REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Psp-19/2024

(Ovr 1392/2024-2)

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ingrid Šegon, u pravnoj stvari tužiteljice ŽA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik RA, suprug, protiv tuženika BA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Sanja Maciček, odvjetnica u Zagrebu, zbog smetanja posjeda, odlučujući o prijedlogu tužiteljice radi osiguranja određivanjem privremene mjere, 4. studenoga 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog tužiteljice radi osiguranja određivanjem privremene mjere koji glasi:

„I Nalaže se tuženiku BA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da odmah, a najkasnije u roku od 24 sata od primitka mjere makne vozilo ZG 9492BA sa k. č. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], uz zabranu svakog daljnjeg smetanja posjeda tužitelja pod prijetnjom novčane kazne od 2000 EUR-a.

II Ova privremena mjera ostaje na snazi do donošenja konačne odluke povodom tužbe ŽA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv BA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a zbog smetanja posjeda k. č. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] ili drugačije odluke suda.

III Tužitelj traži naknadu troška u visini od 220 EUR-a za sastav prijedloga za privremenu mjeru (tbr. 11. T. 2. OT-a, iznos s PDV-om).“

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku troškove postupka u iznosu od 187,50 eura, sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 04. studenoga 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referente stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja te godine, a za drugo polugodište referenta stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referenta stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 28. veljače 2024. podnijela tužbu ovom sudu u kojoj navodi da je ona zajedno sa sinom suvlasnik i posjednik svaki u ½ dijela zemljišta k. č. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] i da je tuženik dana 30. 01. 2024. ostavio osobno vozilo Renault Megane [registarska oznaka] na njezino parkirno mjesto k. č. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] te da ju je takvim smetanjem posjeda onemogućio u mirnom posjedu te uzurpirao njezino suvlasništvo i posjedništvo. Tužitelj je navedeno postupanje tuženika prijavio Policijskoj postaji 31.01.2024. o čemu je sačinjena potvrda o uredovanju navedenog dana. Obzirom da tuženik i nakon proteka roka od 15 dana nije uklonio vozilo ponovno je zatražena intervencija policije i ponovno je sačinjena potvrda o uredovanju. Stoga tužiteljica predlaže da sud donese rješenje:

„Utvrđuje da je tužitelj ŽA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] bila u posljednjem mirnom posjedu zemljišta k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Utvrđuje se da je tuženik ZA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dana 30.01.2024. godine izvršio smetanje posjeda tužitelja ŽA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na način da je ostavio parkirano vozilo Renault Megane registarske oznake [registarska oznaka] na zemljištu k. č. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], te je tim postupkom izvršeno smetanje posjeda tužitelja onemogućivši ga u parkiranju svojeg vozila. Nalaže se tuženiku uspostava posjedovnog stanja koje je bilo prije izvršenog smetanja i to na način da ukloni vozilo Renault Megane registarske oznake [registarska oznaka] te da se suzdrži od svakog daljnjeg smetanja posjeda tužitelja. Nalaže se tuženiku BA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju ŽA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nadoknadit trošak ovog postupka u visini 500 EURA i to sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja Rješenja I stupnja do isplate prema stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku 8 dana.„

2. Tužiteljica je podneskom od 08. travnja 2024. proširila tužbu za smetanje posjeda na k. č. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] navodeći da je tuženik 12. -13.03.2024. odrezao penjačicu Ž (Trubasti R) listopadnu penjačicu iznad zemlje na visini 20 cm na istoj katastarskoj čestici i time izvršio smetanje posjeda kao i da je tuženik 25. ožujka 2024. ponovno izvršio smetanje posjeda k. č. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] na način da je ponovno parkirao vozilo ZG9492 BA. Nakon proteka vremena od 10 dana kako je vozilo ostavljeno bez micanja tužiteljica je navela da trpi posljedice izvršene samovlasti tuženika jer ne može koristiti svoje vlasništvo k. č. [katastarska čestica] KO [katastarska općina].

Stoga tužiteljica predlaže da sud hitno donese privremenu mjeru sljedećeg sadržaja:

„I Nalaže se tuženiku BA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da odmah, a najkasnije u roku od 24 sata od primitka mjere makne vozilo ZG 9492BA sa k. č. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], uz zabranu svakog daljnjeg smetanja posjeda tužitelja pod prijetnjom novčane kazne od 2000 EUR-a.

II Ova privremena mjera ostaje na snazi do donošenja konačne odluke povodom tužbe ŽA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv BA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a zbog smetanja posjeda k. č. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] ili drugačije odluke suda.

III Tužitelj traži naknadu troška u visini od 220 EUR-a za sastav prijedloga za privremenu mjeru (tbr. 11. T. 2. OT-a, iznos s PDV-om).“

3. U odgovoru na prijedlog za donošenje privremene mjere tuženik ističe kako se izričito protivi predloženoj privremenoj mjeri u cijelosti obzirom je prijedlog nepotpun, neobrazložen, nejasan, neosnovan. Prema odredbi članka 341. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024) u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog. Također, da tužiteljica ničim nije dokazala da bi trpjela ikakvu nenadoknadivu štetu, da joj je ugrožena egzistencija, a još manje vjerojatnost i opasnost da bi bez predložene mjere protivnik osiguranja (tuženik) spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Obzirom da tužiteljica u prijedlogu za donošenje privremene mjere nije ispunila kogentne preduvjete koje mora sadržavati prijedlog za donošenje privremene mjere, tuženik predlaže da sud odbaci, a podredno odbije prijedlog za donošenje privremene mjere te da mu dosudi prouzročeni trošak prigovora na prijedlog za donošenje privremene mjere zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjskog rješenja do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referente stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja te godine, a za drugo polugodište referenta stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referenta stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15. dana.

4. Radi ocjene osnovanosti prijedloga za određivanjem privremene mjere sud je pročitao i razgledao isprave koje su stranke priložile uz prijedlog (odnosno tužbu) i odgovor na prijedlog te je odlučio da je prijedlog za izdavanje privremene mjere nije osnovan.

5. Prijedlog za određivanjem privremene mjere podnesen je vezano za tužbu zbog smetanja posjeda koju je tužiteljica podnijela ovom sudu 28. veljače 2024. protiv tuženika i koji se postupak vodi pod brojem Psp-19/2024.

6. Odredbom čl. 442. Zakon o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP-a) propisano je da u tijeku postupka zbog smetanja posjeda sud može po službenoj dužnosti i bez saslušanja protivne stranke odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete. U skladu s čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/2012., 25/2013. – Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, 93/2014., 55/2016. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/2017., 131/2020. i 114/2022.; dalje: OZ) privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine (objektivna pretpostavka) i ako učini vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti (subjektivne pretpostavke). Prema čl. 346. st. 2. OZ-a, predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (čl. 344. st. 2. OZ-a). Sukladno čl. 347. st. 1. t. 7. OZ radi osiguranja nenovčanih tražbina može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito nalog protivniku osiguranja da obavi određene radnje potrebne da bi se sačuvale pokretnine ili nekretnina ili da bi se održalo postojeće stanje stvari, s time da prema st. 2. istog čl., ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama. U smislu odredbe čl. 341. st. 2. OZ- a, u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora individualizirati svoju tražbinu i po predmetu i po osnovi te navesti činjenice na kojima temelji zahtjev za određivanje privremene mjere i predložiti dokaze kojima se ti navodi potkrepljuju.

7. Privremene mjere su sredstva kojima je cilj stvaranje uvjeta za buduće ostvarenje tražbina vjerovnika na temelju odluke koja će biti ili koja je već donesena o glavnom pitanju (u glavnom postupku), dakle sredstva kojima bi se eliminirala ili umanjivala mogućnost sprječavanja ili otežavanja takvog ostvarenja, odnosno privremene mjere sredstva u osnovi akcesornog, supsidijarnog, konzervacijskog karaktera u odnosu na meritorno suđenje. Privremenom mjerom se ne smije iscrpiti sadržaj vjerovnikove tražbine, tj. njegovo prijevremeno ostvarenje. One su sredstva vremenski ograničenog trajanja, njihovo trajanje je uvjetovano pokretanjem i odgovarajućim ishodom glavnoga postupka.

8. Prema ocjeni ovog suda predlagateljica nije dokazala ostvarenje pretpostavki za određivanje privremene mjere pri čemu valja navesti da se privremenom mjerom ne smije iscrpiti sadržaj tražbine predlagateljice osiguranja odnosno dovesti do njezinog prijevremenog ostvarenja. U konkretnom slučaju predložena privremena mjera je u kvantitativnom i kvalitativnom pogledu postavljena tako da bi njezinim određivanjem došlo do ostvarenja pretendiranog prava jer se dio tužbenog zahtjeva odnosi se na obvezu uklanjanja vozila tuženika u odnosu na koje tužiteljica u postupku smetanja posjeda navodi da je tuženik počinio smetanje njezinog posjeda te zabranu svakog daljnjeg smetanja posjeda tužitelja.

9. Stoga sud ocjenjuje da određivanje privremene mjere nije osnovano zbog čega je sud odbio prijedlog tužiteljice kao predlagateljice osiguranja za određivanjem privremene mjere.

10. S tim u vezi odbijen je i zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka u visini sastava prijedloga za određivanje privremene mjere kao neosnovan s time da valja navesti kako tužiteljica kao predlagateljica ne može tražiti naknadu troškova postupka u vidu sastava prijedloga za određivanje privremene mjere sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika jer ista nije ni sastavljena po ovlaštenom punomoćniku odvjetniku u smislu odredbi Zakona o odvjetništvu („Narodne novine“ broj 09/94, 117/08, 50/09, 75/09, 18/11, 126/21 i 98/25).

11. U odnosu na zahtjev tuženika kao protivnika osiguranja za naknadu troškova postupka u vidu odgovora na prijedlog sud je tuženiku priznao trošak sastava odgovora na prijedlog prema Tbr. 11/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23) sukladno vrijednosti predmeta spora od 664,01 eura, u visini od 75,00 bodova uz vrijednost boda od 2,00 eura odnosno 150,00 eura i pripadajući pdv od 25% u iznosu od 37,50 eura odnosno ukupno 187,50 eura , dok je u preostalom dijelu zahtjev tuženika kao protivnika osiguranja za naknadu troškova postupka odbijen kao neosnovan.

12. Na dosuđeni trošak tuženiku su dosuđene zakonske zatezne kamate sukladno članku 30. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20, 114/22 i 6/24) i članku 29. stavak 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23) tekuće od donošenja odluke do isplate.

U Zagrebu 4. studenoga 2025.

Sutkinja

Ingrid Šegon

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem u 4 primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. tužiteljici - predlagateljici osiguranja po punomoćniku

2. tuženiku - protivniku osiguranja po punomoćnici