Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3908/2025-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Slavice Garac, predsjednice, Nike Grospić Ivasović, izvjestiteljice i članice, Diane Preglej, članice, u pravnoj stvari tužiteljice SS /OIB [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], zastupane po punomoćnici Mirjani Domijan, odvjetnici u Crikvenici, protiv prvotuženika BS /OIB [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa] i drugotuženika VS /OIB [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa] (oboje u zemljišnim knjigama upisani na adresi [adresa]), oboje zastupani po punomoćniku Mati Knezoviću, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj P-945/2019 od 25. svibnja 2022., u sjednici održanoj 4. studenoga 2025.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj P-945/2019 od 25. svibnja 2022. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„I. Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] oranica i trsje Podanak u [adresa] od 62 čhv iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koju nekretninu je tužiteljica naslijedila od svoje pok. majke te je ovlaštena temeljem ove presude upisati pravo vlasništva u zemljišnim knjigama na predmetnoj nekretnini, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženicima da naknade tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 11.604,04 kuna u roku od 15 dana.“

2. Prvostupanjskim rješenjem utvrđeno je da je tužba povučena u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] oranica i trsje Podanak u [adresa] od 71 čhv iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

3. Protiv presude žale se tuženici iz žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22, 114/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP-a), predlažući njezinu preinaku, sukladno žalbenim navodima, podredno ukidanje i vraćanje predmeta sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

4. U odgovoru na žalbu tužiteljica se protivi navodima žalbe tuženika te ju predlaže odbiti.

5. Žalba je osnovana.

6. Predmet spora jest zahtjev tužiteljice na utvrđenje da je ista stekla pravo vlasništva na nekretninama pobliže opisanima u stavku I. izreke presude dosjelošću (posjedovanje istih zajedno sa svojim prednicima više od 50 godina) te za trpljenje upisa njezinog prava vlasništva u zemljišnim knjigama (paragraf 1460. Općeg građanskog zakonika, koji se primjenjuje kao pravno pravilo prema odredbi čl. 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije /„Narodne novine“, broj: 53/91/ u daljnjem tekstu: OGZ-a/, čl. 28. st. 2. i 4. u vezi s čl. 30. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima /"Narodne novine", broj: 53/91, 9/92 i 77/92 u daljnjem tekstu ZOVO-a/ i čl. 159. u vezi s čl. 160. i čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima /"Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 /pročišćeni tekst/, u daljnjem tekstu: ZV-a), odnosno nasljeđivanjem iza svoje majke, koja je istu stekla dosjelošću.

7. Donošenjem pobijane presude sud prvog stupnja počinio je bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. u vezi s odredbom čl. 8. ZPP- a to stoga što je, u smislu navedene zakonske odredbe, izostala ocjena provedenih dokaza i to svakog pojedinačnog i u njihovoj ukupnosti, a što je možebitno utjecalo na pogrešnu primjenu materijalnog prava.

8. Pošavši od utvrđenja da pravne prednice tužiteljice, njezina sada pok. baka ĆS i majka LS te potom tužiteljica, nisu imale razloga sumnjati da im ne pripada pravo na posjed nekretnine, koja je predmetom ovoga spora, jer osim njih na terenu nitko drugi nije istu koristio, što su potvrdili i svjedoci NS, ES i OS te da se tužiteljica i njezine pravne prednice nalaze u samostalnom posjedu predmetne nekretnine kao poštene (savjesne) posjednice više od 50 godina, sud prvog stupnja usvaja tužbeni zahtjev uz zaključak da su ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (pri čemu je za napomenuti da tužbeni zahtjev glasi na utvrđenje da je tužiteljica stekla pravo vlasništva nasljeđivanjem iza majke).

9. S takvim zaključkom se bar za sada ne može složiti ovaj viši sud.

10. Naime iz stanja i na temelju rezultata raspravljanja proizlazi:

-da su tuženici upisani kao suvlasnici predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama i to svaki u 42/168 dijela s time da je titulus stjecanja prava vlasništva Darovni ugovor od 20. travnja 1983., kojim je pok. otac tuženika istima darovao suvlasnički dio predmete nekretnine (Ugovor o darovanju je proveden u zemljišnim knjigama pod brojem Z-602/83);

-da su suvlasnici predmetnih nekretnina prije tuženika bili njihov pradjed CS, djed ŠS i otac CS /rođen 1912. umro 2005./;

-da su u posjedovnom listu za predmetnu nekretninu kao posjednici upisani upravo tuženici;

-da tuženici iskazuju da imaju par stotina parcela koje su stekli od oca darovanjem i to na području od sela [adresa] na jednom kraju do Stranča na drugom kraju, a najviše oko [adresa];

-da su tuženici u mladosti provodili školske praznike u [adresa] te da se iz njihove kuće vidi sporno zemljište, koje je udaljeno deset minuta hoda od njihove kuće;

-da su tuženici tamo dolazili do upisa fakulteta te da su po 3 mjeseca ondje boravili, a kasnije da bi dolazili povremeno, jer žive u [adresa];

-da su tuženici s tih nekretnina brali trešnje i smokve s majkom U;

-da tuženici imaju nekoliko vrtova i parcela koje su oko njihove kuće u [adresa], a do predmetnih nekretnina da su dolazili okolo, preko glavne ceste koja vodi od [adresa] prema [adresa] i [adresa], tako da bi izašli na [adresa] do glavne ceste, sto metara ili glavnom cestom skrenuli dolje i došli do tog komada gdje bi brali i od tuda bi vidjeli svoju kuću;

-da su nakon fakulteta od 1985. pa nadalje tuženici s roditeljima povremeno prošli predmetnim parcelama, zadnji puta prije 3 godine;

-da su tuženici češće dolazili u taj kraj dok je njihov otac CS bio živ (jednom godišnje) te su vidjeli da su se osušile smokve iz njihove mladosti, ali da nisu primijetili da je nešto drugo zasađeno na predmetnim parcelama;

- da se do predmetne nekretnine pristupa puteljčićem te da je karakteristično to da je parcela jako dugačka, možda 30 do 40 metara, a široka možda 5 do 6 metara;

-da je otac tuženika zadnji puta bio na tom komadu zemlje u [adresa] odnosno na predmetnim nekretninama možda 2-3 godine pred smrt odnosno 2001. ili 2002. godine;

-da tužiteljica navodi da se njezino selo [adresa] nalazi u blizini sela [adresa], od kuda su S (tuženici i njihovi prednici) te da ona zna iz koje je kuće ŽS (otac tuženika), ali da ga nikada u životu nije vidjela;

-da se nekretnina koja je predmetom ovog postupka nalazi na udaljenosti 5 minuta hoda pješice od kuće tužiteljice.

11. U odnosu na naprijed navedene okolnosti sud prvog stupnja nije dao nikakve razloge, niti je izveo zaključak o tome zašto iste nisu od utjecaja na odluku suda o tome da su se, neovisno o njima, ispunile zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, odnosno o tome da je neovisno o njima posjed tužiteljice te njezinih pravnih prednika (majke i bake) bio pošten, što je pretpostavka da bi moglo doći do stjecanja prava vlasništva ex lege-dosjelošću, odnosno protekom određenog vremenskog razdoblja posjedovanja propisanog Zakonom.

12. Naime, za stjecanje prava vlasništva dosjelošću potrebno je da posjed bude barem pošten (jednako regulirano u svim pravnim režimima /OGZ, ZOVO i ZV/). Savjesnost (poštenje) su subjektivne kvalitete posjeda i njih posjedu daje stav posjednika o tome da li isti ima pravo na posjed. Posjednik posjeduje savjesno (pošteno) samo ako ne zna da mu ne pripada pravo na posjed, pri čemu valja imati u vidu da su kako pravne prednice tužiteljice, tako i pravni prednici tuženika na predmetnom području živjeli još od kraja 19. stoljeća, radi se o dva susjedna sela i to sela [adresa] (od kuda je tužiteljica i njezini prednici) i sela [adresa] (od kuda su tuženici odnosno njihovi prednici) te da sama tužiteljica u svom iskazu navodi da zna kuću od kuda je otac tuženika ŽS pa se može zaključiti da se radi o specifičnim okolnostima u kojima se u maloj sredini kao što su navedena sela svi stanovnici međusobno poznaju, kao što i imaju u vlasništvu nekretnine koje se tamo nalaze i koje (za slučaj da na njima nemaju izgrađene kuće) koriste na sličan način (obrađivanjem, ubiranjem plodova /trešnje, smokve, masline/).

13. Također se ukazuje sudu prvog stupnja da čak i u slučaju da tuženici i njihovi pravni prednici nisu redovito obilazili spornu nekretninu, ne postoji obaveza vlasnika, koji je kao takav upisan u zemljišne knjige, koje su pak dokaz prava vlasništva, kontinuirano obilazi svoje nekretnine, sve u cilju da mu netko od susjeda, koji pri tome nije niti nastanjen neposredno uz tu nekretninu, nego do nje mora pješačiti, na nekretnini kosi travu, sadi drveće ili obavlja neke slične sporadične radnje dajući im time kvalifikaciju potrebnu za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

14. Još valja navesti da je iz izvoda iz katastarskog plana (list 80 spisa), kao i iz skice lica mjesta (list 81 spisa), koji su sastavni dio nalaza geodetskog vještaka razvidno da nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] oranica i trsje Podanak u [adresa] od 62 čhv iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ima uzdužni oblik (tuženici ju na taj način i opisuju u svom iskazu), jednako kao što ga imaju i parcele koje s istom graniče, tako da pri ocjeni provedenih dokaza, odnosno iskaza svjedoka, koji doduše navode da su upravo spornu nekretninu koristili tužiteljica i njezini prednici, takve iskaze valja cijeniti imajući u vidu konfiguraciju terena u odnosu na koju se kao logičan nameće zaključak da s dovoljnom izvjesnošću nije moguće tvrditi da se radi upravo o toj čestici, pri čemu je i sama tužiteljica povukla dio tužbenog zahtjeva i to u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] oranica i trsje Podanak u [adresa] od 71 čhv iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], shvativši da se u naravi ne radi o čestici koju je koristila.

15. U ponovljenom postupku sud će, u smislu navedenoga, ponovno ocijeniti provedene dokaze kako svaki zasebno, tako i u njihovoj ukupnosti (čl. 8. ZPP-a), dati će jasne i obrazložene razloge o svim odlučnim činjenicama za prosudbu (ne)osnovanosti tužbenog zahtjeva te će o istome odlučiti novom pravilnom i zakonitom odlukom, poštujući pri tome pravila o njezinom sadržaju (čl. 338. ZPP-a).

16. Radi neizvjesnog uspjeha stranaka u sporu ukinuta je i odluka o parničnom trošku.

17. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci (čl. 369. st. 1. ZPP-a za stavak I. i čl. 166. st. 3. ZPP-a za stavak II.).

U Zagrebu 4. studenoga 2025.

Predsjednica vijeća:

Slavica Garac