Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-3345/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Sandre Artuković Kunšt univ.spec.iur. kao predsjednice vijeća, te sutkinja Gabriele Topić Kordej, kao sutkinje izvjestiteljice i Suzane Radaković, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice AB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Iva Žuvanić Štambuk, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženice ABD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Goran Smerdel, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Pelicarić i Smerdel d.o.o. u Zagrebu, radi zamjene ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom, rješavajući žalbu tužiteljice izjavljenu protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-332/2018-97 od 7. svibnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 4. studenog 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-332/2018-97 od 7. svibnja 2025.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice kojim se zamjenjuje ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom sadržaja opisanog pod tom točkom izreke, te je odbijen njezin zahtjev za naknadu parničnog troška, dok je pod točkom II. izreke naloženo tužiteljici da tuženici nadoknadi parnični trošak u iznosu od 500,00 eura sa zateznom kamatom od 7. svibnja 2025. do isplate.
2. Protiv te presude tužiteljica je podnijela žalbu, iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353 st. 1 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 ,25/13, 28/13, 89/14., 70/19., 80/22. ,114/22. i 155/23.- dalje ZPP) predlažući da se pobijana presuda ukine odnosno preinači.
3. Žalba je neosnovana.
4. Ispitujući presudu suda prvog stupnja kao i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354 st. 2 ZPP-a, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365 st. 2 ZPP-a. Nije počinjena niti bitna povreda iz odredbe čl. 354 st. 1. t. 11. ZPP-a, koju ističe žaliteljica, jer presuda ima razloga o odlučnim činjenicama, obrazloženje presude nije proturječno niti su razlozi presude proturječni sa provedenim dokazima pribavljenim ispravama te iskazima svjedoka i stranaka.
5. U konkretnoj situaciji, sud prvog stupnja je dokazima koji su provedeni u spisu pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te pravilno ocijenio sve provedene dokaze, posebice iskaze svjedoka koje žaliteljica u žalbi interpretira na drugačiji način, odnosni na način koji njoj ide u prilog.
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice kao člana obiteljskog domaćinstva ranijeg zaštićenog najmoprimca, sada svog pokojnog supruga, prema tuženici kao vlasnici stana, za donošenje presude koja zamjenjuje ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom u smislu odredbe čl. 33 Zakona o najmu stanova ("Narodne novine", br. 91/96 - u daljnjem tekstu: ZNS) tako da se u ugovor unese i sin BB kao član obiteljskog domaćinstva.
7. Tužbeni zahtjev temelji se na činjenicama da je suprug tužiteljice sada pokojni OB, bio nositelj stanarskog prava na stanu na [adresa] zgrade u [adresa], desno, te da mu je presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps697/08 od 25. lipnja 1999. utvrđeno pravo na status zaštićenog najmoprimca, a kojom presudom je tužiteljici i njihovom sinu BB utvrđen status članova obiteljskog domaćinstva. Tužiteljica navodi da je nakon smrti OB stekla status zaštićenog najmoprimca, a BB da i dalje ima status člana obiteljskog domaćinstva pa da zbog toga tužiteljica inzistira na zaključenju ugovora u kojem će kao član obiteljskog domaćinstva biti naveden BB tvrdeći da isti u tom stanu živi neprekidno od 24. travnja 1978. te da u vlasništvu na području Grada Zagreba nema drugih useljivih nekretnina.
8. Presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-168/2014 od 30. ožujka 2015. prihvaćen je kao osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice te je donesena presuda kojom se nadomješta Ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom sadržaja kako to zahtijeva tužiteljica tužbenim zahtjevom. 3.1. Presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3996/2015 od 31. siječnja 2017. odbijena je kao neosnovana žalba tuženice i potvrđena je navedena prvostupanjska presuda. 3.2. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-2267/2017 od 3. listopada 2018. ukinute su presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-168/2014 od 30. ožujka 2015. i presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3996/2015 od 31. siječnja 2017. te je predmet vraćen Općinskom građanskom sudu u Zagrebu na ponovni postupak.
9. Među strankama u bitnome nije sporno da je tužiteljica nakon smrti supruga OB stekla status zaštićenog najmoprimca na predmetnom stanu. Sporno je u bitnome je li njihov sin BB i dalje ima status člana obiteljskog domaćinstva i treba li kao takav biti upisan u ugovor.
10. Prvostupanjski sud je tijekom prvostupanjskog postupka pravilno i nedvojbeno utvrdio činjenicu da BB nakon što je zasnovao brak odselio sa adrese [adresa] u [adresa], te živio na drugoj adresi ([adresa] u [adresa]) sa suprugom i djecom. Pored utvrđene činjenice, suprotnom žalbenim navodima, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da BB nije neprekidno živio na adresi u [adresa], iako je na toj adresi prijavljen od 1978, godine, te da ponovnim useljenjem ne može steći pravni položaj člana domaćinstva, a zbog čega ne može biti upisan kao član domaćinstva u ugovor koji je predmet ovog spora. Uz navedeni zaključak prvostupanjskog suda da je BB izgubio status člana domaćinstva, sasvim je neodlučno ima li BB u vlasništvu useljivu kuću ili stan, a neodlučan je i istaknuti prigovor prava na dom koji je u odnosu na njega istaknula tužiteljica. Naime, prigovor prava na dom se može isticati samo u odnosu na osobu koja je stranka u postupku, a to BB nije, ili kada je predmet postupka iseljenje, a što u konkretnom slučaju također nije.
11. Nadalje, iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi da je tužiteljica zahtijevala zaključenje ugovora o najmu za sebe kao zaštićenog najmoprimca i za sina kao člana obiteljskog domaćinstva, za koje korisnike nekretnine je u ugovoru odredila visinu najamnine 401,37 kn.
12. Tužiteljica je rješenjima prvostupanjskog suda od 13. lipnja 2024. i od 3. listopada 2024. pozvana da u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja dostavi izračun visine zaštićene najamnine u kojem će u rubrici broj osoba u stanu prema ugovoru o najmu stana biti naznačena jedna osoba, a po kojim rješenjima tužiteljica nije postupila u za to ostavljenom roku. Obzirom tužiteljica nedostavljanjem izračuna visine zaštićene najamnine za jednu osobu nije odredila visinu najamnine kao bitan sastojak ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom (imajući u vidu da tužiteljica ima pravo zaključiti ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom) to je tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen.
13. Na žalbene navode valja reći da se u ovom postupku ocjenjuju pretpostavke za ocjenu osnovanosti zahtjeva da se donese presuda koja zamjenjuje ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom, te je jedan od bitnih elemenata tog ugovora visina zaštićene najamnine propisana zakonom i podzakonskim aktima. Kako niti sama tužiteljica ne tvrdi da iznos od 401,37 kn predstavlja izračun najamnine po tim propisima, to žalbenim navodima nije dovedena u sumnju pravilnost i zakonitost prvostupanjske odluke.
14. Slijedom izloženog, je žalbe tužiteljice neosnovana, te je temeljem odredbe čl. 368 ZPP-a odlučeno kao u izreci ove drugostupanjske odluke.
U Zagrebu 4. studenog 2025.
Predsjednica vijeća:
Sandre Artuković Kunšt univ.spec.iur.
