Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj Gž Ovr-340/2025-2

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sutkinji Branki Križanić Perharić, u ovršnom predmetu predlagateljice osiguranja KB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i predlagateljice osiguranja PB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], obje zastupane po punomoćniku Branimiru Škurli, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Škurla, Durmiš i Spajić d.o.o., Preradovićeva 24, Zagreb, protiv protivnika osiguranja AB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Jure Jelavić, odvjetnik u Metkoviću, A. Hebranga 8, radi osiguranja nenovčane tražbine privremenom mjerom, odlučujući o žalbi predlagateljica osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj Ovr-130/2025-4 od 1. kolovoza 2025., dana 4. studenog 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagateljica osiguranja KB i PB kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj Ovr- 130/2025-4 od 1. kolovoza 2025.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev predlagateljica osiguranja KB i PB za naknadu troška žalbenog postupka u iznosu od 125,00 eura.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog za određivanje privremene mjere koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je protivnik osiguranja – AB, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa] – smetao predlagateljice osiguranja – KB, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], i PB, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa] njihovom posljednjem, mirnom posjedu nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Metkoviću, zemljišnoknjižni odjel Metković, katastarska općina [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], zkč. br. [katastarska čestica], u naravi KOMARNA, ukupne površine 243 m2, od čega PAŠNJAK površine 243 m2, sveukupne površine 243 m2, na način da je dana 26. lipnja samovoljno pristupio predmetnoj nekretnini, izvodio radove, uklanjao raslinje, mijenjao izgled zemljišta i poduzimao druge radnje bez pristanka tužiteljica, čime im je onemogućio miran posjed i korištenje predmetne nekretnine.

2. Nalaže se protivniku osiguranja da uspostavi posjedovno stanje na nekretnini upisanoj u zemljišne knjige Općinskog suda u Metkoviću, zemljišnoknjižni odjel Metković, katastarska općina [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], zkč. br. [katastarska čestica], u naravi KOMARNA, ukupne površine 243 m2, od čega PAŠNJAK površine 243 m2, sveukupne površine 243 m2, identično onome koje je prethodilo trenutku smetanja, sve pod prijetnjom novčane kazne, u roku od 4 sata od primitka ovog rješenja.

3. Zabranjuje se protivniku osiguranja svako takvo ili slično buduće smetanje posjeda predlagateljica osiguranja na predmetnoj nekretnini, pod prijetnjom novčane kazne.

4. Nalog iz točke 2. i zabrana iz točke 3. izreke ovog rješenja smatraju se provedenim danom dostave ovog rješenja protivniku osiguranja.

5. Predlagateljicama osiguranja se određuje rok od 30 dana počevši od 26. srpnja 2025. godine, da pokrenu parnični postupak zbog smetanja posjeda protiv protivnika osiguranja.

6. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka po tužbi protivnika osiguranja protiv predlagateljica osiguranja.

7. Nalaže se protivniku osiguranja da predlagateljicama osiguranja nadoknadi i troškove ovog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope iz čl. 29. st. 8. Zakona o obveznim odnosima za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine."

2. Protiv tog rješenja žale se predlagateljice osiguranja zbog bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku. U bitnom navode da su učinile vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine, a što proizlazi iz činjenice da su predlagateljice bile u posljednjem mirnom posjedu, da ih je protivnik osiguranja u tom posjedu smetao te da su predlagateljice osiguranja protiv protivnika podnijele tužbu zbog smetanja posjeda. Također, ističu i da u spisu predmeta prileži niz fotografija iz kojih više nego vjerojatno proizlazi da je protivnik osiguranja boravio na nekretnini i započeo s radnjama na istoj. Stoga, smatraju da je zbog tako pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Predlažu preinačiti pobijano rješenje i usvojiti prijedlog za određivanje privremene te potražuju trošak žalbenog postupka u iznosu od 125,00 eura.

3. Žalba je neosnovana.

4. Sud prvog stupnja, prilikom donošenja pobijanog rješenja, nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje u tekstu: ZPP), na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a, u vezi s čl. 381. ZPP-a i čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24 – dalje u tekstu: OZ).

5. Prije svega, ovaj sud napominje da su privremene mjere sredstva vremenski ograničenog osiguranja budućeg ostvarenja tražbine, u određenim slučajevima i sredstva kojima se ostvaruje vremenski ograničeno, djelomično ili potpuno namirenje tražbine prije njezina utvrđenja ovršnom ispravom, odnosno sredstva provizornog uređenja odnosa među strankama do njihovog konačnog uređenja pravomoćnom i ovršnom odlukom. Dakle, ovako postavljena privremena mjera, u dijelu kojim je postavljen zahtjev da se utvrdi da je protivnik osiguranja smetao predlagateljice osiguranja u njihovom posljednjem, mirnom posjedu nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Metkoviću, zemljišnoknjižni odjel Metković, k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica] (dalje u tekstu: nekretnina), na način da je dana 26. lipnja 2025. samovoljno pristupio predmetnoj nekretnini, izvodio radove, uklanjao raslinje, mijenjao izgled zemljišta i poduzimao druge radnje bez pristanka tužiteljica, čime im je onemogućio miran posjed i korištenje predmetne nekretnine, izlazi iz okvira ovršnog postupka i ranije ukazane svrhe privremene mjere. Stoga, nije moguće navedeni sporni pravni odnos regulirati putem instituta privremene mjere, u dijelu utvrđenja čina smetanja posjeda, već je isto dozvoljeno samo u okviru parničnog postupka radi smetanja posjeda, kako je to pravilno naveo i sud prvog stupnja u svojem obrazloženju.

6. Suprotno žalbenim navodima predlagateljica osiguranja, nije počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, isto je razumljivo i sadrži razloge o odlučnim činjenicama te obrazloženje rješenja ne proturječi samo sebi.

7. Naime, pravilno je utvrđenje suda prvog stupnja da predlagateljice osiguranja nisu učinile vjerojatnim postojanje svoje tražbine. Naime, prema pravnom shvaćanju ovog suda drugog stupnja samim podnošenjem tužbe radi smetanja posjeda protiv protivnika osiguranja ne može se smatrati da su predlagateljice osiguranja učinile vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine u smislu odredbe čl. 346. st. 1. OZ- a, već ocjena vjerojatnosti postojanja tražbine proizlazi iz isprava i drugih dokaza koji su priloženi ili čije izvođenje je predloženo uz tužbu, odnosno prijedlog za određivanje privremene mjere. Predlagateljice osiguranja radi utvrđivanja vjerojatnosti postojanja njihove tražbine dostavljaju izvadak iz zemljišne knjige, iz kojega proizlazi da je predmetna nekretnina u njihovom suvlasništvu. Međutim, predmetna tražbina temelji se na zaštiti posjeda, a ne zaštiti prava vlasništva od uznemiravanja. Dakle, posjed, kao faktična vlast na stvari, ne utvrđuje se zemljišnoknjižnim izvatkom, već drugim ispravama i dokazima koji ukazuju na stvarno držanje i korištenje stvari. Iako izvadak iz zemljišne knjige može upućivati da bi vlasnici nekretnine bili i posjednici iste, s obzirom na to da je protivnik osiguranja osporio takve navode predlagateljica osiguranja i dostavio presudu Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj P-242/2024 od 25. lipnja 2025., iz koje proizlazi da se ispravlja pogrešan upis te da se kao vlasnik predmetne nekretnine upisuje ovdje protivnik osiguranja, a da iz obrazloženja presude proizlazi da je vlasništvo stečeno dosjelošću, prema ocjeni ovog suda predlagateljice osiguranja pukom dostavom izvatka iz zemljišne knjige nisu učinile vjerojatnim postojanje svoje tražbine, kako je to pravilno utvrdio i sud prvog stupnja.

8. Jednako tako, predlagateljice osiguranja nisu učinile vjerojatnim niti drugu pretpostavku predviđenu čl. 346. st. 1. OZ-a, odnosno opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

8.1. Naime, predlagateljice osiguranja u prijedlogu navode da je protivnik osiguranja započeo s realizacijom konkretnih građevinskih radova, čime bi situacija na terenu bila trajno izmijenjena, uz nastanak značajne štete. Međutim, predlagateljice osiguranja takve činjenice potkrepljuju tek pukim navodom da im je poznat razgovor koji je protivnik osiguranja vodio sa svojom sestrom, sadržaj kojeg su prethodno ukazani planovi za izvođenje građevinskih radova na predmetnoj nekretnini, dok ne predlažu izvođenje dokaza niti dostavljaju isprave iz kojih bi se mogli učiniti vjerojatnim takvi navodi. Naime, dostavljene fotografije, iz kojih proizlazi da je izvršeno rezanje grana na pojedinim dijelovima predmetne nekretnine, same po sebi ne ukazuju da bi protivnik osiguranja započeo s realizacijom građevinskih radova, kako to pogrešno navode predlagateljice osiguranja u svojoj žalbi.

9. Zbog svega navedenog, trebalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a odbiti žalbu predlagateljica osiguranja kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja, kako je i odlučeno u toč. I. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

10. Predlagateljice osiguranja nisu uspjele u žalbenom postupku pa je njihov zahtjev za naknadu troška sastava žalbe odbijen kao neosnovan (čl. 166. st. 1. ZPP- a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a), kako je i odlučeno u toč II. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

U Velikoj Gorici 4. studenog 2025.

Sutkinja

Branka Križanić Perharić