Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3917/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Bošković Majerović kao predsjednice vijeća, Vlaste Mrzljak kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Milene Frankić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja V.D.M. Promet d.o.o., OIB: 77440333831, Zagreb, Zagorska 22, koga zastupa punomoćnik Nikola Mandić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Šooš Maceljski, Mandić, Stanić & Partneri d.o.o. Zagrebu, protiv tuženika NOVA TV d.d., OIB: 75399377119, Zagreb, Remetinečka cesta 139, koga zastupa punomoćnica Valentina Kučić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Buterin i Posavec d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika i žalbi tužitelja podnesenim protiv dijela presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn- 384/2025-6 od 17. srpnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 4. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tuženika kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-384/2025-6 od 17. srpnja 2025. u t. I i III izreke.

II Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-384/2025-6 od 17. srpnja 2025. u t. II izreke te u t. III izreke u dijelu u kojem tužitelju nije odmjeren daljnji trošak parničnog postupka preko dosuđenog u t. III izreke..

III Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.

IV Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

I. Nalaže se tuženiku NOVA TV d.d. isplatiti tužitelju V.D.M. Promet d.o.o. iznos od 10.000,00 Eur sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 9. svibnja 2013. do isplate po stopi određenoj do 31. prosinca 2022., za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, od 1. siječnja 2023. do 28. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 29. prosinca 2023. do isplate stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Odbija se, kao djelomično neosnovan, tužbeni zahtjev u preostalom dijelu za iznos od 16.544,56 Eura sa zatraženom zateznom kamatom.

III. Nalaže se tuženiku NOVA TV d.d. naknaditi tužitelju V.D.M. Promet d.o.o. troškove postupka u iznosu od 4.061,54 Eura sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 17. srpnja 2025. do isplate stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa 2 Poslovni broj Pn-384/2025-6koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

2. Protiv dijela citirane presude u t. I i III izreke se žali tuženik iz žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da ovaj sud pobijanu presudu preinači sukladno žalbenim razlozima i tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan ili ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Potražuje trošak žalbenog postupka specificiran kao u žalbi.

3. Protiv dijela citirane presude u t. II izreke te u t. III izreke u dijelu u kojem tužitelju nije odmjeren daljnji trošak parničnog postupka preko dosuđenog u t. III izreke se žali tužitelj iz žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da ovaj sud pobijanu presudu preinači sukladno žalbenim razlozima ili ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Potražuje trošak žalbenog postupka specificiran kao u žalbi.

4. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

5. Žalbe su neosnovane.

6. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19– dalje: ZPP), ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti i na koje upućuje žalitelj te da nije pogrešno primijenio materijalno pravo.

7. Presuda je sastavljena sukladno odredbi čl. 338. ZPP, izreka je jasna i razumljiva, ne proturječi sama sebi ni razlozima presude, navedeni su razlozi o svim odlučnim činjenicama koji nisu nejasni ni proturječni, slijedom čega je presudu moguće ispitati, pa tuženik neosnovano ukazuje na počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP.

8. Činjenično stanje je također u potpunosti i pravilno utvrđeno, a svi izvedeni dokazi su od strane prvostupanjskog suda ocijenjeni savjesno i brižljivo, sukladno odredbi čl. 8. ZPP.

9. Predmet je postupka zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete koji isti temelji na činjeničnim tvrdnjama iz kojih bi proizlazilo da je tuženik 7. veljače 2013., 14. veljače 2013. i 28. veljače 2013., objavom spornih informacija navedenih u tužbi, a koji su objavljeni u člancima na web portalu te u emisiji „Provjereno“, čiji je nakladnik, tužitelju povrijedio pravo na ugled i dobar glas, čast, ime i slobodu privređivanja, a čime da mu je nastala neimovinska šteta u iznosu 26.544,56 Eura.

10. Tijekom prvostupanjskog postupka su utvrđene slijedeće odlučne činjenice:

- da je uvidom u snimku emisije Provjereno od 7. veljače 2013. utvrđeno kako ista sadrži prilog koji se najavljuje kao prilog s novim informacijama o varanju države, vođenju dvostrukog knjigovodstva i namještanju poslova, da se na početku priloga prikazuje snimka u kojoj gospodin ĆT, vlasnik građevinske tvrtke, tvrdi kako mu je inspektor nudio mito kako ne bi izlazio u javnost podacima o ilegalnom vađenju i krađi šljunka, da se potom prikazuje gradilište pored kojega se vidi shopping centar u [adresa] te gospodin ĆT koji daje izjavu kako se krade šljunak, a novinarka daje okvirne podatke o tome koliko je šljunka izvađeno i na temelju toga mjerenja iznosi ukupnu kubikažu šljunka i iznos za koji je država oštećena navodeći da je to potvrđeno iz državnog inspektorata i da je na toj lokaciji država oštećena za iznos od 900.000,00 kn, da u prilog navedenom pokazuje dopis Državnog inspektorata te navodi da se radi o milijunskom iznosu i ponovno pokazuje gospodina ĆT koji na uvid u prvi plan pokazuje dokument iz kojeg se jasno vidi tvrtka tužitelja V.D.M. Promet d.o.o.,

- da potom novinarka navodi kako joj vlasnik firme kojeg gospodin ĆT optužuje za prijevaru daje telefonsku izjavu i pušta tu izjavu, time da za vrijeme izjave na ekranu piše kao istu daje GT, vlasnik građevinske tvrtke,

- da u telefonskoj izjavi GT, vlasnik građevinske tvrtke izjavljuje kako se radi o malicioznim izjavama gosp. ĆT koji govori neistine zbog osobnog interesa i financijskog sukoba u poslovanju, pa se potom pušta izjava gospodina ĆT koji ukazuje da su krivotvoreni računi od strane građevinske firme čiji vlasnik je GT, nakon čega se pušta telefonska izjava gospodina GT u kojoj navodi kako je donesena prvostupanjska presuda da taj šljunak ne mora platiti, dok iz izjave gospodina ĆT proizlazi da je donesena presuda prema kojoj je GT krivotvorio račune. Također se pokazuje gradilište za koje nije jasno niti gdje niti tko je tu vršio iskop, no ukazuje se na krađu šljunka u milijunskim vrijednostima,

- da je uvidom u snimku emisije Provjereno od 14.2.2013. utvrđeno kako se prilog o krađi šljunka najavljuje na način da voditeljica navodi kako su uspjeli snimiti kamione kako kradu šljunak, nakon čega voditeljica postavlja pitanje kako je moguće da se ilegalno uzima šljunak i za to ne plaća državi i da državne institucije nisu dale odgovor, ali da je odgovor dao vlasnik firme u prisutnosti svoja tri odvjetnika, nakon čega se prikazuje gospodin ĆT koji navodi da je dobio prijetnje smrću, zatim se navodi da se kamionima odvoze milijuni državnog novca svih građana Republike Hrvatske i prikazuju se snimke na kojoj se vidi kamion na kojemu piše V.D.M. i govori se da je prikazana krađa šljunka koji nije otkupljen od države,

- da je nakon toga puštena snimka sastanka na kojem su GT kao vlasnik građevinarske tvrtke, njegovi odvjetnici i novinarka, a na kojemu zz tužitelja navodi da je šljunak sa gradilišta u [adresa] prijavljen državi i da se pregovara o cijeni, dok novinarka navodi da je on vlasnik firme čiji kamioni su viđeni sa snimci i navodi kako on tvrdi jedno, a Agencija za upravljanje državnom imovinom suprotno, potom se ponovno prikazuje gospodin ĆT za kojeg se navodi da je optužio zakonskog zastupnika tužitelja da prodaje ukradeni šljunak, zatim se prikazuje zakonski zastupnik tužitelja koji navodi da je gospodinu Ć prodao šljunak koji nije bio njihov te navodi da mu je prodao šljunak koji je bio njihov i kojega su dobili od investitora koji ih je dijelom platio u tom šljunku, o čemu postoji prvostupanjska presuda. Novinarka navodi kako je postupak i dalje u tijeku, a da se vodi i još jedan postupak, onaj o izdavanju duplih računa, kao i izjava zz tužitelja i njegovih odvjetnika koji navode da nisu krivotvoreni računi i da je to na sudu,

- da je uvidom u snimku emisije Provjereno od 28. veljače 2013. utvrđeno kako se u toj emisiji prikazuju radnici sa gradilišta kojima je sakriven identitet i obilaze se gradilišta za koje se ne navodi na kojem su mjestu i tko je na navedenim gradilištima vršio radove, a jedino gradilište koje se spominje lokacijski je gradilište u [adresa] te se pušta snimka anonimnog sudionika koji navodi da je moguće da se sa gradilišta u [adresa] odvezla količina šljunka koja je i prijavljena, da je zatim prikazano gradilište u [adresa] i novinarka navodi kako se odvozi novac svih građana, a da tvrtka V.D.M. niti za prijavljenih 31.000 m3 nije platila naknadu državi, da je nakon toga puštena izjava zz tužitelja u kojoj navodi da je taj šljunak prijavio, ali ga još nije platio, da potom novinarka navodi kako se radi o višestrukom iznosu koji pripada državnom proračunu, prikazuje se i građevinski radnik zaštićenog identiteta koji govori o krađi šljunka ne navodeći niti gradilište niti građevinske firme o kojima je riječ. Potom se prikazuje gradilište na [adresa] i tvrdi da se i tamo također krade šljunak, ali se ne navodi o kome je riječ.

- da je uvidom u dopis Agencije za upravljanje državnom imovinom od 13. veljače 2013. (list 43-44 spisa), utvrđeno kako je na lokaciji Strojarska investitor V.D.M. Promet i da je AUDIO-u to društvo prijavilo da će biti viška iskopa i da je isti spremno otkupiti po cijeni 5% od njegove vrijednosti, koja iznosi 30 kn/m3, da je na temelju elaborata i projekta utvrđen višak u količini 31.320,00 m3 i da je društvo tužitelja pozvano očitovati se želi li otkupiti isti u visini 30,00 m3, na što je to društvo odgovorilo da su zainteresirani za otkup, ali se ne slažu s predloženom cijenom,

- da je uvidom u dopis Državnog inspektorata od 7. veljače 2013. utvrđeno kako je proveden nadzor na izgradnji objekata u [adresa] investitora Nivo Gradnja d.o.o., a izvođača radova V.D.M. promet d.o.o. te da je utvrđeno kako je društvo tužitelja V.D.M. promet d.o.o. prodavalo mineralnu sirovinu dobivenu pri izvođenju ovih građevinskih radova, a da prethodno isto nije otkupilo od vlasnika Republike Hrvatske zbog čega je rudarski inspektor o utvrđenim količinama izvijestio nadležno Državno odvjetništvo u Zagrebu radi postupanja u smislu Zakona o obveznim odnosima i to dopisom od 2. veljače 2009. te je nadalje navedeno kako je društvo Kety d.o.o. podnijelo predstavku te je ponovno izvršen inspekcijski nadzor i utvrđeno je da je društvo tužitelja isporučilo tom društvu pijesak i šljunak sa lokaliteta Špansko i Prečko

- dodatno proizlazi kako je Državni inspektorat dostavio podatke dopisom od 23.5.2012. nadležnom Državnom odvjetništvu radi pokretanja postupka radi naknade štete Republici Hrvatskoj s osnova bespravnog raspolaganja mineralnom sirovinom u ukupnoj vrijednosti 889.662,60 kn dobivenog građevinskim radovima na gradilištu Preško i Špansko (gradilište trgovačkog centra Leclerc),

- da je uvidom u presudu Trgovačkog suda u Zagrebu posl.br. P-3285/09 od 27. travnja 2012. utvrđeno kako je u istome postupku odbijen tužbeni zahtjev kojim Republika Hrvatska potražuje isplatu iznosa od 446.157,00 kn od ovdje tužitelja, a koji zahtjev se odnosi na isplatu za iskop mineralne sirovine, građevinskog pijeska i šljunka na gradilištu Prečko.

11. Na temelju provedenih dokaza, sud prvog stupnja je utvrdio kako je djelomično osnovan tužbeni zahtjev tužitelja i to do visine od 10.000,00 eura, dok je s viškom tužbenog zahtjeva od 16.544,56 eura kao neosnovanim odbijen.

12. Pobijana presuda je pravilna i zakonita.

13. U odnosu na žalbu tuženika i prigovor nedopuštenosti tužbe valja odgovoriti kako je Vrhovni sud Republike Hrvatske svojim rješenjem poslovni broj Rev-1297/20242 od 8. listopada 2024. ukinuo drugostupanjsku i prvostupanjsku odluku u ovome predmetu te isti vratio sudu prvog stupnja na ponovno suđenje jer je zauzeo stav da se prekluzivni rok od 30 dana od dana objave informacije iz čl. 40. st. 2. Zakona o medijima (Narodne novine, broj 59/04, 84/11, 81/13 i 114/22, dalje: ZM) koji se odnosi na poseban institut „Objavljivanje ispravka i odgovora“ kad se on zahtjeva od glavnog urednika, ne primjenjuje kao procesna pretpostavka za podnošenje tužbe u slučaju iz čl. 22. st. 2. ZM kad se ispravak zahtjeva od nakladnika, slijedom čega je pravilno prvostupanjski suda navedeni prigovor otklonio kao neosnovan.

14. Nadalje, u odnosu na tvrdnju tuženika o točnosti objavljene informacije, pa vezano za tu tvrdnju da postoji ekskulpacijski razlog propisan odredbom čl. 21. st. 4. ZM kojom je propisano kako nakladnik ne odgovara za štetu ako je informacija kojom je šteta učinjena (…) utemeljena na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije i ako je postupano u dobroj vjeri, valja kazati kako tuženik navedenu činjenicu nije dokazao, a teret dokaza je upravo na njemu.

15. Naime, tuženik u postupku koji je prethodio donošenju pobijane presude nije dokazao da su objavljene informacije utemeljene na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne niti da je poduzeo sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti jer je tuženik selektivno prikazivao informacije, ne provjeravajući do kraja ishod postupaka državnih tijela, obzirom da je prije objave sporne emisije donesena prvostupanjska presuda o tome da tužitelj nije dužan platiti izvađeni šljunak Republici Hrvatskoj, već da je to društvo Nivogradnja d.o.o.

16. Nadalje je utvrđeno kako je tuženik objavio spornu informaciju o nelegalnom iskopu šljunka u Strojarskoj ulici i neprijavljivanju istog državnim tijelima, iako iz dopisa Ureda za upravljanje državnom imovinom proizlazi kako je višak šljunka prijavljen i utvrđena je njegova kubikaža.

Ujedno je utvrđeno kako tuženik nije dokazao niti točnost informacije da je tužitelj krivotvorio ispravu – račune izdane društvu u vlasništvu gospodina ĆT Kety d.o.o.

17. Posljedično svemu navedenom tuženik nije dokazao postojanje ekskulpacijskog razloga na koji se poziva, jer niti dokazuje da je informacija objavljena o tužitelju točna niti da je poduzeo sve mjere koje je mogao za provjeru njezine točnosti, a niti da je postupao u dobroj vjeri.

18. Nadalje, suprotno žalbenim navodima tuženika, pravilno je sud prvog stupnja zaključio da je objavom predmetne informacije došlo do povrede prava osobnosti tužitelja na ugled i čast, sadržanima u čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje: ZOO).

Da su objavljene informacije takve naravi da njihovom objavom nesporno dolazi do povrede prava na ugled i dobar glas te čast, proizlaze iz iskaza zakonskog zastupnika tužitelja, kao i iz iskaza svjedoka KT, koji je suvlasnik tužitelja koji su iskazivali kako je tužitelj nakon objave predmetnih informacija stao s poslovanjem jer društva za koje je do tada radio, nisu više htjela s tužiteljem surađivati te su mu govorili da moraju stati sa suradnjom.

19. Suprotno žalbenim navodima tuženika, sud prvog stupnja je pravilno proveo test razmjernosti za koji je naveo jasne i dostatne razloge navodeći kako iz provedenog testa razmjernosti proizlazi veća težina tužiteljevog prava na ugled i čast s obzirom na težinu povrede, uzevši u obzir da tuženik nije u cjelini prikazao činjenice vezane uz temu koju je obradio, a koja se tiče tužitelja pa tako nije prikazao činjenice utvrđene u sudskim postupcima te da nije postupio po zahtjevu za objavu ispravka, koju činjenicu je tužitelj dokazao prilogom uz tužbu.

20. Dakle, tužitelj je dokazao da je objavom spornih informacija trpio štetu, a pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade za štetu pretrpljenu objavljenom netočnim informacijama primjenom odredbe čl. 21. st. 1. i 2. ZM, a imajući u vidu sve odlučne okolnosti iz čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05 i 41/08- dalje ZOO), suprotno žalbenim navodima, dosuđena mu je pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 10.000,00 eura kao primjerena svim okolnostima konkretnog slučaja i zakonskim kvalifikatornim okolnostima.

21. Pravična novčana naknada se, sukladno čl. 1100. st. 2. ZOO, određuje za svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir jačinu i trajanje povredom izazvanih duševnih boli, ugleda i časti te vodeći računa o cilju kojem služi ta naknada, kao i da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

22. U okolnostima konkretnog slučaja koje je sud prvog stupnja savjesno i brižljivo ocijenio, a koje su prihvaćene i od strane ovog suda i obrazložene u ovoj presudi, dosuđeni iznos je u svemu primjeren, slijedom čega su neosnovani niti suprotni žalbeni navodi tužitelja da sud prvog stupnja nije s dovoljnom pažnjom cijenio sve okolnosti prilikom utvrđivanja visine novčane naknade.

Stoga je pravilno odbijen kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva za iznos od 16.544,56 eura, slijedom čega ovaj sud žalbene navode tužitelja ocjenjuje neosnovanim.

23. Sud prvog stupnja pravilno je odlučio i o zateznim kamatama temeljem odredbe čl. 19. i 1103. ZOO u svezi s odredbama čl. 16., čl. 21. st. 1. ZM.

24. Odluka o troškovima parničnog postupka je donesena pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 155. st. 1. ZPP jer su tužitelju priznati troškovi parničnog postupka koji su bili nužni za vođenje spora.

25. Slijedom navedenoga je odbijena žalba tuženika kao neosnovana te je pobijana presuda potvrđena na temelju čl. 368. st. 1. ZPP i odlučeno je kao u t. I izreke ove presude.

26. Budući tuženik nije uspio u žalbenom postupku, na temelju čl. 154. st. 1. ZPP odbijen je kao neosnovan njegov zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka. Stoga je na temelju čl. 166. st. 1. ZPP odlučeno kao u t. II izreke ove presude.

27. Tužiteljev zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka je također neosnovan jer nije uspio sa žalbom (čl. 154. st. 1. ZPP). Stoga je na temelju odredbe čl. 166. st. 1. ZPP odlučeno kao u t. III izreke ove presude.

U Zagrebu 4. studenog 2025.

Predsjednica vijeća:

Gordana Bošković Majerović