Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3827/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Slavice Garac, predsjednice, ŽKM, izvjestiteljice, ŽK, članice, u pravnoj stvari prvotužitelja ČK /OIB [osobni identifikacijski broj]/ i drugotužiteljice TK /OIB [osobni identifikacijski broj]/ oboje iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Hrvoju Katušiću, odvjetniku u Dubrovniku, protiv prvotuženice OK /OIB [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], zastupane po punomoćniku Hrvoju Tokiću, odvjetniku u Dubrovniku i drugotuženice ZK /OIB [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], zastupane po punomoćnici Viktoriji Knežević, odvjetnici u Dubrovniku, koju privremeno zamjenjuje Tea Nikolić, odvjetnica u Dubrovniku, radi predaje u suposjed i činidbe, odlučujući o žalbama tuženica protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj P- 167/2024 od 2. svibnja 2025., u sjednici održanoj 4. studenoga 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbijaju se kao neosnovane žalbe tuženica te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj P-167/2024 od 2. svibnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tuženica za naknadu troška sastava žalbi.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„I. Prihvaća se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tuženicima u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe predati tužiteljima suposjed južnog dijela dvorišta čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da uklone željezna vrata s kliznim ležištem koja su postavili uz južni rub čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i javne prometnice CK [adresa] zemljišnoknjižne oznake 935/9 k. o. [katastarska općina] te da uklone zid i armaturnu žicu kojom su u smjeru sjever-jug tj. od južnog pročelja zgr. 1645 u smjeru ulice Kardinala Stepinca oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] podijelili dvorište čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dva dijela.“

II. Nalaže se tuženicima po osnovi naknade troškova ovog parničnog postupka isplatiti tužiteljima ukupni iznos od 2.596,77 eura, sa zateznom kamatom koja teče od dana 2. svibnja 2025 do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tuženika ad.1. za naknadu parničnih troškova u iznosu od 2.613,75 eura kao neosnovan.

IV. Odbija se zahtjev tuženika ad.2. za naknadu parničnih troškova u iznosu od 2.062,50 eura kao neosnovan.“

2. Protiv presude u stavcima I. i III. izreke te u dijelu stavka II. izreke kojim je naloženo prvotuženici naknaditi tužiteljima parnični trošak u iznos od 1.298,38 eura s pripadajućom zateznom kamatom žali se prvotuženica iz svih žalbenih razloga propisanih odredom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. u daljnjem tekstu: ZPP-a/), predlažući njezinu preinaku u pobijanom dijelu, sukladno navodima žalbe, uz naknadu troška njezinog sastava.

3. Protiv presude u stavcima I. i IV. izreke te u dijelu stavka II. izreke kojim je naloženo drugotuženici naknaditi tužiteljima parnični trošak u iznos od 1.298,38 eura s pripadajućom zateznom kamatom žali se drugotuženica iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. ZPP-a, predlažući njezinu preinaku u pobijanom dijelu, sukladno navodima žalbe, uz naknadu troška njezinog sastava.

4. Odgovor na žalbe nije podnesen.

5. Žalbe su neosnovane.

6. Predmet spora jest zahtjev tužitelja na predaju u suposjed južnog dijela dvorišta čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da tuženice uklone željezna vrata s kliznim ležištem postavljena uz južni rub čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i javne prometnice CK [adresa] zemljišnoknjižne oznake 935/9 k. o. [katastarska općina] te da uklone zid i armaturnu žicu kojom su u smjeru sjever-jug tj. od južnog pročelja zgr. 1645 u smjeru ulice Kardinala Stepinca oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] podijelile dvorište čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dva dijela (čl. 161. i čl. 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima /"Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 /pročišćeni tekst/, u daljem tekstu: ZV-a/).

7. Odredbom čl. 161. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, u daljnjem tekstu: ZV-a) propisano je da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda posjed te stvari, a da bi u postupku pred nadležnim sudom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtjeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtjeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

7.1. Odredbom čl. 37. st. 6. ZV-a propisano je da svaki suvlasnik ima pravo glede svog idealnog dijela stavljati svakome, pa i svojim suvlasnicima, sve zahtjeve koji proizlaze iz njegova prava (su)vlasništva.

7.2. Odredbom čl. 42. st. 1. ZV-a je propisano da svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje.

7.3. Odredbom čl. 66. st. 1. ZV-a propisano je da vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo) proizlazi i ostaje neodvojivo povezano sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno.

7.4. Odredbom čl. 85. st. 1. ZV-a propisano je da cijelom nekretninom na kojoj je na jednom ili više suvlasničkih dijelova osnovano vlasništvo određenog posebnog dijela upravljaju suvlasnici po općim pravilima o upravljanju suvlasničke stvari, ako tim Zakonom nije što drugo određeno.

8. U odnosu na odlučne činjenice za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva odnosno utvrđivanja sporne činjenice da li je postignut sporazum o korištenju čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (čl. 42. st. 1. ZV-a) između pravnih prednika stranaka, koji bi bio zapreka tužiteljima za ostvarivanje prava na predaju u suposjed južnog dijela te čestice, iz stanja spisa i na temelju rezultata raspravljanja proizlazi:

-da su tužitelji i tuženice suvlasnici stambene zgrade čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao zk tijelo V.

-da je na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] djelomično uspostavljeno vlasništvo posebnih dijelova nekretnine na način da je prvotuženica upisana kao vlasnica za cijelo neodređenog dijela čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] neodvojivo povezanog s vlasništvom posebnog dijela nekretnine ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) – Stan u čest. zgr. [katastarska čestica] površine 66,00 m2 koji se sastoji od dvije sobe, dnevnog boravka s kuhinjskom nišom, kupaonice, wc-a, ostave i hodnika s pripadajućom drvarnicom uz odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine te su tužitelji upisani kao suvlasnici svaki za ½ dijela neodređenog dijela čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] neodvojivo povezanog s vlasništvom posebnog dijela nekretnine ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) – Stan u prizemlju čest. zgr. [katastarska čestica] ukupne površine 39,00 m2 s pripadajućom drvarnicom uz odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine, dok je preostali dio čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uknjižen kao Društveno vlasništvo čiji je organ upravljanja Narodni odbor Općine Dubrovnik;

-da je drugotuženica (predmnijevana) vlasnica posebnog dijela čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to stana na 1. katu zgrade što je između parničnih stranaka nesporno, neovisno o tome što u zemljišnoj knjizi još uvijek nije upisan njezin suvlasnički udio neodvojivo povezan s vlasništvom posebnog dijela zgrade (stana na 1. katu);

-da su tuženice ogradile dvorište čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da su na krajnji rub čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz cestu Kardinala Stepinca stavile željezna vrata s kliznim ležištem te zidićem i armaturnom žicom podijelili dvorište na dva dijela u smjeru sjever-jug tako da zapadni dio dvorišta koristi prvotuženica, a istočni dio dvorišta drugotuženica;

-da je opisanim postupanjem (podizanjem armaturne žice) tužiteljima onemogućen pristup šupi koja se nalazi uz sjeverno pročelje čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a postavljanjem željeznih vrata s kliznim ležištem tuženice su samo za potrebe svojih stanova osigurale parkirna mjesta, onemogućivši time tužiteljima suposjed i parkiranje njihovog osobnog automobila na južnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];

-da je provedenim očevidom na licu mjesta utvrđeno da je čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stambena zgrada s prizemljem, 2 kata i stambenim potkrovljem, dok je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dvorište označene zgrade koje je od susjednih nekretnina te javne prometnice naziva CK, koja ide uz južnu stranu označene čest. zem., ograđena jasno vidljivim međama, ogradom i zidom;

-da se na istočnoj strani čest. zem. nalaze stepenice kojima se pristupa do gornjih stanova u zgradi čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];

-da južnu među čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čine ograda, betonski zid i dvoja željezna vrata zelene boje sa ključanicama pri čemu se vratima s desne strane (gledano s javne prometnice CK prema čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina]) može pristupiti isključivo na desni dio dvorišta (desni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), budući su desni i lijevi dio dvorišta (čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) odvojeni betonskim zidom visine 70 cm na koji je postavljena žičana ograda do visine od preko 2 m te je u cijelosti nemoguće s desne strane dvorišta doći na lijevu stranu dvorišta i obratno;

-da je opisani betonski zid visine 70 cm na koji je postavljena žičana ograda do visine preko 2 m postavljen u smjeru sjever-jug i da spaja međni zid čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na južnoj strani sa vanjskim zidom čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja se nalazi na sjevernoj strani;

-da su i na lijevom i na desnom dijelu dvorišta (čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) parkirana vozila, tri na desnoj strani i dva na lijevoj strani dvorišta;

-da su pravni prednici stranaka (pa potom i stranke) kao suvlasnici čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i vlasnici posebnih dijelova u toj zgradi koja je izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], stekli vlasništvo čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao zemljišta na kojem je čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađena i kao zemljišta koje služi za redovnu uporabu čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];

-da iz iskaza drugotuženice, a vezano uz dogovor o načinu korištenja zajedničkog dvorišta, proizlazi da kada govori „,mi“ (osobe koje su postigle dogovor oko korištenja zajedničkog dvorišta), smatra Ž i Č, budući da pok. T (prednica tužitelja) nije sudjelovala u dogovoru, jer nije za to imala interes (nije posjedovala vozilo i bila je stara);

-da prvotuženica u svom iskazu navodi da je iza rata 1994. ili 1995. sin drugotuženice izgradio sporni betonski zidić i od desnog dijela dvorišta, koje je do tada bilo vrt, napravio parking, a 2014. je podigao žičanu ogradu na zidiću i betonirao lijevu stranu dvorišta, temeljem kojih navoda nema mjesta zaključku da se vrt kao parking koristi 60 godina i da je još tada postignut sporazum o tome (u odnosu na podnošenje tužbe ne može se govoriti niti o 40 godina);

-da je do izgradnje betonskog zidića dvorište korišteno kao vrt te je djelomično obrađivano, do trenutka kada je sin drugotuženice isto djelomično betonirao radi parkiranja, a prednica tuženika u tom kontekstu nije tražila da joj se omogući korištenje većeg dijela vrta od onoga kojeg je obrađivala i koristila s obzirom na svoju dob i činjenicu da nije imala vozilo;

-da se niti iz jednog provedenog dokaza (pojedinačno i u njihovoj ukupnosti) ne može s dovoljnom izvjesnošću zaključivati da bi se prednica tužitelja odrekla prava korištenja dvorišta oko zgrade, koje istoj pripada, niti da bi u odnosu na isto postigla sporazum s tuženicama;

-da nitko od saslušanih svjedoka nema saznanja o postojanju sporazuma između stranka vezano uz korištenje zajedničkog vrta, dok snaha prvotuženice, svjedokinja ČKM o načinu korištenja ima saznanja tek od 2013. nadalje (tužba je podnesena 2016.);

-da iz dopisa adresiranog na OK i ZK od 15. listopada 2015. s potvrdom o slanju (list spisa 9-10), e-maila od 18. studenog 2015. s prilogom (list spisa 11-12), dopisa od 19. studenog 2015. (list spisa 13-14), dopisa od 24. studenog 2015. (list spisa 15-16) i dopisa od 4. prosinca 2015. s potvrdom o dostavi (list spisa 17) proizlazi da su tužitelji od tuženica prethodno prije pokretanja ovog spora mirnim putem tražili da im se omogući parkiranje u dvorištu zgrade;

-da prvotuženica u odgovoru na tužbu navodi da je voljna zaključit sporazum vezano uz zajedničko korištenje dvorišta, ali da do zaključivanja istoga nije došlo isključivo radi protivljenja drugotuženice, koja drži u posjedu „sav preostali dio zemljišta za redovitu upotrebu zagrade“;

-da drugotuženica u odgovoru na tužbu također potvrđuje navode iz odgovora na tužbu prvotuženice na način da je sporazum u pretežitom dijelu dogovoren i definiran na zajedničkom sastanku (prije podnošenja tužbe) te da ga je ista i dalje voljna zaključiti,

radi čega je pravilno odlučio sud prvog stupnja na način da je usvojio tužbeni zahtjev utvrdivši da tuženice nemaju valjanu pravnu osnovu da bi tužitelje, kao suvlasnike, onemogućile u njihovom pravu suposjedovanja južnog dijela dvorišta čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te naložio istima da uklone željezna vrata s kliznim ležištem postavljena uz južni rub čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i javne prometnice CK zemljišnoknjižne oznake 935/9 k. o. [katastarska općina] i zid te armaturnu žicu kojom su u smjeru sjever-jug tj. od južnog pročelja zgr. 1645 u smjeru ulice Kardinala Stepinca oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kojima su podijelile dvorište čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dva dijela, radi čega su žalbeni navodi, koji se svode na vlastitu i subjektivnu ocjenu provedenih dokaza, bez činjeničnog i pravnog uporišta te kao takvi nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane presude.

9. Pri tom valja reći da sud ne čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. u vezi s odredbom čl. 8. ZPP-a, ako ocjenjuje provedene dokaze drugačije, nego što to smatraju žaliteljice i iz istih izvodi drugačije zaključke, nego što to one čine.

9.1. Naime, pravo ocjene dokaza pridržano je za prvostupanjski sud i ona je dana u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a, a žalbena razlaganja tuženica nisu uspjela dovesti u sumnju zaključke suda prvog stupnja, koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

10. Na žalbene navode tuženica još valja dodati da je kao nesporno utvrđeno da su tuženice tužitelje isključile iz suposjedovanja južnog dijela dvorišta čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez postojanja valjanog sporazuma o korištenju u smislu odredbe čl. 42. st. 1. ZV-a, tako da je neodlučna činjenica da tužitelji nisu potpuno isključeni u suposjedu dvorišta, jer nisu mogli biti isključeni u suposjedu niti jednog njegovog dijela, bez da je o istome postignut valjani sporazum, pri čemu se žaliteljicama ukazuje na primjenu odredbe čl. 39. ZV-a kojom je propisano da svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu (upravljanje stvarju) zajedno s ostalim suvlasnicima, a kad je neki suvlasnik poduzeo posao glede suvlasničke stvari bez potrebne suglasnosti ostalih, primjenjuju se pravila o poslovodstvu bez naloga.

10.1. Bez pravne osnove je elaboriranje drugotuženice da je zapravo 1960. za sklapanje sporazuma postojala potrebna većina za podjelu posjeda, čak i u slučaju da je isti sklopljen samo između obitelji ZK i OK, budući da njihov dogovor, bez da je u istom sudjelovala i treća suvlasnica, prednica tužitelja, ne može biti od utjecaja na njezino pravo suvlasništva zajedničkih dijelova nekretnine i time njezinog suposjedovanja iste.

11. I odluka o parničnom trošku pravilna je u osnovi i visini (čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a u vezi s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /“Narodne novine“, broj: 138/23.).

12. Odbijen je zahtjev tuženica za naknadu troška sastava žalbi, jer s istima nisu uspjele (čl. 154. st. 1. ZPP-a).

13. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci (čl. 368. st. 1. ZPP-a za stavak I. i čl. 166. st. 1. ZPP-a za stavak II.).

U Zagrebu 4. studenoga 2025.

Predsjednica vijeća:

Slavica Garac