Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Ulica plemića Borelli 9, Zadar

Poslovni broj: P-2548/2023-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Ivi Abfal, u pravnoj stvari tužitelja 1. GK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. GKM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupanih po punomoćniku Jurici Kvartuču, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika Grada Zadra, Zadar, Narodni trg 1, OIB: 09933651854, zastupanog po gradonačelniku DK, a ovaj po punomoćnicima po zaposlenju ŠK, dipl. iur. i JK, dipl. iur., djelatnicima kod istog, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, nakon usmene, glavne i javne rasprave zaključene dana 1. listopada 2025., u nazočnosti tužitelja ad.

1., zamjenice punomoćnika tužitelja ad. 1. i ad. 2., te punomoćnika tuženika, dana 4. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su tužitelji 1. GK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. GKM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekli pravo vlasništva, i to svaki za 1/2 dijela, nekretnine oznake kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je Grad Zadar, Zadar, Narodni trg 1, OIB: 09933651854, dužan priznati i trpjeti da tužitelji na temelju ove presude, a po njenoj pravomoćnosti, ishode u zemljišnim knjigama nadležnog suda prijenos prava vlasništva na prethodno navedenoj nekretnini, na svoje ime svaki za 1/2 dijela, uz istovremeni upis brisanja tog prava sa imena tuženika, odnosno pravnog prednika tuženika, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Gradu Zadru, Zadar, Narodni trg 1, OIB: 09933651854, naknaditi tužiteljima 1. GK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. GKM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 1.800,00 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 4. studenog 2025., kao dana presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana, dok se preko dosuđenog iznosa zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelji ad. 1. i 2. u tužbi navode da su stvarni vlasnici i posjednici, i to svaki za 1/2 suvlasničkog dijela, nekretnine upisane kod ovog suda, zemljišnoknjižnog odjela [adresa], oznake kat. čest. br. [katastarska čestica], upisana u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi oranica, ukupne površine 1298 m2. Međutim u zemljišnim knjigama da je pogrešno kao vlasnik predmetne nekretnine upisano Društveno vlasništvo, dok je u katastarskom operatu Državne geodetske uprave, područnog ureda za katastar [adresa], u posjedovnom listu broj 251 k. o. [katastarska općina], kao posjednica predmetne nekretnine upisana pravna prednica tužitelja, IK, iako su stvarni vlasnici i posjednici predmetne nekretnine, ovdje tužitelji. 3. Naime, obzirom da je kao vlasnik predmetne nekretnine upisano Društveno vlasništvo, sa pravom korištenja u korist Općine Zadar, to da je sukladno čl. 360. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u predmetnom postupku pasivno legitimiran Grad Zadar, s obzirom da je isti pravni sljednik upisanog nositelja prava korištenja Općine Zadar, a uz napomenu kako sukladno Potvrdi Grada [adresa], Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, od dana 9. listopada 2023., proizlazi da se predmetna nekretnina na dan 24. srpnja 1991. godine nalazila unutar građevinskog područja, slijedom čega ista, temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu, nije mogla postati vlasništvo Republike Hrvatske. Nadalje, ističu kako su pravo vlasništva predmetne nekretnine stekli temeljem Predugovora o prodaji nekretnina, sklopljenoga dana 22. svibnja 2002., sa prodavateljem DKM, kojim je utvrđeno kako se prodavatelj obvezao kupcima, ovdje tužiteljima, predati i prodati predmetnu nekretninu u posjed i vlasništvo, dok su kupci isplatili prodavatelju iznos od 12.782,00 EUR na ime kupoprodajne cijene, te su isti sklapanjem predmetnog Predugovora stupili u posjed predmetne nekretnine. Ističu kako navedeni Predugovor o prodaji nekretnine, sukladno recentnoj sudskoj praksi, izraženoj u Rješenju Županijskog suda u Velikoj Gorici od 21. travnja 2023. poslovni broj: Gž Zk-440/2022-2, valja cijeniti i vrednovati prema sadržaju, a ne prema nazivu, pa iako je isti naslovljen kao predugovor, da iz sadržaja istoga proizlazi kako su ugovorne strane u stvarnosti sklopile glavni ugovor o kupoprodaji nekretnine. Naime, predmetni predugovor sadrži sve bitne sastojke glavnog ugovora o kupoprodaji nekretnine, odnosno istim je utvrđen predmet ugovora te kupoprodajna cijena, odnosno utvrđeno je kako su kupci prodavatelju isplatili cjelokupan iznos kupoprodajne cijene te stupili u posjed predmetne nekretnine, što je u stvarnosti i provedeno. U prilog činjenici da je, po sklapanju navedenog Predugovora o prodaji nekretnine, predmetna nekretnina otuđena u korist ovdje tužitelja, govori i činjenica da nakon smrti gore navedenog prodavatelja ŠKM, predmetna nekretnina niti nije bila navedena kao dio ostavinske mase iza istoga, a kako to jasno proizlazi iz Rješenja o nasljeđivanju donesenoga od strane Javnog bilježnika Jelene Skoblar iz [adresa] dana 28. srpnja 2022. pod poslovnim brojem: O-1270/2022, UPP-OS-134/2022. Naime, pravni prednik tužitelja FK, pravo vlasništva predmetne nekretnine da je stekao temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju sklopljenoga sa primateljicom uzdržavanja IK, a ovjerenim pred Općinskim sudom u Zadru, dana 16. travnja 1986., pod poslovnim brojem: R2-103/86, OV-25/86. Navedeno, proizlazi i iz Rješenja Općinskog suda u Zadru, donesenoga po Javnom bilježniku Davoru Miškoviću dana 16. srpnja 2012. godine, pod brojem O-114/2012, UPP/OS-19/2012, u ostavinskom postupku iza smrti IK, a kojim Rješenjem je utvrđeno da se neće provoditi ostavinska rasprava iza smrti IK, iz razloga jer je na ostavinskom ročištu predočen gore navedeni Ugovor o doživotnom uzdržavanju, temeljem kojega je sva pokretna i nepokretna imovina u vlasništvu IK pripala KK, kao davatelju uzdržavanja. Napominju kako je navedena IK, u katastarskom operatu Državne geodetske uprave, područnog ureda za katastar Zadar, upisana kao posjednica predmetne nekretnine za cijelo, a koja činjenica posjedovanja je utvrđena prilikom izmjere za k. o. [katastarska općina], provedene 1974. godine, te je predmetna nekretnina u stvarnosti predstavljala djedovinu IK. Također, kako je predmetna nekretnina otuđena od strane FK u korist ovdje tužitelja, u trenutku dok je FK bio uvjetni vlasnik predmetne nekretnine, s obzirom da je u trenutku otuđenja predmetne nekretnine, bio sklopljen spomenuti Ugovor o doživotnom uzdržavanju sa IK, a čime je stjecanje prava vlasništva FK na predmetnoj nekretnini bilo odgođeno do smrti primateljice uzdržavanja, IK. Upravo su iz navedenog razloga tužitelji i FK, u spomenutom Predugovoru o prodaji nekretnina, opreza radi, ugovorili kako će prodavatelj pristupiti sklapanju darovnog ugovora sa IK kao vlasnicom predmetne nekretnine, iako je u tom trenutku, u stvarnosti, sva vlasnička prava i obveze na predmetnoj nekretnini, izvršavao FK. Međutim, s obzirom da Zakon o obveznim odnosima propisuje ako je ugovor sklopljen pod odgodnim uvjetom, pa se uvjetu udovolji, učinci ugovora nastaju od trenutka njegova sklapanja, jasno proizlazi kako je FK, a s obzirom na sklopljeni Ugovor o doživotnom uzdržavanju, bio ovlašten otuđiti predmetnu nekretninu u korist ovdje tužitelja naprijed spomenutim predugovorom. U konačnici ističu, kako se tužitelji dugi niz godina, još od 2002. godine, nalaze u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetne nekretnine, koja u naravi predstavlja dugogodišnje obrađivani maslinik, te tužiteljima niti njihovim pravnim prednicima, nitko nikada nije osporavao niti smetao posjed i vlasništvo predmetne nekretnine, pa da je razvidno da Grad Zadar na istoj ne polaže nikakva stvarna niti bilo koja druga prava.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ističe da se protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu dok tužitelji ne dokažu činjenične navode, pravni osnov i pravni slijed stjecanja prava vlasništva na utuženoj nekretnini. Naime, dokumentacija priložena uz tužbu sama po sebi da nije dovoljna da bi tužitelji dokazali svoje pravo vlasništva na utuženoj nekretnini. Pravna prednica tužitelja IK da je evidentirana posjednikom u novoj izmjeri tek 1974. godine bez ikakve dokumentacije. Tako, da je da je suglasan s izvođenjem svih u tužbi predloženih dokaza, te predlaže izvršiti uvid u povijest zemljišnoknjižnog upisa kako bi se utvrdilo tko je bio ovlašten raspolagati predmetnom nekretninom, budući da nitko na drugoga ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima.

3. U dokaznom postupku ovaj Sud izveo je dokaz uvidom u isprave priložene spisu i to u izvadak iz zemljišne knjige zemljišnoknjižnog odjela ovog suda zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 9-10), prijepis posjedovnog lista br. 251 k. o. [katastarska općina] (l.s. 11-12), preslik katastarskog plana (l.s. 13), Potvrdu Zadarske županije, Grada Zadra, Upravnog dojela za prostorno uređenje i graditeljstvo, Klasa: 350-02/23-01/365, Ur.br.:

2198/01-5/1-23-2/RBa od 9.10.2023. (l.s. 14), Predugovor o prodaji nekretnina od 22.5.2002. (l.s. 15), pravomoćno Rješenje o nasljeđivanju ovog Suda doneseno po Javnom bilježniku Jeleni Skoblar iz [adresa] pod poslovnim brojem O-1270/2022, UPP/OS-134/2022 od 28.7.2022. (l.s. 24-26), pravomoćno Rješenje ovog Suda doneseno po Javnom bilježniku mr. sc. Davoru Miškoviću iz [adresa] pod poslovnim brojem O-114/2012, UPP/OS-19/2012 od 16.7.2012. (l.s. 29-30), Povijest posjedovanja čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s prilozima, DGU, PUK Zadar, Klasa: 930- 04/23-05/354, Ur.br.: 541-19-2/19-23-2 od 31.5.2023. (l.s. 31-35), Ugovor o doživotnom uzdržavanju potvrđen po ovom Sudu pod poslovnim brojem R2-103/86, OV-25/86 dana 16.4.1986. (l.s. 49-50), te je proveo dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Ivana Marinovića, a potom izvršio uvid u Nalaz i mišljenje istog od 12.12.2024. (l.s. 69-76), proveo dokaz saslušanjem svjedoka TK i HK, te dokaz saslušanjem tužitelja ad. 1. kao stranke ovog postupka.

4. Analizom svih izvedenih dokaza, a na temelju rezultata savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju cjelokupnog postupka, u skladu sa odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Nar. Nov. broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP) ovaj Sud našao je osnovanim tužbeni zahtjev tužitelja ad. 1. i 2. u cijelosti.

5. Tako, predmet ovog spora zahtjev je tužitelja ad. 1. i 2. da se utvrdi da su stekli pravo vlasništva, i to svaki za 1/2 dijela, nekretnine oznake kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je tuženik, kao pravni sljednik upisanog društvenog vlasništva, dužan priznati i trpjeti da tužitelji na temelju ove presude, a po njenoj pravomoćnosti, ishode u zemljišnim knjigama prijenos prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na svoje ime i to svaki za 1/2 dijela, uz istovremeni upis brisanja tog prava sa imena tuženika, odnosno njegova pravnog prednika. Kao pravni temelj stjecanja vlasništva predmetne nekretnine navode da su istu stekli kupnjom od Josipa-Pina Rimanića 2002. godine, koji ju je pak stekao temeljem zaključenog Ugovora o doživotnom uzdržavanju sa IK, a ona nasljeđivanjem, tako da se nalaze u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetne nekretnine, koja u naravi predstavlja dugogodišnje obrađivani maslinik, kao i da njima niti njihovim pravnim prednicima, nitko nikada nije osporavao niti smetao posjed i vlasništvo predmetne nekretnine.

6. Naime, radi identifikacije predmeta spora održan je uviđaju na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Marinovića, koji je sačinio Nalaz i mišljenje od 12. prosinca 2024. sa skicom lica mjesta i fotografijama, na koju stranke nisu imale prigovora, ni primjedbi, te koju ovaj Sud u cijelosti prihvaća. Naime, stalni sudski vještak po provedenom očevidu utvrđuje kako predmetna nekretnina predstavlja kat. čest. [katastarska čestica], u površini od 1298 m2 k. o. [katastarska općina], te u naravi predstavlja maslinik, travnatu površinu i kanal za vodu, koji su omeđeni gribljom i suhozidom. Također, na skici sudskog očevida, a po kazivanju tuženika, stalni sudski vještak prikazuje spornu površinu koja u naravi predstavlja travnatu površinu na kojoj se nalazi kanal za vodu, koja je označena likom A-B-C-D-A i predstavlja dio kat. čest. [katastarska čestica], u površini od 23 m2 k. o. [katastarska općina], obojan žutom bojom.

6.1. Nadalje, iz zemljišnoknjižnog izvatka ovog Suda i to zk. ul. zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], proizlazi kako je na kat. čest. [katastarska čestica], oranica površine 1298 m2, kao vlasnik za cijelo upisano Društveno vlasništvo, s pravom korištenja u korist Općine Zadar, slijedom čega ovaj Sud, a temeljem odredbe čl. 360. st. 1. i 362. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. Nov. broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 – dalje ZV), uzimajući u obzir i Potvrdu Zadarske županije, Grada Zadra, Upravnog dojela za prostorno uređenje i graditeljstvo, Klasa: 350-02/23-01/365, Ur.br.: 2198/01-5/1-23- 2/RBa od 9. listopada 2023., drži kako je upravo tuženik pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari.

6.2. U odnosu na katastarsku evidenciju predmetne nekretnine, ističe se kako je prvenstveno uvidom u prijepis posjedovnog lista br. 251 k. o. [katastarska općina] utvrđeno kako je kao posjednica kat. čest. [katastarska čestica], zv. M. Brajde, oranica površine 1298 m2, evidentirana Rimanić Milka za cijelo. Nadalje, uvidom u Povijest posjedovanja na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Klasa: 930-04/23-05/354, Ur.br.: 541-19-2/19-23-2 od 31. svibnja 2023., utvrđeno je kako pregledom najstarijih podataka kojima raspolažu za k. o. [katastarska općina], a u koju katastarsku općinu je predmetna čestica do osnivanja k. o. [katastarska općina] 1964. godine i pripadala, nalaze kako je ista od 1920. godine bila evidentirana kao posjed u starom posjedovnom listu br. 140, na ime UK i dr. Takvo stanje da ostaje neizmijenjeno do I. revizije ove katastarske općine 1955. godine, a kojom je utvrđena izmjena posjednika pa je od tada posjednikom evidentiran FK pok. DK. Novom izmjerom k. o. [katastarska općina], koji podaci su prihvaćeni 1974., da dolazi do promjene površine i posjednika na ime IK, koji upis egzistira i danas.

6.3. Nadalje, uvidom u Predugovor o prodaji nekretnina utvrđeno je kako je isti zaključen između ŠKM kao prodavatelja s jedne strane, te GK i GKM, kao kupaca s druge strane, dana 22. svibnja 2002., kojim Ugovorom prodavatelj prodaje i predaje kupcima na jednake dijelove posjed i vlasništvo čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Kožino, zv. "Male Brajde", u naravi oranica, površine 1298 m2, kao i što je utvrđeno da su na ime prodajne cijene za navedenu nekretninu tog Predugovora kupci isplatili prodavatelju kunsku protuvrijednost iznosa od 12.782,00 EUR, pa s tog osnova prodavatelj nema nikakvih potraživanja prema kupcima, koji primitak čitavog iznosa prodajne cijene prodavatelj potvrđuje potpisom Ugovora i dozvoljava kupcima da stupe u posjed kupljene nekretnine i da je neometano koriste.

6.4. Iz Ugovora o doživotnom uzdržavanju potvrđenog po ovom Sudu pod poslovnim brojem R2-103/86, OV-25/86 dana 16. travnja 1986., proizlazi kako je isti zaključen između IK pok. DK, s jedne strane kao primatelja uzdržavanja, i ŠKM, s druge strane kao davatelja uzdržavanja, kojim Ugovorom primateljica uzdržavanja ostavlja u nasljedstvo svom nećaku, davatelju uzdržavanja, a na ime pruženog uzdržavanja, između ostalih i predmetnu nekretninu.

6.5. Također, uvidom u pravomoćno Rješenje ovog Suda doneseno po Javnom bilježniku mr. sc. Davoru Miškoviću iz [adresa] pod poslovnim brojem O-114/2012, UPP/OS-19/2012 od 16. srpnja 2012., ovaj Sud utvrdio je kako je isto doneseno iza smrti pok. IK, kojim je utvrđeno da se neće provoditi ostavinska rasprava iza iste, zbog nedostatka ostavinske imovine, kao i da iz obrazloženja predmetnog Rješenja, proizlazi da je navedena ostaviteljica svom svojom pokretnom i nepokretnom imovinom raspolagala u korist svog nećaka ŠKM, i to zaključenjem ranije navedenog Ugovora o doživotnom uzdržavanju.

6.6. Zaključno, uvidom u pravomoćno Rješenje o nasljeđivanju ovog Suda doneseno po Javnom bilježniku Jeleni Skoblar iz [adresa] pod poslovnim brojem O-1270/2022, UPP/OS-134/2022 od 28. srpnja 2022., utvrđeno je kako je isto doneseno iza smrti pok. FK, kao i da predmetna nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nije utvrđena kao dio ostavinske mase iza istog, pa je očito razlog istog jer je za života raspolagao njome u korist ovdje tužitelja.

7. Također, na okolnost stjecanja prava vlasništva tužitelja ad. 1. i 2. na predmetnoj nekretnini izveden je dokaz saslušanjem predloženih svjedoka TK i HK, čije iskaze ovaj Sud prihvaća u cijelosti kao istinite i uvjerljive, te međusobno suglasne i u skladu s utvrđenjima proizišlima iz materijalne dokumentacije priložene spisu, a radi se o nesrodnim osobama, neposrednim susjedima predmeta spora, kojima je poznata predmetna nekretnina, koji veći dio života poznaju prednike tužitelja i koje nisu osobno zainteresirane za ishod ovog postupka.

7.1. Tako, iz iskaza svjedoka TK, sina pok. G, s prebivalištem u [adresa], rođenog 1955., umirovljenika, nesrodnog, proizlazi da poznaje tužitelje, jer su oni njegovi mještani, svi žive u [adresa] i to u neposrednoj blizini, a GK poznaje od rođenja te su skoro generacija, a njegovu suprugu GKM od kada se za njega udala. Tako, može reći da je on međaš s istočne strane nekretnine o kojoj mu se govori da je predmet ovog spora, te zna parcelu koja je u vlasništvu GK i GKM. Naime, riječ je o uskom i dugom masliniku, koje masline su posadili GK i njegov pok. otac D prije nekih 20-ak godina. Zna da su vlasništvo ove parcele stekli kupnjom od jednog čovjeka koji je porijeklom iz [adresa], te koji je pokojni, a zvao se NK, te da su istu kupili prije tih nekih 20-ak godina, mislim oko 2000. Zna da je NK tu imao samo ledinu, odnosno oranicu, te da je istu stekao od svoje tete IK, koju je dogledao do smrti. Kada da se pita za ograđenost ove nekretnine, iskazuje da su tu prije bile griblje, no kako se ove zemlje više ne oru, nego samo kose, sve je to sada samo ravno te međe nisu baš jako vidljive. Također, zna da u južnom dijelu nije bilo nikada suhozida, dok je u sjevernom dijelu bio jedan suhozid koji je sada misli u cijelosti porušen. Ovdje da u južnom dijelu nije bilo nikada nikakvog javnog puta, već su svi ljudi koji su tu imali oranice, odnosno parcele, stvorili hodajući put širine možda 1,5 m, kako bi prošao čovjek i npr. magarac, misli da su čak mogla proći i zaprežna kola. Pojašnjava, kako se ispod njihovih parcela i tog puta kojim su ljudi prolazili, nalazi javni put, koji je asfaltiran te koji na skici sudskog očevida može pokazati, a nosi naziv Put Markežića. Kada ga se pita, iskazuje da on nije čuo za nikakve sporove oko vlasništva ove parcele, nikada da bi to itko Š osporavao da ovo obrađuju, a ni ranije da je to od AK, odnosno njegove tete. Na skici također pokazuje i da je gotovo preko puta ove parcele koju je NK prodao Š njegova obiteljska kuća. Na poseban upit punomoćnika tužitelja, svjedok je iskazao: da mu je NK kad je već prodao, rekao da je to prodao Š; da u tom južnom dijelu postoji jedan kanal, da se parcela od GKM, odnosno ranije AK, pa njegova parcela, pa parcela od Grancarića, nalaze visinske razlike od oko 1 m od ovog asfaltiranog Puta Markežića, te da se u tom južnom dijelu baš prelijevalo dosta vode, pa da su AK, on i HK dva puta godišnje održavali kanal koji je dubine možda 30-ak cm, odnosno čistili bi ga kako bi voda otekla i spojila se na glavni kanal koji vodi u more, a koji se nalazi kod kuće ČK, koju na skici pokazuje da se nalazi iza nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica]; da su taj jarak koji se nalazi uz južni dio njihovih parcela o kojem je ranije iskazao, čistili i održavali samo oni, vlasnici parcela, dok je grad održavao glavni betonski kanal o kojem je iskazao da se nalazi kod kuće ČK i vodi u more. Na poseban upit punomoćnice tuženika, svjedok je iskazao: da kada mu se pokazuje skica sudskog očevida, da može reći da bi vlasništvo GKM po njegovom mišljenju bilo i preko kanala, odnosno obuhvaćalo bi i kanal te dolazilo do ruba označene katastarske međe obzirom da se utabani put o kojem je iskazivao, formirao od strane vlasnika parcela, koji su dopuštali prolaz jedni drugima po svojim parcelama, te je i dalje to ostao njihovo vlasništvo; da on nije upisani kao vlasnik svoje parcele u zemljišnoj knjizi, nego je upisan u katastru; da je u trenutku kad su Matešići kupili od AK ova parcela bila ledina, ništa nije bilo zasađeno, NK nije obrađivao ovu zemlju, već njegova teta IK, koja je tu sijala kukuruz i žito, a što je bilo prije nekih sigurno 50 godina.

7.2. Svjedok HK, sin pok. J, s prebivalištem u [adresa], rođen 1956. u [adresa], nesrodan, umirovljenik, iskazao je da poznaje GK čitav život, dok njegovu suprugu GKM nešto manje, naime oni da su I, te se svi znaju u mjestu. Tako, da može reći da zna predio koji se zove Male Brajde, kao i da GK tamo ima jedan maslinik jer da on u neposrednoj blizini, nekih 50-ak metara dalje, ima svoju parcelu na kojoj je ranije njegov otac imao vinograd. Naime, pojašnjava kako su to sve parcele široke par metara te duge oko cca 200-tinjak, tako da se kvadrature istih kreću od 700-1500 m2 otprilike. Zna da je GK negdje oko 2000. kupio ovu parcelu od njegovog dobrog poznanika AK, koji više nije živ, naglo je preminuo, a koji je istu stekao od svoje tete, koju nije poznavao. Također, zna da je GK na ovoj parceli, a po kupnji zasadio maslinik, koji i danas obrađuje, često ga viđa tamo. Kada ga se pita, iskazuje da na cijelom tom predjelu su međe griblje, no kako se više ne kopaju vinogradi, već se kosi, griblje da su malo pliće, ali su i dalje vidljive. Nije išao za tim da li na sjevernom dijelu postoji suhozid kod Marinove parcele, ali zna da kod njegove postoji. Kada ga se pita vezano za put, iskazuje da je bio jedan put u južnom dijelu parcela kojim bi pristupali vlasnici na svoje parcele, ali kako su se izgradile kuće, odnosno puno kuća na tom dijelu, probijen je jedan dio. Kada mu se pokazuje skicu sudskog očevida, iskazuje da je ovo o čemu je pričao da je asfaltirano, Put Markežića, no nije puno zagledao do kud bi išla parcela GKM, odnosno do kud sve te parcele idu, puno je to tamo izgrađeno pa ne zna, zna da je prije tu bio pristupni put pješke. Na poseban upit punomoćnika tužitelja, svjedok je iskazao: da mu je NK rekao za kupoprodaju već kada ju je prodao, jer da je on želio kupiti još jednu parcelu od susjeda, kako bi ukrupnio maslinik, pa da mu je tada NK rekao da je on svoju prodao već, i to Matešićima. Na poseban upit punomoćnice tuženika, svjedok je iskazao: da se on ne sjeća toga da je nekad prije bio suhozid u južnom dijelu parcele; da ne zna da li tu postoji nekakav kanal za vodu; da on ne može odrediti je su li F i ranije K držali u posjedu dio do padine ili preko padine.

8. Tužitelj u svom stranačkom iskazu navodi kako ostaje kod podnesene tužbe i svih navoda iznijetih u dosadašnjem tijeku postupka, te kako su on i supruga ovu zemlju kupili od pok. Josipa Pina Rimanića 2002., a koji je tu zemlju stekao od svoje tete IK. Ne može iskazati o tome od kuda ta zemlja IK, ali zna da je obitelj IK starosjedioc u [adresa]. Nadalje, kada su on i supruga kupili ovu zemlju to da je bila oranica od oko 1300 m2, te da je on sljedeće godine, dakle 2003., posadio na istoj 39 maslina, koje su i danas tamo, a kako je sud i vidio na očevidu. Kada ga se pita, iskazuje da je parcela ograđena na način da se u krajnjem sjeveroistočnom dijelu nalazi suhozid, koji se proteže i linijama drugih susjednih parcela, dok su sa strana griblje, jer su to oranice koje ljudi oduvijek obrađuju, a na ovom drugom kraju jugozapadna granica da je cesta. Kada su oni kupili ovu parcelu na tom južnom dijelu da je postojao iskopani kanal, koji je bio u sklopu njegove parcele, a koji su iskopali ljudi koji tamo imaju svoje oranice kako bi se voda slijevala. On i supruga da su sa pok. DKM zaključili Predugovor o kupoprodaji, no da su čitavu ugovorenu kupoprodajnu cijenu odmah isplatili, a da kasnije nisu zaključivali glavni ugovor jer se DKM razbolio, i jer je kupoprodajna cijena isplaćena, a bili su i malo lijeni. Da mu je susjed sa zapadne strane PK čija je parcela sada trenutno obrasla, odnosno ne obrađuje je, dok mu je sa istočne strane susjed ZK, te on na njoj ima masline. On da nije imao nikakvih sporova, niti sa obitelji DKM, niti sa ikim od međaša susjeda, a niti je čuo da su njegovi prednici imali ikakvih sporova oko ove nekretnine, a [adresa] da je malo mjesto, svatko zna čije je što, te nije bilo nikakvih problema oko ovog. Na poseban upit punomoćnika tuženika, tužitelj ad. 1. je iskazao da ne zna jesu li susjedi T upisani kao vlasnici svojih parcela.

9. Naime, odredbom čl. 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. Nov. broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – dalje ZV), propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

9.1. Odredbom čl. 115. ZV propisano je da na temelju valjanog pravnog posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva, prelazi vlasništvo s dotadašnjeg vlasnika na stjecatelja.

9.2. Također, odredbom čl. 159. st. 1. ZV propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom, te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, dok iz st. 2. te odredbe proizlazi da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, odnosno, kako propisuje st. 3. protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, ukoliko mu je posjed barem pošten.

10. Tako, na temelju dokaza izvedenih u postupku ovaj Sud nalazi utvrđenim da su tužitelji dokazali da su vlasništvo predmetne nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], oranica površine 1298 m2, k. o. [katastarska općina], stekli temeljem kupoprodaje od ŠKM u svibnju 2002., temeljem zaključenog Predugovora o prodaji nekretnina, koji iako nosi naziv predugovor, prema ocjeni ovog Suda sadrži sve bitne sastojke glavnog ugovora, odnosno ugovora o kupoprodaji, pa tako sadrži predmet prodaje i ugovorenu kupoprodajnu cijenu, koja je u cijelosti isplaćena danom sklapanja ugovora, što prodavatelj potvrđuje potpisom istog i dopušta kupcima da stupe u posjed predmetne nekretnine i nesmetano je koriste, a iz čega proizlazi kako su u konkretnom slučaju tužitelji kao kupci s prodavateljem sklopili ugovor o kupoprodaji, te stekli vlasništvo predmetne nekretnine. Nadalje, ovaj Sud također nalazi utvrđenim da je prednik tužitelja DKM vlasništvo predmetne nekretnine stekao temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju potvrđenog po ovom Sudu pod poslovnim brojem R2-103/86, OV-25/86 dana 16. travnja 1986., zaključenim sa IK, svojom tetom, koja je evidentirana za cijelo posjednicom predmetne nekretnine još od 1974., i to upravo u površini od 1298 m2, koji površinu predmetne nekretnine utvrđuje i stalni sudski vještak geodetske struke u svom nalazu i mišljenju i koju potražuju tužitelji u ovom postupku, dakle uključujući i po tuženiku sporni dio označen likom A-B-C-D-A, u površini od 23 m2, obojan žutom bojom. Naime, o navedenom pravnom slijedu stjecanja predmetne nekretnine, kao i o tome da nemaju saznanja o sporovima suglasno iskazuju i saslušani svjedoci, neposredni susjedi predmetne nekretnine i mještani, kao i što proizlazi iz ranije navedenih utvrđenja iz točaka 6.3. do 6.6. obrazloženja ove presude. Slijedom navedenog, ovaj Sud drži kako su tužitelji dokazali da su vlasnici predmetne nekretnine svaki za 1/2 dijela, koju su stekli temeljem odredbe čl. 115. ZV, te podredno i odredbe čl. 159. ZV, slijedom čega je ovaj Sud usvojio njih zahtjev u cijelosti kao osnovan, te odlučio kao u izreci ove Presude.

11. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP, a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Nar. nov. br: 138/23), slijedom čega je tužitelju, kao stranci koja je u cijelosti uspjela u ovom postupku, priznat trošak parničnog postupka na ime zastupanja po punomoćniku – odvjetniku i to trošak sastava tužbe od 30.10.2023. – 100 bodova (Tbr. 7.t.1.), te trošak zastupanja na ročištima dana 19.2.2024., 8.5.2024., 3.7.2025. i 1.10.2025. – svaki po 100 bodova (Tbr. 9.t.1.), što uz vrijednost boda od 2,00 EUR, uvećano za pripadajući PDV, ukupno iznosi 1.250,00 EUR, čemu valja pridodati trošak predujma za provođenje uviđaja na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka geodetske struke u iznosu od 550,00 EUR, a što sveukupno iznosi 1.800,00 EUR, slijedom čega je odlučeno kao u točki II. izreke ove Presude.

Zadar, 4. studenog 2025.

S u t k i nj a

Iva Abfal

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od petnaest (15) dana. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 (tri) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje sud drugog stupnja.

DNA:

1. Tužiteljima ad. 1. i 2. po pun.,

2. Tuženiku.