1

Poslovni broj: 47 Gž-2051/2021-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 47 Gž-2051/2021-2

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Marijana Vugića predsjednika vijeća, Renate Đaković Vranković članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vande Senta članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja C. o. d.d. Z., OIB: …, protiv tuženika F. N. iz D., V., OIB: … kojeg zastupa punomoćnica B. M., odvjetnica u Z., radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, poslovni broj P-868/2018-29 od 29. ožujka 2021., u sjednici vijeća održanoj 3. listopada 2023.,

 

r i j e š i o   j e

 

I              Ukida se presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, poslovni broj P-868/2018-29 od 29. ožujka 2021. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a nova glavna rasprava održat će se pred drugim sucem pojedincem.

 

II              O troškovima postupka nastalim u povodu podnesenog pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.

 

Obrazloženje

 

1.               Prvostupanjskom presudom suđeno je:

 

„I. Tuženik F. N. iz D., V., dužan je tužitelju C. o. d.d. Z., sa sjedištem u Z., OIB: …, isplatiti iznos od 10.662,00 kn sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 26.10.2017. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 800,00 kn u roku od 15 dana.“

 

2.               Protiv ove presude žalbu je podnio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu u smislu žalbenih razloga, odnosno istu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje drugom sucu. Potražuje naknadu troška za sastav žalbe u iznosu od 1.562,50 kn uvećano za troškove sudske pristojbe u iznosu od 800,00 kn, odnosno po odmjeri suda.

 

3.               Predmet ovog postupka je regresni zahtjev tužitelja na isplatu iznosa od 10.662,00 kn sa zateznom kamatom koji je iznos tužitelj isplatio J. D. s osnova naknade štete iz prometne nesreće koja se dogodila 12. lipnja 2012. do koje je došlo, prema tvrdnji tužitelja, uslijed neprilagođene brzine kretanja vozila kojim je upravljao tuženik pod utjecajem alkohola.

 

4.               Prvostupanjski sud je postupku koji je prethodio ovom žalbenom postupku u bitnome utvrdio:

- da se prometna nezgoda dogodila u naseljenom naselju, u L. S. na kolniku … na način da je J. D. upravljao istočnim prometnim trakom te je dolaskom kod kbr. 107 neoprezno vršio radnju skretanja ulijevo, a da nije propustio vozilo tuženika koje je dolazilo iz suprotnog smjera i kojim je upravljao tuženik,  uslijed čega je na prednji desni dio vozila J. D. udarilo vozilo tuženika,

- da je predmetne zgode tuženik upravljao brzinom od 70 km/h iako je ograničenje brzine na mjestu prometne nezgode bilo 40 km/h,

- da je prekršajni postupak vođen i protiv J. D. i protiv tuženika, te su im obojici zbog počinjenih prekršaja izrečene novčane kazne,

- da je tuženiku utvrđena koncentracija alkohola u krvi od 0,78 gr/kg,

- da je J. D. prije započetog skretanja u lijevo mogao vidjeti nailazak vozila kojim je upravljao tuženik,

- da je tuženik mogao izbjeći sudar kočenjem da se kretao dozvoljenom brzinom od 40 km/h,

- da su vozačke sposobnosti pri koncentraciji alkohola od 0,78 gr/kg smanjene, ali ne bitno,

- da su tužitelj i J. D. u parnici radi naknade štete iz predmetnog štetnog događaja (postupak pred Općinskim građanskim sudom broj Pn-2444/2015) zaključili sudsku nagodbu u kojoj je navedeno da je J. D. odgovoran za nastanak štetnog događaja od 60%, a osiguranik tuženika u tom postupku, ovdje tuženik F. N. u omjeru od 40%, te se ovdje tužitelj obvezao isplatiti J. D. iznos od ukupno 10.662,00 kn, koji iznos mu je i platio,

- da je sud obavijestio F. N. o vođenju parnice radi naknade štete između J. D. i ovdje tužitelja, a koju obavijest je F. N. primio 28. prosinca 2015.

 

5.               Na temelju navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je zaključio da je tuženik zbog vožnje pod utjecajem alkohola vozio duplo većom brzinom od dopuštene i da zbog nemogućnosti tuženika kao alkoholiziranog vozača da u potpunosti i u skladu s prometnim propisima upravlja motornim vozilom, postoji uzročno-posljedična veza između prometne nezgode i alkoholiziranosti vozača. Osim toga, prvostupanjski sud je ocijenio da sudska nagodba sklopljena u postupku između J. D. i ovdje tužitelja broj Pn-2444/2015 veže tuženika, zbog čega je ocijenio neosnovanim prigovore tuženika da nije skrivio prometnu nezgodu, kao i prigovor osnove i visine tužbenog zahtjeva, slijedom čega je u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev.

 

6.               Prema odredbi čl. 365. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/2022 – dalje: ZPP) drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

 

7.               Žalba tuženika je osnovana.

 

8.               Tuženik u žalbi osnovano osporava zaključak prvostupanjskog suda da na njega ne djeluje intervencijski efekt sudske nagodbe sklopljene u postupku radi naknade štete između J. D. i ovdje tužitelja broj Pn-2444/15.

 

8.1.              Naime, sudska nagodba je po svojoj pravnoj prirodi ugovor kojim stranke uređuju svoje građansko pravne odnose kojima mogu slobodno raspolagati i koji se zaključuje u pisanoj formi pred nadležnim sudom (čl. 322. st.2. ZPP).

 

8.2.              Odredbom čl. 321. st. 1. ZPP  propisano da stranke mogu zaključiti sudsku nagodbu, pa u konkretnom slučaju tuženik koji je bio obaviješten u vođenju parnicu između ovdje tužitelja i J. D., nije mogao sklopiti sudsku nagodbu, bez obzira što nije sudjelovao u parnici kao umješač. To iz razloga jer umješač nije stranka, on ima pravni položaj treće osobe kao sudionik u postupku. Budući da je sudska nagodba ugovor sklopljen između stranaka, umješač ne može utjecati na volju bilo koje stranke da sklopi sudsku nagodbu te u odnosu na zaključenu sudsku nagodbu između stranaka, umješač ima mogućnost (ne i obvezu) dati suglasnost za sklapanje te nagodbe, a koja suglasnost se očituje u pristupanju nagodbi.

 

8.3.              Obzirom na to da u konkretnom slučaju tuženik nije dao suglasnost za sudsku nagodbu, sudska nagodba ne proizvodi pravne učinke prema njegu, slijedom čega sklopljena sudska nagodba između ovdje tužitelja i J. D. nema intervencijski efekt u ovoj parnici i tuženik u ovom postupku može osnovano isticati prigovore da spor okončan zaključenjem sudske nagodbe nije pravilno riješen (čl.208a. st. 1. ZPP).

 

8.4.              Slijedom navedenog je pogrešno shvaćanje prvostupanjskog suda da odluka  u predmetu Pn-2444/15 ima intervencijski efekt spram tuženika i da se pravni učinci te odluke odnose i na tuženika.

 

9.               Stoga su zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjskog suda u tumačenju pravnih učinaka zaključene sudske nagodbe u predmetu Pn-2444/15, izostali razlozi o prigovoru tuženika da ne postoji uzročno-posljedična veza između nastanka štetnog događaja i utvrđene koncentracije alkohola od 0,78 g/kg kod tuženika pri čemu tuženik smatra da uzrok prometne nesreće nije njegova alkoholiziranog, već postupanje vozača J. D. koji je skretanjem u lijevo oduzeo prednost tuženiku  koji je naletio na njegovo vozilo, a koje prigovore je tuženik u smislu odredbe čl. 208.a. st. 1. ZPP ovlašten iznositi u ovoj parnici.

 

10.          Kako je slijedom navedenog počinjenja bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP te je utvrđeno da prvostupanjski sud nije potpuno utvrdio činjenično stanje (čl. 355. ZPP), valjalo je na temelju odredbe čl. 369. st.1 ZPP, a radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja na temelju odredbe čl. 370. ZPP ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti istom sudu na ponovno suđenje time da će se sukladno odredbi čl. 371. ZPP nova glavna rasprava održati pred drugim sucem pojedincem.

 

11.          Budući da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku sadržanu u točki II. izreke pobijane presude.

 

12.          U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu parničnog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem te će održati novu glavnu raspravu na kojoj će ocijeniti istaknute prigovore tuženika u pogledu nedostatka uzročno-posljedične veze između nastanka štete i alkoholiziranosti tuženika, osobito imajući u vidu zaključak sudskog vještaka da alkoholiziranost od 0,78 g/kg nije od presudnog značaj za nastanak prometne nezgode tj. da se ne može tvrditi da je stupanj alkoholiziranosti tuženika isključivi uzrok nastanka nezgode, kao i činjenicu da J. D. skrećući u lijevo nije propustio vozilo tuženika koje je dolazilo iz suprotnog smjera, dakle ocijeniti je li uzrok nastanka štetnog događaja okolnost da je J. D. oduzeo prednost vozilu tuženika i/ili brzina kretanja vozila tuženika i/ili alkoholiziranost tuženika, i u tom smislu utvrditi sve odlučne činjenice i okolnosti konkretnog slučaja, te će ocijeniti i ostale prigovore tuženika u pogledu osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva, nakon čega će pravilnom primjenom materijalnog prava odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva kao i o troškovima postupka.

 

13.          Na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP odlučeno je kao u točci II. izreke.

 

U Zagrebu, 3. listopada 2023.

 

    Predsjednik vijeća:

     Marijan Vugić, v.r.