REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] J 5

Poslovni broj: Us I-479/2024-7

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničara Vanje Vidakovića, u upravnom sporu tužitelja JK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84891127540, radi katastarske izmjere, 20. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak KLASA: UP/II-932-04/24-06/9, URBROJ: 541-11/5-23-2 od 20. veljače 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Karlovac, Odjela za katastar nekretnina Ogulin KLASA: UP/I-932-04/23-03/65, URBROJ:541-15- 04/1-24-4 od 18. siječnja 2024. odbijen je prigovor broj 1351, podnositelja JK, ovdje tužitelja, na podatke katastarske izmjere za katastarsku općinu [katastarska općina] 1, u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica], iz razloga što ovdje tužitelj nije dokazao pravni interes za podnošenje prigovora.

2. Protiv navedenog rješenja tužitelj je izjavio žalbu koju je tuženik rješenjem KLASA: UP/II-932-04/24-06/9, URBROJ: 541-11/5-23-2 od 20. veljače 2024. odbio.

3. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno ovome Sudu podnio tužbu ovome Sudu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja. U tužbi u bitnom navodi da je u novoj izmjeri k. o. [katastarska općina] 1 na terenu označio put tijekom prvog očevida 2018. godine, te da nije jasno niti odgovoreno osporenim rješenjem zašto je 4m[2] označenog puta u novoj izmjeri k. o. [katastarska općina] 1 naknadno postalo kultura neplodno poljoprivredno zemljište. Nadalje navodi da su prilikom očevida na terenu 30. ožujka 2022. svi vlasnici neposredno susjednog zemljišta potpisali da evidentiran put u izmjeri ostaje put, osim posjednika TK. Pritom se poziva na nepovredivost vlasništva propisano člankom 3. Ustava Republike Hrvatske. Iz tužbe proizlazi da tužitelj predlaže da Sud poništi osporeno rješenje.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

5. Sud je održao ročište za raspravu 3. listopada 2025., na koje je pristupio samo tužitelj, a kako je tuženik uredno pozvan, ročište je održano u njegovom odsustvu.

5.1. Na ročištu za raspravu tužitelj je izjavio da ostaje kod navoda iznesenih u tužbi. Istaknuo je da se predmetni dio k. č. br. [katastarska čestica] oduvijek koristio kao put, što da mu je poznato budući da njegova obitelj na tom području živi već 300 godina. Nadalje je naveo da je posjednik k. č. br. [katastarska čestica] predmetnu česticu kupio pred tridesetak godina, iako se nikada nije upisao u zemljišnu knjigu te da je počeo zabranjivati korištenje tog puta, da ga je nasuo, promijenio konfiguraciju terena, uništio postojeće međaše, a jednom prilikom da je i napao tužiteljevu suprugu. Dodao je da su predmetni put koristile i Hrvatske željeznice za pristup obližnjoj pruzi. Na upit Suda je odgovorio da je vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] i da predmetni put koristi radi pristupa svojoj nekretnini.

6. Među strankama je u ovome sporu sporno je li u upravnom postupka pravilno utvrđeno da tužitelj nema pravni interes za podnošenje prigovora u svezi predmetnog puta i je li predmetni put trebalo formirati u zasebnu katastarsku česticu.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. U prvom redu, prema ocjeni Suda upravna tijela su pogrešno utvrdila da tužitelj nema pravni interes za podnošenje predmetnog prigovora u svezi k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] 1.

8.1. Naime, uvidom u spis predmeta upravnog postupka Sud je utvrdio da predmetna k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] 1 po novoj izmjeri po staroj izmjeri odgovara dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema katastarskom operatu, odnosno k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema zemljišnoknjižnom stanju, te da je u zemljišnim knjigama na teret k. č. br. [katastarska čestica] upisano pravo služnosti prolaza i provoza u korist k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja, a koja služnost se odnosi upravo na predmetni put, što sve među strankama nije sporno. Stoga je tužitelju kao stvarnopravnom ovlašteniku na k. č. br. [katastarska čestica] trebalo priznati pravni interes za podnošenje prigovora u svezi navedene nekretnine.

9. Međutim, Sud je tužbeni zahtjev našao neosnovanim iz razloga kako slijedi.

10. Iz cjelokupne dokumentacije iz spisa predmetna nedvojbeno proizlazi da predmetni put površine 4 m[2] u naravi predstavlja poljski put koji nikada nije bio formiran kao zasebna katastarska čestica, već je bio dijelom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema katastarskom operatu, odnosno k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema zemljišnoknjižnom stanju, na kojem je bilo upisano pravo služnosti prolaza i provoza u korist k. č. br. [katastarska čestica].

11. Stoga, budući da se radi o putu koji ni stvarno ni pravno nikada nije bio u statusu javnog puta ili nerazvrstane ceste, nego o poljskom putu na kojem je bilo upisano pravo služnosti prolaza samo u korist k. č. br. [katastarska čestica], Sud smatra da nema osnove da se predmetni put formira kao samostalna katastarska čestica, već bi predmetna nekretnina i ubuduće trebala ostati upisana kao i do sada, kao cjelovita nekretnina s upisanom pravom služnosti, što je prema shvaćanju Suda u skladu s pravilima geodetske struke i mjerodavnim propisima.

12. Pritom se tužitelju ukazuje da na taj način, da se zadrži postojeći upis, ne bi došlo do nikakve povrede vlasničkih prava, već bi naprotiv, u slučaju da se predmetni put formira kao zasebna katastarska čestica i upiša kao javno dobro, bila povrijeđena vlasnička prava vlasnika k. č. br. [katastarska čestica].

13. Također se tužitelju ukazuje da eventualno sprječavanje tužitelja u izvršavanja prava služnosti prolaza preko predmetnog puta, od strane vlasnika ili posjednika predmetne nekretnine, ne može biti predmetom katastarske izmjere, već u tom slučaju pravnu zaštitu može ostvariti pred redovnim sudom.

14. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom, stoga je na temelju odredbe članka 116. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

U Rijeci 20. listopada 2025.

S u d a c

dr. sc. Antun Žagar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čanak. 126. stavak 6. Zakona o upravnim sporovima).

Dostaviti:

- tužitelju JK, [adresa]

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20