Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3372/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jadranke Travaš predsjednice vijeća, Ksenije Grgić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Gordane Držaić članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja ČĐ pok. VĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. tužiteljice EĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje zastupa punomoćnica Dijana Britvić, odvjetnica u Splitu, protiv 1. tuženika LĐ, pok KĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. tuženice ĆĐ pok. UĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 3. tuženice Č (Ana) Elez pok. Ivana, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 4. tuženice ČĐO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. tuženice GĐ, rođ. LĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Ante Rajčić, odvjetnik u Splitu, radi utvrđenja vlasništva i ispravka uknjižbe, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-125/2020 od 25. veljače 2021., ispravljene rješenjem istog suda, poslovni broj P-125/2020-18 od 16. svibnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 4. studenog 2025.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-125/2020 od 25. veljače 2021., ispravljena rješenjem istog suda, poslovni broj P-125/2020-18 od 16. svibnja 2025., u pobijanom dijelu toč. I. izreke kojim je odbijen kao neosnvoan dio tužbenog zahtjeva za utvrđenje da je 1. tužitelj LĐ KĐ, pok VĐ suvlasnik za daljnjih 6/16 dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina], a 2. tužiteljica EĐ, suvlasnica za daljnjih 1/4 dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina], zatim u pobijanom dijelu toč. II. izreke kojim je odbijen kao neosnvoan dio tužbenog zahtjeva da se ovlašćuju tužitelji LĐ KĐ pok VĐ i EĐ u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoja imena i to tužitelj KĐ VĐ za daljnjih 6/16 dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina], a tužiteljica EĐ za daljnjih 1/4 dijela iste nekretnine, te u dijelu toč. II. izreke kojom je naloženo tužiteljima naknaditi tuženicima parnični trošak u iznosu od 25.700,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja 25. veljače 2021. do isplate, te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

„I. Utvrđuje se da je tužitelji LĐ KĐ pok VĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnik za daljnju 2/16 dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina]., a tužiteljica EĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnica za 1/4 dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina], dok u ostalom nedosuđenom dijelu tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan i to u dijelu kojim se utvrđuje da je tužitelji LĐ KĐ pok VĐ suvlasnik za daljnjih 6/16 dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina]., a tužiteljica EĐ, suvlasnica za daljnjih 1/4 dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina].

II. Ovlašćuju se tužitelji KĐ pok VĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] i EĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoja imena i to tužitelj KĐ pok VĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] za daljnjih 2/16 dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina]., a tužiteljica EĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] za 1/4 dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina] uz istovremeno brisanje tog upisanog prava s imena tuženika, odnosno s imena upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika, dok u ostalom nedosuđenom dijelu tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan i to u dijelu kojim se ovlašćuje tužitelji LĐ KĐ pok VĐ i EĐ u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoja imena i to tužitelj KĐ pok VĐ za daljnjih 6/16 dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina]., a tužiteljica EĐ za daljnjih 1/4 dijela iste nekretnine.

Nalaže se tužiteljima da u roku od 15 dana naknade tuženicima parnični trošak u iznosu od 25.700,00 kuna (dvadeset pet tisuća i sedam stotina kuna) zajedno s zateznim kamatama koje teku od presuđenja, dakle od 25. veljače 2021 pa do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.“

2. Protiv odbijajućeg dijela prvostupanjske presude iz toč. I. I II. izreke i protiv odluke o troškovima postupka žalbu su podnijeli tužitelji iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) uz prijedlog da se presuda preinači u pobijanom dijelu i tužbeni zahtjev prihvati u cijelosti uz naknadu parničnog troška.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništa na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina] temeljem dosjelosti.

5. Osnovanost svoga stvarnopravnog zahtjeva tužitelji temelje na tvrdnji da im je temeljem usmenog sporazuma zajedničkih prednika stranaka pripala predmetna nekretnina 1951. godine, na kojoj su sagradili obiteljske kuće i da se od tada nalaze u neprekinutom, samostalnom i nesmetanom posjedu cijele nekretnine.

6. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski sud je utvrdio:

- da su tužitelji i tuženici potomci i nasljednici pok. CĐ i da su rješenjem o nasljeđivanju broj O-699/90 od 17.6.1991. njezinim nasljednicima proglašeni sinovi UĐ (djed 1. tuženika), VĐ (otac 1. tužene), FĐ (otac 3., 4. i 5. tuženika), VĐ (otac 1. tužitelja) i VĐO (snaha sina V i majka 2. tužiteljice) svaki po ¼ djela;

- da je sporna čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] nastala diobom od čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koju su prethodno kupili CĐ i otac tuženika FĐ, svaki u 1/2 dijela;

- da je 24.11.1972. izvršena dioba čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 476 m2 koja je pripala u vlasništvo djedu UĐ (koji je djed 1. tuženika i otac 2. tužene) i čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 477 m2, koja je pripala u vlasništvo CĐ, baki tužitelja;

- da su tužitelji i njihovi prednici u posjed sporne nekretnihe stupili najkasnije 1951. godine i na istoj 1954. i 1968. sagradili dvije obiteljske kuće i istu ogradili žičanom ogradom;

- da su u vrijeme podnošenja tužbe 2009. godine u zemljišnim knjigama na spornoj čest. zem. [katastarska čestica] ZU 19454 K. O. [katastarska općina] kao suvlasnici uknjiženi KĐ, CĐ FĐ UĐ i FĐ VĐO – svaku u 1/8 dijela, te ČĐ i ĆĐ, svaki u 2/8 dijela;

- da su 1. i 2. tuženici tijekom ovoga postupka prodali svoje suvlasničke dijelove na spornoj nekretnini (svaki u ¼ dijela) ŽĐ koji se u zemljišnim knjigama upisao iste u 2/8 dijela.

7. Na temelju tako utvrđenih činjenica prvostupanjski sud je zaključio da su tužitelji sa svojim pravnim prednicima od 1951. bili u samostalnom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine i da je do 1971. sukladno paragrafu 1460. Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) protekao rok od 20 godina potreban za stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti, no da su oni pošteni posjednici samo za ¼ dijela sporne nekretnine svaki, a da je u odnosu na preostali dio do ½ predmetne svaki njihov posjed nepošten, jer da su znali i morali znati da predmetna nekretnina preko ¼ dijela nije njihovo vlasništvo, pa da iz tih razloga u odnosu na taj dio tužbenog zahtjeva nisu ispunjeni zakonski uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Stoga je djelomično prihvatio, a djelomično odbio tužbeni zahtjev i presudio kao u izreci prvostupanjske presude.

8. Tužitelji žalbom osporavaju pravilnost pravnog zaključka prvostupanjskog suda da se nije radilo o poštenom posjedu u odnosu na odbijajući dio zahtjeva i da su sa svojim pravnim prednicima trebali znati da imaju pravo posjedovati samo svaki po ¼ dijela sporne nekretnine, a ne svaki po ½ dijela predmetne nekrenine. Ističu da je njihova pravna prednica pok. CĐ sve do donošenja rješenja o naknadno pronađenoj imovini u predmetu O-699/90 od 3.4.2009., koje rješenje je ništetno, jer je sporna čest. zem. [katastarska čestica] raspoređena u korist 1. i 2. tuženika, bez znanja ostalih nasljednika, bila upisana na spornoj čest. zem. [katastarska čestica] u cijelosti, a na čest 6070/1 u ½ dijala, dok je na drugoj ½ iste čest. zem. bio upisan prednik1. i 2. tuženika UĐ, zbog čega oni (tužitelji) nisu imali razloga sumnjati da im ne bi pripadalo pravo na posjed sporne nekrenine svakom u ½ dijela.

9. Osnovani su navodi žalbe da je pogrešno pravno shvaćanje prvostupanjskog suda da su tužitelji morali znati da su tuženici upisani kao suvlasnici na nekretnini koja je predmet spora i da ih to čini nepoštenim posjednicima preko ¼ dijela u odnosu na svakog tužitelja.

10. Prije svega, treba reći, da je jedna od pretpostavki za primjenu stjecanja prava vlasništva dosjelošću, kako u primjeni pravnih pravila OGZ, tako i u primjeni odredbe čl. 28. st. 4. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Službeni list SFRJ 6/80 – dalje: ZOVO), a jednako je propisano i sada odredbom čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – u daljnjem tekstu: ZV) pošten (savjestan) posjed. Dakle, za stjecanje prava vlasništva dosjelošću posjed mora biti barem pošten i trajati zakonom određeno vrijeme. Posjed je pošten, odnosno savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova (paragraf 328. OGZ, čl. 72. st. 2. ZOVO), a sada čl.18. st. 5. ZV). Poštenje (savjesnost) se pretpostavlja, a nenepošten (nesavjestan posjednik) ne može steći vlasništvo nekretnine dosjelošću.

11. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ (i sudskoj praksi) za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevao se zakonit, pošten i istinit posjed, s time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 20 godina („izvanredna“ dosjelost) nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja. Stjecanje vlasništva dosjelošću bilo je propisano i u odredbama čl. 28. ZOVO-a, te je i sada propisano u članku 159. ZV.

12. Odlučna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, kako je već ranije navedeno je pošten (savjestan) posjed i trajanje posjeda kroz zakonom određeno vrijeme. Poštenje posjeda se pretpostavlja. Pritom nije nužno da posjed bude i zakonit.

13. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326. OGZ, pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje. Nepošteni posjednik je onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti da je tuđa stvar koju posjeduje.

14. Nepošten je posjednik koji zna ili mora znati da nema pravo (samostalno) posjedovati nekretninu.

15. Suprotno utvrđenju prvostupanjskog suda, činjenica da su tužitelji i njegovi prednici kao posjednici sporne nekretnina mogli znati ili pak znali za upis u zemljišnim knjigama, odnosno da su te nekretnine u tim knjigama u svom razdoblju njihova posjedovanja bile upisane kao vlasništvo tuženika ili njihovih prednika, ne čini samo za sebe posjed tužitelja i njihovih prednika nesavjesnim ili nepoštenim ako su tužitelji i njihovi prednici za tog razdoblja posjedovanja prema okolnostima konkretnog slučaja imali razloga osnovano vjerovati i vjerovali da posjed vrše kao vlasnici (takvo pravno shvaćanje izraženo je u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Rev-x-76/14 i dr.). Stoga je u odnosu na preostali odbijajući dio tužbenog zahtjeva odlučno je li tužiteljima i njihovim prednicima itko osporavo pravo na posjed, jesu li u odnosu na taj dio zahtjeva vršili vlasničke ovlasti, odnosno jesu li imali razumnih razloga vjerovati da posjed vrše kao vlasnici nekretnine.

16. Nadalje su u pravu žalitelji da je protivno stanju spisa i provedenim dokazima utvrđenje suda prvog stupnja da je prednik 1. i 2. tuženika UĐ kupio cijelu čest. zem. [katastarska čestica] (od koje je diobom nastala i sporna čest. zem. [katastarska čestica]) i da je prilikom razdvajanja te čestice i prijepisa u novi zemljišnoknjižni uložak došlo do moguće pogreške u upisu, jer iz povijesnog zk. ul. [broj ZK uloška] proizlazi da prijepis čest. zem. [katastarska čestica] uopće nije bio vršen.

17. Kako zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjski sud nije raspravio postojanje svih ostalih pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu prednje citiranih zakonskih odredbi u odnosu na preostali (odbijajući) dio tužbenog zahtjeva, to nema elemenata za preinačenje presude, već je temeljem odredbe čl. 370. ZPP valjalo ukinuti prvostupanjsku presudu u pobijanom odbijajućem dijelu toč. I. i II. izreke i predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

18. S tim u vezi valjalo je ukinuti i odluku o trošovima postupka sadržanu u dijelu toč. II. izreke, jer ona zavisi o konačnom uspjehu stranka u postupku.

19. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će, imajući u vidu prednje iznijeto, nakon što utvrdi odlučne činjenice pravilnom primjenom materijalnog prava ponovno odlučiti o preostalom dijelu tužbenog zahtjeva.

U Zagrebu, 4. studeong 2025.

Predsjednica vijeća:

Jadranka Travaš