Poslovni broj Gž-1679/2025-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Heleni Vlahov Kozomara, u predmetu 1. tužiteljice ŠS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. tužiteljice RS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 3. tužiteljice IS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po punomoćniku Dušku Vučevcu, odvjetniku iz Zagreba protiv 1.tuženika LS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. tuženika VS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Igoru Saviću, odvjetniku iz Zagreba, radi utvrđenja , odlučujući o žalbi 2. tuženika izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru poslovni broj P-466/2022- 26 od 6. listopada 2025., 4. studeni 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvaženjem žalbe 2. tuženika VS preinačuje se rješenje Općinskog suda u Zlataru poslovni broj P-466/2022-26 od 6. listopada 2025. i rješava:

Ne dopušta se preinaka tužbe proširenjem na novog tuženika VS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog dopuštena je preinaka tužbe proširenjem na novog tuženika VS.

2. Protiv tog rješenja žali se 2. tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

3. Bitnu povredu iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. u vezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP) nalazi u tome što pobijano rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka rješenja je nerazumljiva te proturječi sama sebi i razlozima rješenja te u rješenju nema razloga o odlučnim činjenicama, dok u odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku. U žalbi navodi da je nejasno iz kojeg razloga sud smatra da je novi tuženik prešutno pristao na proširenje tužbe. Navodi da kupnja predmetne nekretnine dok na njoj postoji zabilježba spora ne predstavlja ni na koji način prešutni pristanak. Također da je pogrešan navod suda prvog stupnja kako je novi tuženik suglasnim predlaganjem odgode pripremnog ročišta zbog pregovora oko mirnog rješenja spora, upustio u raspravljanje te time prešutno pristao na proširenje tužbe jer sadržaj podneska od 24. ožujka 2025. i 1. srpnja 2025. ne sugerira ni na jedan način o kojem tuženiku se radi. Naime bez obzira na činjenicu kupnje predmetne nekretnine od strane VS, tužbeni zahtjev još uvijek je bio usmjeren na LS i to isplatu novčanog iznosa. Navodi kako nijednom konkludentnom radnjom nije pristao na proširenje tužbe već je na raspravi 6. listopada 2025. jasno izrazio svoje protivljenje. Također, navodi da nije univerzalni pravni slijednik 1.tuženika, već je u zemljišne knjige upisan temeljem pravnog posla, a kako se isti protivi stupanju u parnicu, to je prvostupanjski sud pogrešno postupio kad je temeljem odredbe čl. 192. st. 2. ZPP-a donio pobijano rješenje.

4. Predlaže pobijano rješenje ukinuti.

5. Žalba je osnovana.

6. Donošenjem pobijanog rješenja nije počinjena bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. u vezi s čl. 381. ZPP-a jer rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu ni nejasni ni proturječni kako međusobno tako ni iz stanja iz spisa tako da rješenje moguće ispitati.

7. Pazeći po službenoj dužnosti povodom izjavljene žalbe na postojanje neke od bitnih povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. u vezi s čl. 381. ZPP-a ovaj sud je utvrdio da donošenjem pobijanog rješenja nije počinjena nijedna od tih povreda.

8. Naime, sud prvog stupnja utvrđuje da su tužitelji podnijeli 19. srpnja 2022. tužbu protiv tuženika radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva na nekretninama, te eventualni tužbeni zahtjev radi isplate, da je tijekom postupka utvrđeno da je tuženik prodao nekretninu u svom vlasništvu 2.tuženiku VS. Nakon toga tužitelji su podneskom od 11. prosinca 2024. tužbu proširili i na 2.tuženika VS.

9. Prema stavu suda prvog stupnja u konkretnom slučaju radi se o subjektivnoj preinaci tužbe, pa kako je 2.tuženik predmetnu nekretninu kupio tijekom trajanja te parnice i da je na toj nekretnini još od 19. srpnja 2022. upisana zabilježba spora pod brojem Z-40453/2022, te novog tuženika zastupa isti punomoćnik kao i 1. tuženika, kao i odredbu čl. 9. ZPP-a, prema kojoj su stranke dužne savjesno koristiti se pravima koja su priznata tim zakonom, utvrđuje da je novi tuženik dostavljanjem izvatka iz zemljišne knjige te opetovanim suglasnim predlaganjem odgoda pripremnog ročišta zbog pregovora oko mirnog rješenja spora, upustio u raspravljanje te time prešutno pristao na proširenje tužbe na njega.

10. Ovakav zaključak suda prvog stupnja ne može se prihvatiti.

11. Prema odredbi čl. 196. ZPP-a više osoba mogu jednom tužbom tužiti odnosno biti tužene (suparničari): 1) ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava odnosno obveze proistječu iz iste činjenične i pravne osnove; 2) ako su predmet spora zahtjevi odnosno obveze iste vrste koji se temelje na bitno istovrsnoj činjeničnoj i pravnoj osnovi te ako postoji stvarna i mjesna nadležnost istog suda za svaki zahtjev i za svakog tuženika; 3) ako je to drugim zakonom određeno. (stavak 1.) Do zaključenja prethodnog postupka može, uz uvjete iz stavka 1. ovog članka, uz tužitelja pristupiti novi tužitelj ili tužba može biti proširena na novog tuženika s njegovim pristankom.(stavak 2.) Nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, bez njegova pristanka ne može uz tužitelja pristupiti novi tužitelj. ( stavak 3. ) Osoba koja pristupa tužbi odnosno na koju se tužba proširuje mora primiti parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi kad ona u nju stupa. (stavak 4.)

12. Iz sadržaja citirane odredbe proizlazi da kod subjektivne preinake tužbe u vidu proširenja tužbe na novog tuženika, zahtjeva se pristanak tog novog tuženika.

13. Iz spisa, naime, proizlazi da novoznačeni tuženik pristanak na proširenje tužbe nije dao, slijedom čega tužba na njega nije mogla biti proširena jer, za takvo proširenje je nužan pristanak tuženika. Nije u pravu sud prvog stupnja kad smatra da je novoznačeni tuženik dostavljanjem izvatka iz zemljišne knjige te opetovanim suglasnim predlaganjem odgode pripremnog ročišta zbog pregovora oko mirnog rješenja spora upustio se u raspravljanje. Naime, takvu parničnu radnju tuženika predstavlja radnja kojom se upušta u raspravljanje. Tek parnična radnja kojom stranka izražava stav prema biti (meritumu) spora predstavlja radnju kojom se upušta u raspravljanje. Stoga kad je novooznačeni tuženik u spis dostavio punomoć kojom ovlašćuje odvjetnika za zastupanje, a koji punomoćnik je ujedno i punomoćnik 1.tuženika LS, dostavljanjem u spis izvatka iz zemljišnih knjiga i predlaganjem odgode pripremnog ročišta, novooznačeni tuženik nije se upustio u raspravljanje.

14. S tim u vezi treba dodati da novooznačeni tuženik na koga je tužba proširena ovlašten je uskratiti pristanak na proširenje tužbe na sebe, neovisno o razlogu proširenja.

15. Iz navedenih razloga valjalo je uvaženjem žalbe 2. tuženika VS pobijano rješenje preinačiti, a kako je odlučeno u izreci ovog rješenja pozivom na odredbu iz čl. 380., toč. 3. ZPP-a.

U Rijeci 4. studeni 2025.

Sutkinja

Helena Vlahov-Kozomara