekršaju (stjecaj), te zapisnik serijskog broja [serijski broj] o izmjerenoj brzini kretanja vozila registarskih oznaka i broja [registarska oznaka] kojim je 9. ožujka 2019. upravljao TŽ sa pripadajućim izvješćem o počinjenom prekršaju (stjecaj), tako preuzetu dokumentaciju zadržao kod sebe te kao rukovoditelj Postaje prometne policije Zadar i ovlaštena osoba policije kao ovlaštenog tužitelja u prekršajnom postupku nije poduzeo niti jednu daljnju zakonom propisanu radnju radi pokretanja prekršajnih postupaka zbog prekršaja u kojima su zatečeni TŽ i ČŽ, niti je navedenu dokumentaciju dostavio službenicima referade za prekršaje Postaje prometne policije radi daljnjeg postupanja i procesuiranja počinitelja tih prometnih prekršaja sve do 23. listopada 2019. kada je, potaknut zaprimljenim upitima medijskih kuća u vezi neprocesuiranja prometnog prekršaja u kojem je zatečen ČŽ, navedenu dokumentaciju žurno dostavio službenici referade za prekršaje Postaje prometne policije Zadar radi pokretanja prekršajnih postupaka, nakon čega je istoga dana službenica referade za prekršaje za ČŽ sačinila prekršajni nalog broj 511-18-15/05-3-20-1/2019 zbog počinjenog prekršaja iz članka 53. stavak 1. ZSPC-a, a za TŽ sačinila obavezni prekršajni nalog broj 511-18-15/05-4- 264-1/2019 zbog počinjenog prekršaja iz članka 54. stavak 1. ZSPC-a, koje je zatim potpisao kao načelnik Postaje prometne policije Zadar i ovlaštena osoba ovlaštenog tužitelja, nakon čega su isti 24. listopada 2019. otpremljeni iz Postaje prometne policije Zadar,
dakle, kao službena osoba iskoristio svoj položaj i ovlast te nije obavio dužnost pa je time drugoj osobi pribavio korist, počinivši više odvojenih radnji u prirodnom smislu kojima se ostvaruju bića istog kaznenog djela koja s obzirom na njihovu prostornu i vremensku povezanost čine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu,
III. čime su počinili, i to optuženik ad. 1. DŽ radnjama opisanima pod t. I. izreke ove presude, a optuženik ad. 2. LŽ radnjama opisanima pod t. II. izreke ove presude, svaki po jedno produljeno kazneno djelo protiv službene dužnosti – zlouporabom položaja i ovlasti - djelo opisano i kažnjivo po članku 291. stavak 1. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18 dalje: KZ/11), sve u svezi s člankom 52. KZ/11.
IV. Optuženik ad. 1. DŽ se na temelju članka 291. st. 1. KZ/11
o s u đ u j e
na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci.
V. Optuženiku ad. 1. DŽ se, potom, na temelju članka 57. st. 1. KZ/11 izriče
d j e l o m i č n a u v j e t n a o s u d a
na način da će se dio kazne na koju je optuženik ad. 1. DŽ osuđen u trajanju od 7 (sedam) mjeseci izvršiti, dok se preostali dio kazne u trajanju od 11 (jedanaest) mjeseci neće izvršiti ukoliko optuženik u roku provjeravanja u trajanju od 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.
VI. Optuženik ad. 2. LŽ se na temelju članka 291. st. 1. KZ/11
o s u đ u j e
na kaznu zatvora u trajanju od 11 (jedanaest) mjeseci.
VII. Na temelju članka 55. st. 1. i 3. KZ/11 optuženiku ad. 2. LŽ se navedena kazna zatvora zamjenjuje radom za opće dobro, na način da mu se jedan dan zatvora zamjenjuje s 2 (dva) sata rada.
Na temelju članka 55. stavka 6. KZ/11 rad za opće dobro se ima izvršiti u roku koji odredi nadležno tijelo za probaciju, a koji rok ne može biti kraći od jednog mjeseca niti dulji od dvije godine, računajući od početka izvršavanja rada za opće dobro.
Na temelju članka 55. stavka 7. KZ/11 ako se optuženik ad. 2. LŽ u roku od 8 (osam) dana od dana za koji bude pozvan ne javi nadležnom tijelu za probaciju ili mu poziv nije mogao biti dostavljen na adresu koju je dao sudu ili ne da pristanak, nadležno tijelo za probaciju će o tome obavijestiti nadležnog suca izvršenja.
Na temelju članka 55. stavka 8. KZ/11 ako optuženik ad. 2. LŽ svojom krivnjom ne izvršava rad za opće dobro, sud će odmah donijeti odluku kojom će se odrediti izvršenje izrečene kazne u neizvršenom dijelu ili u cijelosti. Ako optuženik ad. 2. LŽ ne izvrši rad za opće dobro bez svoje krivnje nadležno tijelo za probaciju će produljiti rok iz članka 55. stavka 6. KZ/11.
VIII. Na temelju članka 148. st. 1. u svezi sa člankom 145. st. 2. toč. 1. i 6. ZKP/08 nalaže se optuženicima ad. 1. DŽ i ad. 2. LŽ u roku od 15 dana od primitka pravomoćne presude na ime troškova kaznenog postupka platiti svaki po ukupan iznos od 540,00 eura (petstočetrdeseteura), od čega iznos od po 40,00 eura (četrdeseteura) predstavlja razmjerni dio putnog troška svjedoka AŽ, a iznos od po 500,00 eura (petstoeura) predstavlja paušalnu svotu za svakog optuženika.
Obrazloženje
1. Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (dalje: USKOK) kao ovlašteni tužitelj podigao je pred ovim sudom optužnicu pod poslovnim brojem KO- US-36/2020 od 8. srpnja 2020. protiv optuženika ad. 1. DŽ i ad. 2. LŽ, zbog produljenog kaznenog djela protiv službene dužnosti – zlouporabom položaja i ovlasti - djelo opisano i kažnjivo po članku 291. stavak 1. KZ/11, sve u svezi s člankom 52. KZ/11.
2. Pozvani da se u smislu čl. 416. ZKP/08 izjasne o tome kakav stav zauzimaju prema optužnici, optuženici ad. 1. i ad. 2. izjavili su da se ne smatraju krivim za kazneno djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret.
3. Sukladno čl. 417. a. st. 5. ZKP/08 optuženici su iznijeli svoje obrane na kraju dokaznog postupka.
4. S obzirom na negiranje optužbe od strane oba optuženika, u dokaznom postupku pregledani su i pročitani na temelju čl. 329. st. 3. ZKP/08: poseban raspored rada za 12./13.03.2019. PU zadarske, PPRP Zadar broj 511-18-15- OGR-3-69/19 od 11. ožujka 2019. (list 52-55), radni nalog br. 12/19 policijskih službenika PPRP Zadar ŠŽ ZŽ za dan 9. ožujka 2019. sa pripadajućim izvješćem (list 57-58), radni nalog br. 12/19 policijskih službenika PPRP Zadar ŠŽ ZŽ za dan 12. ožujka 2019. sa pripadajućim izvješćem (list 71-72), preslika interne dostavne knjige PPRP Zadar broj: B-139b (list 86-87), ispis podataka o serijskim brojevima blokova obavijesti o počinjenom prekršaju zaduženih 24.10.2019. na policijskog službenika ŠŽ sa rukom pisanom bilješkom ŽŽ (list 88), evidencija policijskih službenika o aktivnosti „presretača“ PPRP Zadar (list 90-95), prekršajni nalog PU Zadarske, PPRP Zadar broj: 511-18-15/05-3-20-1/2019 od 23. listopada 2019. okrivljeniku ČŽ (list 117), izvješće o počinjenom prekršaju ser. br. [serijski broj] (list 118), zapisnik o izmjerenoj brzini kretanja vozila ser. br. [serijski broj] – ČŽ (list 119), izvješće o počinjenom prekršaju (stjecaj) – ČŽ (list 120), popis poduzetih mjera po radnom nalogu broj 12/19 od 12.3.2019. (list 121), obavezni prekršajni nalog PU Zadarske, PPRP Zadar broj 511-18-15/05- 4-264-1/2019 od 23. listopada 2019. okrivljeniku TŽ (list 122), izvješće o počinjenom prekršaju ser. br. [serijski broj] (list 123), zapisnik o izmjerenoj brzini kretanja vozila ser. br. [serijski broj] – TŽ (list 124), izvješće o počinjenom prekršaju (stjecaj) – TŽ (list 125), detaljan ispis usluga Hrvatskog telekoma d.d. za broj [broj telefona] za ožujak 2019. – ČŽ (list 127-128), detaljan ispis usluga Hrvatskog telekoma d.d. za broj [broj telefona] za ožujak 2019. – IŽ (list 129), detaljan ispis usluga Hrvatskog telekoma d.d. za broj [broj telefona] za ožujak 2019. – DŽ (list 130), reproduciraju se 2 DVD snimke prekršaja - ČŽ i TŽ (list 144), pregledavaju se i čitaju poseban raspored rada PU zadarske PPRP Zadar za 09/10. ožujka 2019. br. 511- 18-15-OGR-3-66/19 od 04. ožujka 2019. (list 157-160), rješenje MUP-a klasa:
UP/I-112-02/18-05/5, Urbroj: 511-01-157-18-112 od 22.11.2018. o privremenom premještaju DŽ na mjesto načelnika PPRP Zadar (list 185-186), rješenje MUP-a broj: 511-18-01-1214/1-2019 od 8. srpnja 2019. o premještaju DŽ u PU zadarsku (list 187-188), rješenje MUP-a klasa: UP/I-112-02/19- 05/11, Urbroj: 511-01-157-19-189 od 16.8.2019. o rasporedu LŽ na mjesto načelnika PPRP Zadar (list 191-192), rješenje MUP-a klasa: UP/I-112- 02/19-05/69, Urbroj: 511-01-157-19-155 od 31.10.2019. o premještaju LŽ u PU zadarsku (list 193-194), nalog Županijskog suda u Zagrebu od 6. prosinca 2019. za provjeru uspostavljanja komunikacijskih kontakata (list 223- 224), reproducira se CD medij s rezultatima provjere uspostavljanja komunikacijskih kontakata pribavljeni sukladno nalogu Županijskog suda u Zagrebu broj 3 KIR-T-US- 752/19 od 6.12.2019. za DŽ, LŽ i dr. (list 227), pregledavaju se i čitaju podaci PU zadarske, PPRP Zadar o poduzetim radnjama prema počiniteljima prometnih prekršaja utvrđenih prilikom izvršenja radnih zadataka policijskih službenika po radnim nalozima PPRP Zadar broj 12/19 od 9. i 12. ožujka 2019. sa popratnom dokumentacijom o poduzetim radnjama (list 335-423), podaci MUP-a, Kabineta ministra, Službe za odnose s javnošću, od 20.12.2019. o održanim kolegijima Glavnog ravnatelja policije sa načelnicima policijskih uprava tijekom ožujka 2019. (list 427), podaci MUP-a, Ravnateljstva policije, Ureda glavnog ravnatelja policije od 18.12.2019. o vremenu zaprimanja medijskih upita za dane 23. i 24.10.2019. u vezi prometnog prekršaja koji je počinio ČŽ (list 425), disciplinski spis prvostupanjskog disciplinskog suda MUP-a u Splitu u svezi pravomoćno okončanog disciplinskog postupka koji se vodio protiv optuženika ad 1) DŽ, preslike spise formirane povodom prekršajnog naloga broj 511-18-15/05-3-20-1/2019 od 23. listopada 2019. protiv okrivljenika ČŽ i obveznog prekršajnog naloga broj 511-18-15/05-4-264- 1/2019 od 23. listopada 2019. protiv okrivljenika TŽ, dokumentacija vezana uz migraciju postojeće operativne evidencije prekršaja s terminalnom informacijskog sustava na portalski informacijski sustav MUP-a te četiri zapisnika o promjeni mjesta osnovnog sredstva PPP Zadar od 8. srpnja 2019.
4.1. Nadalje, na temelju članka 431. stavak 1. točka 6. ZKP/08 u dokaznom postupku pročitani su: zapisnik o ispitivanju svjedoka VŽ pred USKOK-om od **.**.2020., MŽ pred USKOK-om od **.**.2020., CŽ pred USKOK-om od **.**.2020., ŽŽ pred USKOK-om od **.**.2020., TŽ pred USKOK-om od **.**.2020. i ČŽ pred USKOK-om od 3. lipnja 2020.
4.2. Ujedno su u dokaznom postupku ispitani svjedoci ZŽ, ŠŽ, AŽ i IŽ.
4.3. Na kraju dokaznog postupka pregledani su izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije za oba optuženika iz kojih proizlazi da se radi o počiniteljima koji prethodno nisu osuđivani ni za kaznena djela ni za prekršaje.
5. U istražnoj fazi postupka optuženik ad. 1. DŽ koristio je svoje zakonsko pravo i branio se šutnjom, dok je na raspravi iznio svoju obranu i odgovarao na pitanja. Između ostalog naveo je da je u razdoblju od 12. listopada 2018. do 8. srpnja 2019. obavljao dužnost načelnika Postaje prometne policije Zadar (dalje: PPP Zadar), da je 9. ožujka 2019., bio je vikend, u večernjim satima dobio poruku od policijskog službenika ZŽ u kojoj je pisalo da su on i kolega zatekli bivšeg načelnika PU zadarske TŽ u počinjenju prekršaja i da su ga pustili te jesu li ispravno postupili. Pročitavši poruku razgovarao je s ZŽ i rekao mu da nisu ispravno postupili kada su TŽ pustili, da su trebali sačiniti odgovarajući zapisnik o izmjerenoj brzini kretanja vozila, koji zapisnik je TŽ trebao vlastoručno potpisati, a s obzirom da to nisu napravili na licu mjesta, da to izrade naknadno u policijskoj postaji, te da izrađenu prekršajnu dokumentaciju predaju njemu osobno u ponedjeljak, s obzirom da se radilo o vikendu. Međutim, oni su izrađenu dokumentaciju glede Carevog prekršaja predali dežurnom službeniku, iako svoje postupanje glede prekršaja nisu unijeli u radni nalog, a on ne zna zbog čega, svakako im nije to on naložio. Upitan zbog čega je ZŽ rekao da po izradi prekršajnu dokumentaciju preda njemu kao načelniku s obzirom da se nije radilo o standardnoj i uobičajenoj proceduri glede procesuiranja prometnih prekršaja, pojasnio je da je to napravio prvi put u životu, s obzirom da se radilo o nepotpunoj dokumentaciji koja "ne bi prošla na sudu", zbog čega je istu trebalo nadopuniti na način da TŽ potpiše zapisnik o izmjerenoj brzini kretanja vozila. Prekršajnu dokumentaciju glede prekršaja TŽ predao mu je u njegovom uredu u omotnici u ponedjeljak ujutro tadašnji policijski službenik za analitiku i statistiku CŽ, a ne ZŽ i ŠŽ i on je namjeravao ispraviti manjkavost zapisnika na način da TŽ potpiše navedeno pismeno. Nadalje, 12. ožujka 2019., iza 12:00 sati na mobitel ga je nazvao policijski službenik ZŽ te mu priopćio da su on i ŠŽ upravo zaustavili tadašnjeg zamjenika glavnog ravnatelja policije ČŽ kojeg su zatekli u počinjenju prekršaja iz članka 53. stavak 1. ZSPC-a, da im je isti rekao da mu se jako žuri te ga je pitao kako da postupe, na što im je on rekao da svakako sačine zapisnik o izmjerenoj brzini kretanja kojeg ČŽ mora potpisati, a da daljnju dokumentaciju mogu sastaviti u postaji, a sve budući da se ČŽ žuri. Oni su tako i postupili te su sačinili zapisnik kojeg je ČŽ uistinu potpisao. Niti postupanje spram ČŽ nisu unijeli u radni nalog, a on ne zna zašto. Potom je on telefonski kontaktirao načelnika PU zadarske IŽ te ga obavijestio da su policijski službenici zaustavili ČŽ kojeg su zatekli u počinjenju naprijed navedenog prekršaja. Istog dana ŠŽ i ZŽ predali su mu u njegovom uredu svu prekršajnu dokumentaciju povodom prekršaja ČŽ, jer im je on rekao da to naprave, budući da je on Ćelićev prekršaj namjeravao procesuirati odnosno rješavati "u paketu" s onom nepotpunom prekršajnom dokumentacijom vezano uz prekršaj TŽ. Tom prigodom nisu ništa razgovarali niti komentirali vezano uz oba prekršaja, kako TŽ tako i ČŽ. Dakle, 12. ožujka 2019. on je u svom uredu imao svu prekršajnu dokumentaciju vezano uz oba prekršaja, kako TŽ tako i ČŽ te je odlučio oba ta slučaja riješiti "u paketu", razmišljao je na koji način da TŽ potpiše predmetni zapisnik, ali je protekom vremena, pritisnut raznim obvezama koje je kao načelnik imao, sve smetnuo s uma. Potom je 8. srpnja 2019. došlo do službene primopredaje dužnosti između njega i novog načelnika, optuženika ad 2), koja primopredaja je trajala jedan ili dva dana te koja je okončana, time što je pojasnio da se kod primopredaje najviše pažnje posvetilo popisu oružja, streljiva i skupocjene opreme koja se nalazila u postaji te je u odnosu na to sačinjen i između njega i optuženika ad. 2. potpisan zapisnik. Na "zaboravljenu" prekršajnu dokumentaciju za TŽ i ČŽ naišao je u petak, 5. srpnja 2019. nakon radnog vremena prilikom pospremanja svog radnog stola, spremio je u omot spisa i odložio u ladicu radnog stola. Prilikom primopredaje dužnosti optuženiku ad 2) je predao i navedenu dokumentaciju za koju mu je rekao da se radi o prometnim prekršiteljima TŽ i ČŽ te da su "ostala ta dva predmeta za riješiti", pri čemu ništa mimo toga nisu komentirali.
5.1. Nadalje je pojasnio da je bio u korektnim odnosima sa svim policijskim službenicima kojima je bio nadređen, pa tako i s ZŽ i ŠŽ, da je prethodno poznavao optuženika ad 2) s kojim je također bio u korektnom kolegijalnom odnosu, dok s načelnikom IŽ nije imao poseban odnos, svega su par puta telefonski razgovarali kad mu je ovaj bio neposredno nadređen.
5.2. Odgovarajući na pitanja svog branitelja optuženik ad. 1. je negirao da bi u razdoblju od 12. ožujka 2019. do 8. srpnja 2019. bio u bilo kakvom kontaktu s ČŽ i A, negirao je da bi imao namjeru spriječiti pokretanje prekršajnih postupaka protiv ČŽ i TŽ te da nikad za vrijeme dok je obavljao dužnost pomoćnika načelnika PPP Zadar (12 godina) odnosno dužnost načelnika PPP Zadar nije u prekršajima zatečen "netko tako značajan i visoko rangiran u policijskoj strukturi kao što su bili TŽ i ČŽ".
5.3. Odgovarajući na pitanja branitelja optuženika ad 2), optuženik DŽ je pojasnio da je na "zaboravljenu" prekršajnu dokumentaciju glede prekršaja ČŽ i TŽ naišao u petak 5. srpnja 2019. nakon završetka radnog vremena, pa nije mogao ništa napraviti, a da je kojim slučajem ranije naišao na istu, da je tu dokumentaciju samo trebao predati u prekršajnu referadu, ali po njegovom mišljenju to je mogao napraviti samo glede prekršaja ČŽ, a s obzirom na nepotpunu dokumentaciju glede prekršaja TŽ. Potvrdio je da u trenutku kada on nailazi 5. srpnja 2019. na navedenu dokumentaciju da ni jedan prekršaj nije bio evidentiran u službenim evidencijama postaje. Također je naveo da mu u niti jednom trenutku nije palo na pamet da bi optuženik ad 2) mogao imati bilo kakvih problema ili neugodnosti vezano uz ovu prekršajnu dokumentaciju na koju mu je ukazao prilikom primopredaje dužnosti.
5.4. Ispitan u prethodnom postupku pred predstavnikom ovlaštenog tužitelja optuženik ad. 2. LŽ je iznio obranu negirajući počinjenje predmetnog kaznenog djela, u bitnom navodeći kako prilikom preuzimanja dužnosti načelnika PPP Zadar nije bio upoznat sa prometnim prekršajima koje su u ožujku 2019. počinili zamjenik glavnog ravnatelja policije ČŽ i načelnik PU krapinsko- zagorske TŽ te da prekršajni postupci protiv istih nisu pokrenuti, da je za postojanje istih i njihovo neprocesuiranje saznao tek 23. listopada 2019. kada je u PU zadarskoj zaprimljen medijski upit u vezi neprocesuiranja prekršaja kojeg je počinio ČŽ. Pojasnio je da je primopredaja dužnosti načelnika PPP Zadar između njega, koji je tu dužnost obavljao počevši od 8. srpnja 2019. , i prethodnog načelnika, optuženika ad. 1. DŽ trajala jedan dan, da nije obavljena primopredaja pojedinačnih predmeta već cijele službe, da primopredaju nisu dovršili, pa da tako nije izrađen niti zapisnik o primopredaji. Kada je, po zaprimljenom medijskom upitu, saznao za postojanje ovih prekršaja, izvijestio je o tome načelnika PU zadarske IŽ koji mu je rekao da napravi što smatra da je ispravno, a zatim je odlučio prekršaje odmah procesuirati.
5.5. Prilikom iznošenja obrane na raspravi optuženik ad. 2. LŽ je ustrajao u navodima iz obrane iznijete u prethodnom postupku, koju obranu je nadopunio ustrajući u tvrdnji da mu dotadašnji načelnik PPP Zadar, optuženik DŽ prilikom primopredaje dužnosti, koja je trajala svega jedan dan i koja po njegovom mišljenju nikada nije bila dovršena u formalno-pravnom smislu, o čemu nije obavijestio sebi nadređene instance (jer su između njih potpisani isključivo zapisnici glede primopredaje oružja, streljiva i vrjednije opreme policijskih službenika) nije predao niti je on od njega preuzeo prekršajnu dokumentaciju glede prekršaja TŽ i ČŽ, za postojanje koje, kao i za njihovo neprocesuiranje, on nije znao sve do 23. listopada 2019. Pojasnio je da je prilikom primopredaje dužnosti 8. srpnja 2019. optuženika DŽ zamolio da mu makar djelomično isprazni svoj radni stol, što je ovaj i napravio oslobodivši mu tri ladice u koje je stavio svoje stvari i tada je u jednoj ladici vidio hrpu papira, letimice pogledavši vidio je da se radi o prekršajnim nalozima, izviješćima o počinjenim prekršajima, optužnim prijedlozima i sl., na što mu je DŽ rekao da su to njegove kopije za suradnju s Prekršajnim sudom u Zadru. On nikada nije gledao ni provjeravao tu dokumentaciju. Potom je u više navrata pozivao putem mobitela optuženika ad 1) i tražio od njega formalni dovršetak primopredaje, ali do toga nikad nije došlo. Nadalje, 23. listopada 2019. iza 15:00 sati na mobitel ga je nazvao načelnik PU zadarske IŽ te ga pitao je li vidio mail glasnogovornice vezano uz ČŽ. Nakon što je vidio mail saznao je da se radilo o upitu jedne medijske kuće vezano uz zatjecanje ČŽ u brzoj vožnji, za što isti nije prekršajno procesuiran, te pri čemu bi snimka bila uništena, a sve negdje u ožujku 2019. Odmah je kontaktirao svog pomoćnika AŽ te mu je ovaj rekao da ni on ni CŽ o tome nemaju nikakvih saznanja. AŽ i CŽ su potom otišli u evidenciji potražiti predmetnu snimku, ali ju nisu mogli pronaći jer nisu imali podatak o datumu počinjenja tog prekršaja, na što je on AŽ rekao da pregledaju čitav ožujak 2019. Potom je kontaktirao putem mobitela DŽ koji je zatim došao u njegov ured i onda u nazočnosti njega i AŽ iz ladice s desne strane radnog stola izvadio onaj snop papira za kojeg mu je prilikom primopredaje rekao da se radi o njegovim preslikama za suradnju s Prekršajnim sudom u Zadru, te iz tog snopa papira izvadio određenu dokumentaciju vezano uz prekršaj TŽ, a nakon daljnje pretrage izvadio i dokumentaciju vezano uz prekršaj ČŽ, pri čemu mu je rekao da "to znaju IŽ i svi". Nakon toga AŽ i CŽ su pronašli predmetnu snimku brze vožnje ČŽ, koja snimka je bila arhivirana 10. svibnja 2019. Potom je on nazvao načelnika IŽ te ga obavijestio da su pronašli snimku koja nije uništena te da postoji zapisnik u odnosu na predmetni Ćelićev prekršaj, da ništa nije procesuirano, da je navodno izgubljeno u papirima, na što mu je on rekao: "Radite što mislite da je ispravno." On odmah odlučuje procesuirati predmetni slučaj, kao i prekršaj TŽ, koji također nije bio procesuiran. Potom AŽ uzima svu prekršajnu dokumentaciju i odnosi je u referadu za prekršaje, kojom prilikom se utvrđuje da nedostaju tzv. mala izvješća za oba predmeta, on mu nalaže da te formulare zaduži na ŠŽ kao voditelja Službe ophodnje koja je postupala spram oba prekršitelja. Nakon opisanog postupanja nazvao ga je načelnik IŽ, koji ga je pitao na koji način su riješili predmetni slučaj, na što mu je on odgovorio da je predmet ČŽ išao u redovnu proceduru, te da je među zagubljenim papirima bio i predmet vezano uz prekršaj TŽ te da je i to procesuirano. Ujedno je naveo da je njegov dojam prilikom razgovora s IŽ bio da isti nije bio upoznat s postojanjem predmetnih prekršaja odnosno njihovim neprocesuiranjem. Nadalje je pojasnio da je s načelnikom IŽ i svojim pomoćnikom AŽ korektno surađivao. Na koncu je naglasio da on kao predstavnik ovlaštenog tužitelja nije bio dužan procesuirati prekršaj TŽ s obzirom na proceduralnu grešku u vidu nepostojanja potpisa na zapisniku o prekoračenoj brzini koji je retroaktivno sačinjen te neuručivanja istom obavijesti o počinjenom prekršaju, kao ni prekršaj ČŽ da je imao saznanja da je isti kritične prigode bio na tajnom zadatku.
6. Prije nego što je sud utvrdio završetak dokaznog postupka, stranke su navele kako nemaju primjedbi na tijek dokaznog postupka niti drugih dokaznih prijedloga.
7. Po provedenom dokaznom postupku sud je, analizirajući svaki dokaz posebno te ga dovodeći u vezu s drugim dokazima, cijeneći dokaze metodom slobodne ocjene dokaza, utvrdio da su optuženici ad. 1. i ad. 2. počinili svaki po jedno produljeno kazneno djelo protiv službene dužnosti – zlouporabom položaja i ovlasti - djelo opisano i kažnjivo po članku 291. stavak 1. KZ/11, sve u svezi s člankom 52. KZ/11 na način kako je to činjenično i pravno opisano i označeno u izreci presude.
8. Kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti čini službena ili odgovorna osoba koja iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost pa time sebi ili drugoj osobi pribavi korist ili drugome prouzroči štetu. Dakle, radi se o službeničkom kaznenom djelu odnosno o tzv. "delicta propria", pri čemu radnja počinjenja može imati tri modaliteta, i to iskorištavanje položaja i ovlasti, prekoračenje granica ovlasti i neobavljanje dužnosti, pri čemu počinitelj ostvaruje biće ovog kaznenog djela ostvarivanjem jednog od tri opisana modaliteta radnje počinjenja kojima se sebi ili drugome pribavlja korist, koja može biti imovinske ili neimovinske naravi, ili se drugom prouzroči šteta, pri čemu je nužno da jedan od naznačenih ciljeva bude i ostvaren. Službeni položaj je iskorišten kad službena osoba iskoristi ovlasti vezane uz svoj položaj u organizaciji kako bi djelujući protivno interesima službe ostvarila neki svoj ili tuđi interes. Počinjenje djela neobavljanjem dužnosti korist odnosno šteta su nastale kao posljedica kršenja obveze službene osobe da određenu radnju napravi u skladu s protokolom koji joj nalaže opis njenog radnog mjesta. Ratio ovog kaznenog djela odnosno inkriminacija opisanog postupanja jest zaštita pravne vrijednosti povjerenja u službenički položaj, a time i borba protiv koruptivnih kaznenih djela.
9. Po provedenom dokaznom postupku nije bilo sporno da su optuženici ad 1. i ad 2. kao načelnici PPP Zadar odnosno policijski službenici u smislu Zakona o policijskim poslovima i ovlastima te Zakona o policiji tijekom inkriminiranog vremenskog razdoblja imali status službene osobe u smislu članka 87. stavak 3. KZ/11.
10. Nije bilo sporno niti to da su isti kao ovlaštene osobe i rukovoditelji PPP Zadar imali status ovlaštenog tužitelja za pokretanje prekršajnih postupaka povodom prometnih prekršaja iz ZSPC-a, a kako to proizlazi iz odredbi članka 109. stavak 1., članka 111. i članka 157. stavak 1. Prekršajnog zakona te članka 8. Zakona o policiji.
11. Nadalje, nije bilo sporno da su policijski službenici PPP Zadar ZŽ i ŠŽ, koristeći se službenim vozilom tzv. presretačem, u počinjenju prekršaja iz članka 54. stavak 1. ZSPC-a 9. ožujka 2019. u 22:19 sati u mjestu Sabunike zatekli te snimili i zaustavili vozilo registarskih oznaka i broja [registarska oznaka] kojim je upravljao načelnik PU krapinsko-zagorske TŽ, a 12. ožujka 2019. u 12:41 sati u mjestu Žerava u počinjenju prekršaja iz članka 53. stavak 1. ZSPC-a zatekli te snimili i zaustavili vozilo registarskih oznaka i broja [registarska oznaka] kojim je upravljao zamjenik glavnog ravnatelja policije ČŽ. Da je tome tako nitko od stranaka u postupku nije osporavao, pa tako niti optuženici u svojim obranama, a isto ujedno proizlazi i iz iskaza ispitanih policijskih službenika ZŽ i ŠŽ, kao i iz iskaza ispitanih svjedoka TŽ i ČŽ, kao i iz pregledane materijalne dokumentacije u vidu prekršajnih spisa formiranih povodom naprijed navedenih prekršaja.
12. Po provedenom dokaznom postupku nije bilo sporno niti to da navedeno zatjecanje od strane policijskih službenika ŠŽ i ZŽ u počinjenju naprijed navedenih prometnih prekršaja TŽ i ČŽ nije bilo upisano u radne naloge od strane ŠŽ i ZŽ. Naime, to u svojim obranama potvrđuju optuženici ad 1. i ad 2. kao i sami policijski službenici ŠŽ i ZŽ ispitani kao svjedoci u ovom postupku, a ujedno proizlazi i iz pregledanih radnih naloga od 9. ožujka 2019. (list 57 spisa) i od 12. ožujka 2019. (list 71 spisa).
13. Nije bilo sporno da je optuženik ad 1. DŽ od policijskih službenika ZŽ i ŠŽ nakon zatjecanja ČŽ u počinjenju prometnog prekršaja 12. ožujka 2019. zatražio u telefonskom razgovoru s policijskim službenikom ZŽ da njemu osobno dostave prekršajnu dokumentaciju o zatjecanju ČŽ i TŽ u počinjenju predmetnih prometnih prekršaja, što sam optuženik ad 1. DŽ priznaje u svojoj obrani, a to u svojim iskazima potvrđuju i sami policijski službenici ZŽ i ŠŽ.
14. Nije bilo sporno niti to da takav način postupanja glede izrade i dostave prekršajne dokumentacije nije bio u skladu s protokolom odnosno nije bio uobičajen, što također u svojoj obrani optuženik ad 1. DŽ ne negira, a ujedno proizlazi i iz iskaza svjedoka ŠŽ, ZŽ, VŽ, MŽ te CŽ.
14.1. Naime, u svojim iskazima policijski službenici ZŽ i ŠŽ opisuju da je standardna procedura prilikom zatjecanja pojedinih osoba u počinjenju prometnih prekršaja iz članka 54. stavak 1. i 53. stavak 1. ZSPC-a bila da se uobičajeno prekršajna dokumentacija u vidu zapisnika o izmjerenoj brzini kretanja, izvješća o počinjenom prekršaju (stjecaj) te "malog izvješća" popunjava od strane policijskih službenika koji rade u presretaču na licu mjesta te po završetku smjene predaje šefu smjene uz popunjeni radni nalog. Postojala je mogućnost da se navedena dokumentacija ukoliko se ne popuni na licu mjesta, popuni od strane policijskih službenika odmah po povratku u postaju, te ponovno po završetku smjene preda šefu smjene zajedno uz popunjeni radni nalog. Ispitan u svojstvu svjedoka VŽ, koji je u inkriminirano vrijeme bio zaposlen na radnom mjestu pomoćnika šefa smjene u operativnom dežurstvu, potvrdio je da policijski službenici nakon završetka smjene radni nalog zajedno sa svim aktima odnosno pismenima koje su sačinili tijekom smjene moraju predati njemu osobno, kao neposredno nadređenom te da ne postoji mogućnost i nije u skladu s protokolom da se navedene isprave od strane policijskih službenika predaju direktno na ruke načelniku postaje prometne policije. Svjedokinja MŽ, zaposlenica prekršajne referade PPP Zadar, u svom je iskazu navela da sve akte u referadi za prekršajni postupak na temelju kojih se dalje provodi prekršajno procesuiranje oni zaprimaju od voditeljice referade ĆŽ. Vezano za prekršaje prekoračenja brzine u pravilu prekršajne naloge ili obvezne prekršajne naloge policijski službenici izdaju počiniteljima prekršaja na licu mjesta. Ukoliko policijski službenici tako ne postupe uobičajeno oni u prekršajnoj referadi dokumentaciju na temelju koje potom izrađuju prekršajne naloge zaprimaju kroz prekršajnu referadu u roku od 2 do 3 dana od dana kada su policijski službenici zatekli određenu osobu u počinjenju prekršaja. I svjedok CŽ, zaposlen u Odjelu prometne preventive PPP Zadar sa zaduženjem preuzimanja radnih naloga i pratećih akata iz operativnog dežurstva te pohranjivanje snimki koje snime presretači prilikom postupanja prema počiniteljima prometnih prekršaja, potvrdio je da je uobičajeni protokol da on u jutarnjim satima u operativnom dežurstvu preuzima radne naloge s pratećim aktima o utvrđenim prekršajima prethodnog dana, utvrđene prekršaje unosi u internu evidenciju, potom tu dokumentaciju predaje tajnici načelnika, a ova potom pomoćnicima načelnika, radi daljnjeg postupanja.
14.2. Optuženik ad 1. DŽ u svojoj obrani potvrđuje da je u isključivom posjedu prekršajne dokumentacije, i to zapisnika serijskog broja [serijski broj] o izmjerenoj brzini kretanja vozila registarskih oznaka i broja [registarska oznaka] koji je potpisao ČŽ sa pripadajućim izvješćem o počinjenom prekršaju (stjecaj) te zapisnika serijskog broja [serijski broj] o izmjerenoj brzini kretanja vozila registarskih oznaka i broja [registarska oznaka] kojim je upravljao TŽ sa pripadajućim izvješćem o počinjenom prekršaju (stjecaj) bio u razdoblju od 12. ožujka do 8. srpnja 2019., iako isti tvrdi da mada je rekao policijskim službenicima ZŽ i ŠŽ da njemu osobno dostave predmetnu dokumentaciju, da su mu isti neposredno u njegovom uredu uručili samo dokumentaciju koja se odnosi na zatjecanje ČŽ u počinjenju prekršaja, a da mu je dokumentaciju glede zatjecanja TŽ u počinjenju prekršaja dan prije u njegovom uredu predao CŽ.
14.3. Međutim, da su mu istog dana i to baš 12. ožujka 2019. u njegovom uredu policijski službenici ZŽ i ŠŽ neposredno, na njegovo traženje, uručili prekršajnu dokumentaciju vezanu uz zatjecanje u počinjenju prekršaja kako ČŽ tako i TŽ proizlazi iz međusobno suglasnih i podudarnih iskaza spomenutih policijskih službenika koji izrijekom i nedvosmisleno tvrde da su DŽ navedenog dana u omotnici u njegovom uredu predali spomenutu prekršajnu dokumentaciju glede prekršaja ČŽ i TŽ, iz čega proizlazi da DŽ u svojoj obrani neistinito tvrdi da mu je dokumentaciju vezanu uz zatjecanje TŽ u počinjenju prekršaja predao CŽ. Uostalom ispitan u svojstvu svjedoka CŽ to izrijekom negira, a ne postoji niti jedan razuman i logičan razlog zbog čega bi svjedoci ZŽ, ŠŽ i CŽ lažno iskazivali u pogledu predaje navedene prekršajne dokumentacije. Štoviše i sam DŽ u svojoj obrani navodi da je sa svima navedenima bio u korektnim kolegijalnim odnosima, pa ne postoji razlog zašto bi ga isti neutemeljeno teretili za nešto što ne bi bilo istina. Posebno je značajno apostrofirati da su oba policijska službenika, ŠŽ i ZŽ u svojim iskazima izrijekom naveli da je to bio prvi put u čitavo vrijeme obavljanja njihove službe da su prekršajnu dokumentaciju vezano uz zatjecanje određenih osoba u počinjenju prekršaja neposredno na ruke predali načelniku policijske postaje.
14.4. Dakle, neovisno o tvrdnji optuženika DŽ da mu je dokumentaciju glede prometnog prekršaja TŽ uručio u njegovom uredu CŽ, isti optuženik ne spori da je policijskim službenicima ZŽ i ŠŽ nakon zatjecanja ČŽ u počinjenju prekršaja naložio da njemu osobno predaju svu prekršajnu dokumentaciju glede zatjecanja i TŽ i ČŽ u počinjenju prekršaja i ne spori da je od 12. ožujka 2019. bio u isključivom posjedu navedene dokumentacije niti spori da se glede načina dostave navedene dokumentacije radilo o postupanju mimo uobičajenog protokola postupanja u PPP Zadar. Optuženik DŽ u svojoj obrani zapravo i ne spori da nije poduzeo ni jednu službenu radnju u okviru svoje službene ovlasti tj. svog službenog položaja u skladu s protokolom koji mu je nalagao opis njegovog radnog mjesta u smislu pokretanja prekršajnih postupaka odnosno procesuiranja prekršaja u počinjenju kojih su zatečeni TŽ i ČŽ odnosno da istu dokumentaciju nije dostavio Službi referade za prekršaje PPP Zadar.
14.5. Međutim, ono što optuženik DŽ tvrdi u svojoj obrani jest da on takvim nepostupanjem nije imao namjeru pogodovati TŽ i ČŽ odnosno nije imao namjeru pribaviti im na taj način neimovinsku korist u vidu neprocesuiranja prekršaja koje su isti počinili. Optuženik DŽ u svojoj obrani pojašnjava zbog čega je uopće policijskim službenicima ZŽ i ŠŽ naložio da mimo redovne procedure prekršajnu dokumentaciju glede prekršaja ČŽ i TŽ dostave njemu osobno, pa tako isti tvrdi da je namjeravao ispraviti proceduralnu grešku koju su navedeni policijski službenici prilikom zatjecanja TŽ u počinjenju prekršaja napravili u smislu da su propustili sačiniti zapisnik o izmjerenoj brzini kretanja, koji zapisnik je prekršitelj TŽ trebao vlastoručno potpisati, pa je on namjeravao naknadno postići da TŽ predmetni zapisnik potpiše, a prekršaj ČŽ, čija dokumentacija je bila potpuna u smislu postojanja potpisanog zapisnika, je namjeravao "rješavati u paketu" s prekršajem TŽ. Međutim protekom vremena on da je, pritisnut raznim obvezama koje je u to vrijeme kao načelnik PPP Zadar obavljao, sve naprosto "smetnuo s uma" te tako zaboravio na navedenu prekršajnu dokumentaciju, što je dovelo do neprocesuiranja za vrijeme njegovog mandata prekršaja ČŽ i TŽ. Na spomenutu prekršajnu dokumentaciju naišao je prilikom čišćenja svog radnog stola na svoj zadnji radni dan 5. srpnja 2019., ali nakon radnog vremena, zbog čega je bio spriječen poduzeti radnju predaje spomenute prekršajne dokumentacije u prekršajnu referadu, zbog čega je odlučio istu u ponedjeljak prilikom primopredaje dužnosti predati novom načelniku, optuženiku ad 2.
14.6. Opisana obrana optuženika ad 1. DŽ nelogična je, neživotna i isključivo usmjerena na izbjegavanje vlastite kazneno-pravne odgovornosti. Naime, teško je za povjerovati da bi jedan načelnik postaje prometne policije odnosno osoba na rukovodećem položaju "zaboravio" na prekršajnu dokumentaciju povodom prekršaja u kojima su zatečene njegove visokopozicionirane kolege TŽ i ČŽ te da bi to bio razlog njegovog nepostupanja u vidu neprocesuiranja predmetnih prekršaja. Cjelokupno ponašanje optuženika DŽ u vidu traženja od policijskih službenika koji su zatekli TŽ i ČŽ u počinjenju prometnih prekršaja da njemu osobno, mimo standardne procedure i protokola, dostave prekršajnu dokumentaciju povodom predmetnih prekršaja kao i nesporno neunošenje u radne naloge predmetnog zatjecanja TŽ i ČŽ (pri čemu policijski službenici ZŽ i ŠŽ nisu znali objasniti takvo svoje nepostupanje, time što je indikativno da samo zatjecanje TŽ i ČŽ od strane istih nije bilo uneseno u radne naloge za sporne dane te da samo u odnosu na TŽ i ČŽ isti policijski službenici nisu na licu mjesta izdali prekršajne naloge, dok svim drugim prekršiteljima jesu, kako to isti navode u svojim iskazima) kao i daljnja potpuna pasivnost optuženika DŽ glede tih prekršaja u čijem je isključivom posjedu dokumentacije govori u prilog jedinog mogućeg zaključka, a taj je da je optuženik DŽ namjeravao zataškati prekršaje koje su počinili TŽ i ČŽ odnosno uopće nije imao namjeru pokrenuti prekršajni postupak protiv istih te im je želio pogodovati takvim nepostupanjem i na taj način im je pribavio neimovinsku korist jer za vrijeme njegovog mandata prekršajni postupak protiv istih i nije pokrenut. Uostalom gotovo svi svjedoci ispitani u ovom postupku, a i sami optuženici u svojim iskazima suglasno su tvrdili da nikada za vrijeme obavljanja svoje službe nisu imali prilike službeno postupati prema tako značajnim osobama iz svoje branše odnosno prema tako zvučnim imenima kao što su TŽ, a naročito ČŽ inkriminirane zgode bili, u kojem kontekstu treba spomenuti i dio iskaza svjedoka ZŽ u kojem je isti naveo kako "zatjecanje navedenih osoba u počinjenju prekršaja za njega nije bila laka situacija i smatrao je da o tome treba obavijestiti svog neposredno nadređenog da mu da nekakve smjernice u postupanju". Kada se to ima u vidu, jasan je motiv nepostupanja optuženika DŽ kao načelnika PPP Zadar, koji se našao u situaciji da su njegovi podređeni u počinjenju prometnih prekršaja zatekli zaista visoko pozicionirane osobe iz policijske strukture, pa nije teško za povjerovati da je DŽ takvim osobama odnosno svojim visoko pozicioniranim kolegama želio pogodovati neprocesuiranjem njihovih počinjenih prekršaja.
15. U postupku, nadalje, nije bilo sporno da je 8. srpnja 2019. došlo do primopredaje dužnosti načelnika PPP Zadar između dotadašnjeg načelnika optuženika DŽ i novog načelnika optuženika LŽ, koji je u razdoblju od 8. srpnja do 15. kolovoza 2019. obavljao dužnost v.d. načelnika, a od 16. kolovoza do 31. listopada 2019. dužnost načelnika PPP Zadar.
16. Ono što je u postupku bilo sporno i što je valjalo raspraviti i utvrditi jest je li optuženik DŽ kao dotadašnji načelnik prekršajnu dokumentaciju glede prekršaja TŽ i ČŽ u čijem je isključivom posjedu bio u razdoblju od 12. ožujka do 8. srpnja 2019. prilikom primopredaje dužnosti 8. srpnja 2019. predao novom načelniku, optuženiku ad 2.
16.1. Optuženik ad 1. DŽ u svojoj obrani tvrdi da je prilikom primopredaje dužnosti spomenutu dokumentaciju predao novom načelniku, iako o tome nisu potpisivali formalni zapisnik, uz pojašnjenje da nije mislio da bi novi načelnik zbog činjenice njegovog dotadašnjeg nepostupanja te preuzimanja te dokumentacije, za koju je u svojoj obrani naveo da je prilikom primopredaje rekao LŽ "da su ostala ta dva predmeta za riješiti", mogao imati bilo kakvih problema ili neugodnosti.
16.2. Međutim, optuženik ad 2. LŽ u svojoj obrani izrijekom negira ovakvu tvrdnju DŽ odnosno tvrdi da mu isti predmetnu dokumentaciju prilikom primopredaje dužnosti nikada nije predao niti mu na istu ukazao tako da on nije imao nikakvih saznanja za postojanje predmetnih prekršaja TŽ i ČŽ pa tako ni za njihovo neprocesuiranje sve do 23. listopada 2019. kada je zaprimljen upit medijske kuće vezano uz prekršaj ČŽ, o čemu ga je tog istog dana obavijestio načelnik PU zadarske IŽ. Optuženik LŽ u svojoj obrani pojašnjava da je prilikom primopredaje dužnosti kada je DŽ zamolio da mu oslobodi nekoliko ladica njegovog radnog stola, u jednoj od ladica vidio "hrpu nekih papira" te je letimice pogledavši vidio da se radi o prekršajnim nalozima, izvješćima o počinjenim prekršajima i sl., te je upitao DŽ o čemu se radi, na što mu je ovaj odgovorio da se radi o njegovim kopijama za suradnju s Prekršajnim sudom u Zadru. Iako je optuženik LŽ u svojoj obrani iznio svoj stav kako po njemu primopredaja dužnosti između njega i DŽ nikada nije bila formalno okončana (mada je on u više navrata tražio od DŽ da to okončaju, što da je DŽ izbjegavao, ali on o tome nije obavijestio svoje nadređene), isti je ustrajao u tvrdnji da spomenutu "hrpu papira" u ladici svog radnog stola nikada nije pregledao kako bi utvrdio o čemu se radi.
16.3. Mada, dakle, optuženik LŽ izrijekom negira da bi mu DŽ prilikom primopredaje dužnosti predao spomenutu prekršajnu dokumentaciju, da je takva njegova obrana neuvjerljiva, neživotna i neistinita proizlazi iz rezultata provedenog dokaznog postupka odnosno iz iskaza ispitanih svjedoka IŽ i AŽ, iz čijih iskaza proizlazi da DŽ u svojoj obrani istinito navodi da je predmetnu prekršajnu dokumentaciju prilikom primopredaje dužnosti predao novom načelniku LŽ.
16.4. Tako u svom iskazu načelnik PU zadarske IŽ, koji uzgred rečeno, potvrđuje da je znao za zatjecanje ČŽ i TŽ u počinjenju prekršaja (o prekršaju ČŽ da ga je obavijestio DŽ, a o prekršaju TŽ da ga je obavijestio sam TŽ), ali da nije znao da predmetni prekršaji nisu procesuirani, navodi da je za činjenicu njihovog neprocesuiranja saznao tek 23. listopada 2019., izvan radnog vremena, kada je PU zadarska zaprimila medijski upit u vezi neprocesuiranja prekršaja ČŽ, nakon čega je odmah telefonski kontaktirao LŽ, koji mu je rekao da prometni prekršaj ČŽ nije bio procesuiran, a osim toga da postoji i prekršaj TŽ koji također nije procesuiran te da se kod njega u uredu nalazi prekršajna dokumentacija povodom navedenih prekršaja, koju da je prilikom primopredaje dužnosti on preuzeo od prethodnog načelnika DŽ. LŽ da mu je u razgovoru rekao da je dokumentacija za ove prekršaje naprosto ostala u nekim fasciklima s drugom dokumentacijom i da se nije procesuiralo. Također, u svom iskazu AŽ je naveo da kada je LŽ odnio prekršajni nalog koji je prvi sačinila MŽ te kada ga je upitao je li on znao za prekršaje ČŽ i TŽ, on da mu je samo kratko odgovorio da je znao. Iskazima naprijed navedenih svjedoka sud je poklonio vjeru, jer nema nikakvog razumnog, logičnog i životno uvjerljivog razloga da bi ti svjedoci lažno teretili optuženika LŽ, tim više što i sam LŽ u svom iskazu navodi da je s istima u vrijeme svog načelništva bio u korektnim kolegijalnim odnosima.
16.5. Osim toga, da je optuženik LŽ znao za postojanje predmetne prekršajne dokumentacije glede prekršaja TŽ i ČŽ koji nisu procesuirani, povodom koje nije poduzeo ništa za vrijeme svog mandata do 23. listopada 2019. kada je zaprimljen medijski upit glede prekršaja ČŽ, životno je i logično, jer je gotovo nevjerojatno i teško za povjerovati da osoba koja obavlja rukovodeću dužnost načelnika postaje prometne policije ne zna što mu se nalazi u radnom stolu i to ne provjerava, zbog čega mu sud ne vjeruje kada tvrdi da nije znao niti je provjeravao dokumentaciju koja mu se nalazila u radnom stolu, tim više što je iz cjelokupnog ponašanja DŽ mogao zaključiti da ovaj primopredaju dužnosti smatra okončanom.
17. Dakle, iz cjelokupnog opisanog ponašanja optuženika LŽ nedvojbeno proizlazi i dokazano je da je isti prilikom primopredaje dužnosti načelnika PPP Zadar od dotadašnjeg načelnika optuženika DŽ preuzeo predmetnu prekršajnu dokumentaciju po kojoj nije postupio u smislu procesuiranja navedenih prekršaja želeći na taj način svojim visoko pozicioniranim kolegama pogodovati tako što u razdoblju od 8. srpnja do 23. listopada 2019. protiv istih prekršajni postupci nisu pokrenuti na koji način im je pribavljena neimovinska korist. Optuženik LŽ uopće nije imao namjeru procesuirati navedene prekršaje TŽ i ČŽ već je na to bio primoran tek kad su informacije o Ćelićevom prekršaju izašle u medije te kada je od strane načelnika PU zadarske IŽ obaviješten o predstojećoj sutrašnjoj internoj kontroli MUP-a. Tek u tom trenutku; dakle 23. listopada 2019., izvan radnog vremena, optuženik LŽ poduzima službene radnje u vidu procesuiranja predmetnih prometnih prekršaja na način da po svom pomoćniku AŽ navedenu dokumentaciju dostavlja MŽ, službenici prekršajne referade, koja žurno izrađuje prekršajni nalog za TŽ odnosno obvezni prekršajni nalog za ČŽ, koje potom načelnik LŽ, kao ovlaštena osoba PPP Zadar, potpisuje, što MŽ potvrđuje u svom iskazu, time što je prethodno da bi se navedeni prekršaji mogli unijeti u informacijski sustav bilo potrebno sačiniti tzv. "malo izvješće" (izvješće o počinjenom prekršaju sa serijskim brojem) za oba prekršaja, pa su navedena izvješća naknadno zadužena po uputi LŽ na ime ŠŽ te ispunjena i unijeta u informacijski sustav, kako je to sve u svom iskazu opisao AŽ. Nesporno je, dakle, da su tog 23. listopada 2019. od strane službenice referade za prekršaje MŽ sačinjeni i potpisani prekršajni nalog za ČŽ te obvezni prekršajni nalog za TŽ, a koji su, pak, oba sutradan, 24. listopada 2019., otpremljeni iz PPP Zadar.
18. Na koncu treba napomenuti da je za opstojnost kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti potpuno irelevantna sudbina navedenih prekršajnih postupaka odnosno na koji su način isti okončani; jedino je bitno ono što je u postupku dokazano, a to je da su optuženici ad 1. i ad 2., svaki unutar svog inkriminiranog perioda kada su obavljali dužnost načelnika PPP Zadar kao službene osobe iskoristili svoj položaj i ovlast odnosno nisu obavili službenu dužnost te time TŽ i ČŽ pribavili neimovinsku korist u vidu neprocesuiranja prometnih prekršaja koje su isti počinili. U tom kontekstu sud je izmijenio odnosno nadopunio pravni opis kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti i s modalitetom neobavljanja službene dužnosti. Pri tom je za napomenuti da su oba optuženika sve terećene radnje poduzeli u istom službenom svojstvu, u duljem vremenskom razdoblju, uz istovrstan način postupanja spram dvije osobe, što sve jasno govori o jedinstvenoj produljenoj namjeri optuženika budući da su radnje spram TŽ i ČŽ poduzimane na jednak način i s istim ciljem. Imajući u vidu navedeno iako se u prirodnom smislu radi o dvije odvojene radnje kojima se ostvaruju bića istog kaznenog djela one s obzirom na vremensku i prostornu povezanost, istovrstan način počinjenja te ponavljajući odluku na učin djela, u pravnom smislu čine jedinstvenu cjelinu. Stoga su, po ocjeni ovog suda, ispunjeni svi objektivni i subjektivni elementi za postojanje produljenog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti u smislu članka 52. stavak 1. KZ/11.
19. U odnosu na prigovor "ne bis in idem", koji je obrana optuženika ad 1. DŽ istaknula u završnoj riječi navodeći da bi se radilo o presuđenoj stvari jer je protiv DŽ bio vođen i pravomoćno okončan stegovni postupak pred Disciplinskim sudom MUP-a u Splitu, a u kojem postupku je isti pravomoćno utvrđen odgovornim zbog teže povrede službene dužnosti iz članka 96. stavak 1. točka 3. Zakona o policiji te mu je izrečena disciplinska kazna uvjetnog prestanka državne službe s rokom kušnje od 3 (tri) mjeseca. Međutim, ovakav prigovor obrane valja otkloniti, ne radi se o presuđenoj stvari, jer postupak pred Disciplinskim sudom nije sudski postupak već posebni upravni postupak, a donesena odluka ne predstavlja sudsku odluku i nema značaj presuđene stvari bez obzira što je predmet odlučivanja bio isti događaj koji je i predmet ove presude. Prema tome, bez obzira na okolnost što je optuženik DŽ u disciplinskom postupku sankcioniran zbog istog događaja, narav disciplinskog postupka i u tom postupku kažnjivog djela te težina kazne koja je optuženiku izrečena u tom postupku (tzv. "mjerila Engel" ESLJP) ne daje osnova za zaključak da je povrijeđeno pravilo "ne bis in idem" iz članka 4. stavka 1. Protokola broj 7 Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine – Međunarodni ugovori broj 18/97) odnosno iz članka 12. st. 1. ZKP/08.
20. Slijedom svega navedenog utvrđeno je da su optuženici ad. 1. i ad. 2. svojim postupanjem opisanim u izreci presude ostvarili sva bitna obilježja produljenog kaznenog djela protiv službene dužnosti zlouporabom položaja i ovlasti iz članka 291. stavak 1. u svezi s člankom 52. KZ/11.
21. Utvrdivši naprijed navedeno, valjalo je potom ocijeniti postoji li u konkretnom slučaju krivnja optuženika, jer da bi neka radnja bila kazneno djelo njome mora biti ostvareno biće kaznenog djela, koje ujedno mora biti protupravno i skrivljeno.
21.1. Sastojci krivnje propisani su člankom 23. KZ/11 prema kojem je kriv za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji nijedan ispričavajući razlog.
21.2. Ubrojivost oba optuženika tempore criminis nije bila sporna tijekom postupka.
21.3. Prema ocjeni ovog suda oba su optuženika biće kaznenog djela za koje su proglašeni krivima počinili s izravnom namjerom u smislu čl. 28. st. 2. KZ/11 odnosno isti su bili svjesni svih obilježja bića navedenog djela te su ujedno htjeli njegovo ostvarenje. Tako su oba optuženika bili svjesni svog svojstva rukovoditelja i ovlaštene osobe PPP Zadar kao ovlaštene osobe policije koja je ovlašteni tužitelj u postupku procesuiranja počinitelja prometnih prekršaja, svjesni da nisu poduzeli unutar inkriminiranog perioda ni jednu službenu radnju u okviru svog službenog položaja i u skladu svojih službenih ovlasti u svrhu procesuiranja prometnih prekršaja u počinjenju kojih su zatečene njihovi visokopozicionirane kolege ČŽ i TŽ te im na taj način pribavili neimovinsku korist, a što su sve ujedno i htjeli.
21.4. Pored ubrojivosti i oblika krivnje, kod oba optuženika je ujedno postojala i svijest o protupravnosti takvog njihovog postupanja odnosno isti su bili svjesni da je njihovo postupanje zabranjeno. Sama svijest o protupravnosti svodi se u suštini na zahtjev da počinitelj kaznenog djela mora biti svjestan društveno-opasnog značenja svojih radnji, što su optuženici jamačno bili, time što su isti kao rukovodeće osobe jedne policijske organizacije odnosno policijski službenici kojima su pravni propisi poznati ujedno bili svjesni da je takvo njihovo postupanje ujedno i zakonski zabranjeno te da predstavlja kazneno djelo.
21.5. Na strani oba optuženika nije utvrđeno da bi isti postupali u zabludi kako o protupravnosti djela, biću djela ili o okolnostima koje isključuju protupravnost, što znači da nije utvrđeno postojanje niti jednog ispričavajućeg razloga.
22. Nakon što je utvrđeno da su optuženici ad. 1. i ad. 2. počinili kazneno djelo za koje su proglašeni krivim, valjalo je odlučiti o primjerenoj vrsti i visini kaznenopravne sankcije za svakog, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja za svakog optuženika pojedinačno, te izreći upravo onu koja će biti primjerena svim okolnostima počinjenog kaznenog djela, stupnju ugroze zaštićenog društvenog dobra, interesima oštećenika te kojom će se ujedno ostvariti svrha kažnjavanja iz čl. 41. KZ/11.
22.1. Kao olakotne okolnosti na strani oba optuženika sud je cijenio njihovu dosadašnju neosuđivanost, što znači da ni prije ni poslije inkriminiranih radnji nisu dolazili u sukob sa zakonom zbog čega treba zaključiti da se radi o ekscesu u njihovom inače urednom funkcioniranju kao i uredne osobne i obiteljske prilike.
22.2. Međutim, posebno značajnom otegotnom okolnošću na strani oba optuženika sud je ocijenio okolnost što su kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti isti počinili u svojstvu policijskih službenika na rukovodećoj poziciji, što nesumnjivo djelu daje veću težinu i čini ga društveno opasnijim. Naime, okolnost davanja ovlasti svim službenim osobama, pa tako i policijskim službenicima trebala bi u sebi sadržavati i osjećaj odgovornosti tih službenika da prepoznaju kako javne ovlasti koje su im dane moraju iskorištavati prema pravilima struke, a u svakom slučaju tako da ne naruše povjerenje u načela i ciljeve koji stoje iza njihovih ovlasti. Policijski službenici kao službene osobe posebni su upravo zbog opsega dužnosti i prava u provođenju odluka kako zakonodavne tako i sudbene vlasti. Oni, s jedne strane djeluju kao preventivna sila u odvraćanju počinitelja od počinjenja kaznenih djela, a s druge strane kao tijelo koje u suradnji sa sudbenom vlasti provodi razne procesne radnje u njihovoj ovlasti koje za cilj imaju, između ostalog, prikupljanje dokazne građe nužne za efektivno funkcioniranje represivnog aparata. Upravo zbog navedenog od policijskih službenika se očekuje iznadprosječna razina moralnog, savjesnog i zakonitog postupanja te je u tom kontekstu nužno dosljedno i sustavno kažnjavanje onih policijskih službenika koji su se ogriješili o službene ovlasti koje su im dane. Stoga svako postupanje policijskih službenika kojima zloupotrebljavaju svoj položaj i ovlasti predstavlja nemjerljivu štetu za pravni sustav i za uredno funkcioniranje pravne države, što utječe na gubitak povjerenja građana u pravnu državu, vladavinu prava te jednakost sviju pred zakonom, čime se narušava povjerenje građana u rad svih državnih organa i institucija, što predstavlja izuzetnu društvenu opasnost i posljedice ovakvih kaznenih djela ugrožavaju nesmetano funkcioniranje pravnog sustava. Naime, policijski službenik bi trebao biti "figura" kojoj se naročito vjeruje, osoba koja je na usluzi građanima i primjer drugima kada je u pitanju poštivanje pozitivnih pravnih propisa. Utoliko je sud otegotnim na strani oba optuženika cijenio jačinu posljedice povrede ovim kaznenim djelom zaštićenog pravnog dobra.
22.3. Stoga je sud optuženiku ad 1. DŽ, polazeći od njegovog stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja u smislu članka 41. KZ/11, cijeneći pri tom mu sve naprijed utvrđene olakotne i otegotne okolnosti, na temelju članka 291. st. 1. KZ/11 osudio na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci.
22.4. Međutim, cijeneći sve naprijed navedene okolnosti te naročito vodeći računa o ličnosti optuženika DŽ, njegovom prijašnjem kako osobnom tako i profesionalnom životu u smislu prethodne neosuđivanosti, njegovim urednim osobnim i obiteljskim prilikama, svim okolnostima počinjenja predmetnog kaznenog djela, njegovom ponašanju nakon počinjenja istog, činjenici što je isti ujedno disciplinski kažnjen zbog teže povrede službene dužnosti, a uvažavajući svrhu kažnjavanja u smislu članka 41. KZ/11, sud je ocijenio da zaista postoji visok stupanj vjerojatnosti da taj optuženik i bez izvršenja cijele izrečene mu kazne zatvora neće ubuduće činiti kaznena djela, zbog čega je odlučio u odnosu na tog optuženika primijeniti institut djelomične uvjetne osude iz članka 57. KZ/11. Stoga je sud optuženiku DŽ na temelju članka 57. st. 1. KZ/11 izrekao djelomično uvjetnu osudu i to na način da će se optuženiku DŽ dio kazne na koju je osuđen u trajanju od 7 (sedam) mjeseci izvršiti, dok se preostali dio kazne u trajanju od 11 (jedanaest) mjeseci neće izvršiti ukoliko optuženik u roku provjeravanja u trajanju od 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.
22.5. Nadalje, sud je optuženika ad 2. LŽ, polazeći od njegovog stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja u smislu članka 41. KZ/11, cijeneći pri tom sve naprijed utvrđene olakotne i otegotne okolnosti na strani tog optuženika, na temelju članka 291. st. 1. KZ/11 osudio na kaznu zatvora u trajanju od 11 (jedanaest) mjeseci, nakon čega je istom na temelju članka 55. st. 1. i 3. KZ/11 navedena kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro, na način da mu se jedan dan zatvora zamjenjuje s 2 (dva) sata rada.
22.6. Na temelju članka 55. stavka 6. KZ/11 rad za opće dobro se ima izvršiti u roku koji odredi nadležno tijelo za probaciju, a koji rok ne može biti kraći od jednog mjeseca niti dulji od dvije godine, računajući od početka izvršavanja rada za opće dobro. Na temelju članka 55. stavka 7. KZ/11 ako se optuženik ad. 2. LŽ u roku od 8 (osam) dana od dana za koji bude pozvan ne javi nadležnom tijelu za probaciju ili mu poziv nije mogao biti dostavljen na adresu koju je dao sudu ili ne da pristanak, nadležno tijelo za probaciju će o tome obavijestiti nadležnog suca izvršenja. Na temelju članka 55. stavka 8. KZ/11 ako optuženik ad. 2. LŽ svojom krivnjom ne izvršava rad za opće dobro, sud će odmah donijeti odluku kojom će se odrediti izvršenje izrečene kazne u neizvršenom dijelu ili u cijelosti. Ako optuženik ad. 2. LŽ ne izvrši rad za opće dobro bez svoje krivnje nadležno tijelo za probaciju će produljiti rok iz članka 55. stavka 6. KZ/11.
22.7. Naime, prema ocjeni ovog suda težina protupravnog djela i sve utvrđene okolnosti na strani tog optuženika koje su bile odlučne za izbor vrste i mjere kazne opravdavaju da se tom optuženiku izrečena kazna zatvora zamijeni radom za opće dobro na slobodi. Naime, prilikom donošenja takve odluke sud je cijenio da je kod optuženika LŽ ipak bila izražena manja količina kriminalne volje odnosno svojim je postupanjem manifestirao manju količinu neprava u odnosu na optuženika DŽ, pa bi se bez zamjene istom izrečene kazne zatvora radom za opće dobro na slobodi naglasio retributivni značaj kažnjavanja, koji bi se predimenzionirao nauštrb drugih svrha kažnjavanja iz članka 41. KZ/11.
22.8. Dakle, prema ocjeni ovog suda izricanjem optuženicima ad 1. i ad 2. upravo navedenih sankcija spram istih će se u potpunosti moći ostvariti svrha kažnjavanja određena člankom 41. KZ/11., koja ima svoju retributivnu, specijalno i generalno preventivnu komponentu, koja se ogleda u utjecaju ove presude na optuženike, ali i na sve druge da ne čine kaznena djela te kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja, ali i resocijalizacijski zahtjev koji će optuženicima omogućiti da se nakon izdržane kazne ponovno uključe u društvo. Pri tom je sud posebno cijenio i imao u vidu da će pravna posljedica osude optuženicima biti njihov automatski gubitak radnog mjesta policijskog službenika do kojeg će doći ex lege, što nesumnjivo predstavlja najtežu kaznu optuženicima.
23. Na koncu optuženici ad 1. i ad 2. su na temelju članka 148. st. 1. u svezi sa člankom 145. st. 2. toč. 1. i 6. ZKP/08 obvezani u roku od 15 dana od primitka pravomoćne presude na ime troškova kaznenog postupka platiti svaki po ukupan iznos od 540,00 eura (petstočetrdeseteura), od čega iznos od po 40,00 eura (četrdeseteura) predstavlja razmjerni dio putnog troška svjedoka AŽ, koji iznosi ukupno 80,00 eura (osamdeseteura) te koji je podijeljen na dva dijela, dok iznos od po 500,00 eura (petstoeura) predstavlja paušalnu svotu za svakog optuženika, a koja je odmjerena u tom iznosu uvažavajući složenost i trajanje ovog kaznenog postupka te imovinske prilike oba optuženika.
U Splitu, 4. studenog 2025.
PREDSJEDNIK VIJEĆA:
Magda Davidović Glumac
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana kada stranke prime pisani otpravak ove presude. Žalba se podnosi u 4 primjerka ovom sudu, a o njoj odlučuje Visoki kazneni sud RH.
DNA:
- optuženicima ad. 1. i ad. 2.
- braniteljima optuženika ad. 1. i ad. 2.
- USKOK (poziv na broj KO-US-36/2020)
- sucu izvršenja Županijskog suda u Splitu - po pravomoćnosti
- Probacijski ured Zadar – po pravomoćnosti
- PU Zadarska – po pravomoćnosti
- MUP RH, Ravnateljstvo policije – po pravomoćnosti
- u spis
