REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Zaboku

Zabok, Matije Gupca 22

Poslovni broj: P-183/2024-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sucu Nadi Mohač, u pravnoj stvari tužiteljice KV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Kristina Krajačić, odvjetnica u Zaboku, K. Š. Đalskog 4, protiv tuženika ĆV iz [adresa], a s boravištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]. kojeg zastupa punomoćnica Marija Beber, odvjetnica u Oroslavju, Ulica A. Gredičaka 12A, radi zabrane uznemiravanja prava vlasništva, nakon dana 18. rujna 2025. održane i zaključene javne glavne rasprave, u nazočnosti stranaka i njihovih punomoćnika, dana 4. studenoga 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice KV, koji glasi: „Nalaže se tuženiku ĆV da prestane uznemiravati tužiteljicu VV u ostvarivanju njezinih vlasničkih prava na nekretnini čkbr. [katastarska čestica], kuća, dvorište i pašnjak površine 233 čhv (838) m2), upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] bacanjem raznih predmeta i onečišćavanjem prostora, rušenjem i micanjem tegli te prskanjem voćaka i biljaka kemijskih sredstvima, sve u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tužiteljici KV naknaditi tuženiku ĆV troškove parničnog postupka u iznosu od 1.000,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 4. studenoga 2025. do isplate, po stopi propisanoj odredbom čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište prim jenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. 1. Tužiteljica je u tužbi navela da je vlasnica nekretnine čkbr. [katastarska čestica], kuće i dvorišta i pašnjaka površine 233 čhv ili 838 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a da je tuženik njezin susjed te da ju bespravno uznemirava u korištenju nekretnine u njezinom vlasništvu time što bespravno i neosnovano koristi i prisvaja parkirališni prostor tužiteljice parkirajući na istome svoj osobni automobil. Nakon što je ogradila parkirališni prostor teglama, tuženik ih sruši i razbaca, a sa svog dijela nekretnine baca zemlju i lišće na njezinu nekretninu. Osim toga, s kemijskim sredstvima je poprskao voćke, cvijeće i ukrasne grmove na njezinoj nekretnini. Sa svoje strane nekretnine ne održava i ne čisti ogradu, koja je zbog širenja ušla u nekretninu tužiteljice, a također na nekretnine tužiteljice baca razne stvari (kamenje, komade zemlje, jabuke i sl.) te si prisvaja bunar.

1. 2. Tužiteljica je tužbenim zahtjevom zatražila da se tuženiku naloži da ju prestane uznemiravati na u ostvarivanju vlasničkih prava na nekretnini br. 1715/2 k. o. [katastarska općina] na gore opisani način te da prestane koristiti njezin parkirališni prostor osobnim automobilom ili drugim motornim vozilom, da prestane rušiti i micati tegle s tog prostora, onečišćivati prostor bacanjem raznih predmeta te kemijskim sredstvima prskati voćke i biljke na njezinoj nekretnini te prisvajati njezin bunar.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je prije svega zatražio da se tužiteljici naloži naznačiti vrijednost predmeta spora. U cijelosti je osporio tužbeni zahtjev, uz napomenu da ga tužiteljica neistinito prijavljuje policiji, da ga verbalno i fizički napada te stoga smatra da je predmetna tužba samo nastavak promašenih procesnih dispozicija tužiteljice, kojima ista potpuno neosnovano zlouporabljuje pravosudna tijela.

3. Tužiteljica je podneskom od 17. lipnja 2024. naznačila vrijednost predmeta spora s iznosom od 1.500,00 EUR.

4. Nakon provedenog očevida i geodetskog vještačenja tužiteljica je podneskom od 16. srpnja 2025. postavila tužbeni zahtjev na način da je zatražila da se tuženiku naloži da ju prestane uznemiravati u ostvarivanju njezinih vlasničkih prava na nekretnini br. 1716 k. o. [katastarska općina], koja je u naravi voćnjak od 125 čhv ili 450 m2 na način da prestane koristiti parkirališni prostoj provozom, zaustavljanjem ili parkiranjem osobnog automobila ili drugog motornog vozila na dijelu iste, koji je na skici geodetskog vještaka označen kao asfaltna površina definirana točkama U1, G1, I1, C1, E1¸, B1, H1, A2 i V1 te osjenčan tamnosivom bojom u površini od 19 m2, kao i prisvajati njezin bunar koji je na istoj skici definiran točkama H1, B1, E1, C1, F1, D1, E2, F2, G2, H2, 01 i R2 te osjenčan svijetlosivom bojom te na nekretnini čkbr. [katastarska čestica], kuća, dvorište i pašnjak površine 233 čhv ili 838 m2, upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] bacanjem raznih predmeta i onečišćavanjem prostora, rušenjem i micanjem tegli te prskanjem voćaka i biljaka kemijskim sredstvima.

5. Tuženik se protivio preinaci tužbe izvršenoj podneskom tužiteljice od 16. srpnja 2025., kojim je tužba proširena na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja nije bila predmet tužbenog zahtjeva kako je isti postavljen u tužbi. Tuženik je naveo da su radnje uznemiravanja prava vlasništva tužiteljice, koje ona opisuje u tužbi, nastale i da su joj sve okolnosti bile poznate prije podnošenja tužbe, odnosno da joj je prije podnošenja tužbe bilo poznato koje su nekretnine u njezinom vlasništvu i na kojima se navodno uznemiravanje prava vlasništva dogodilo. Naveo je da se tijekom postupka nisu dogodile nikakve okolnosti koje bi opravdavale naknadno proširenje tužbe na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da tužiteljica ničim nije niti obrazložila osnovanost opisane preinake.

6. Tužiteljica je na glavnoj raspravi predložila da sud dopusti preinaku tužbe, smatrajući da bi to bilo svrsishodno za rješenje odnosa između stranaka jer je tužiteljica pravno nestručna osoba, da joj je odobrena besplatna pravna pomoć, da u trenutku podnošenja tužbe nije bila orijentirana u smislu na kojoj su čestici izvršene radnje uznemiravanja prava vlasništva te da se preinačeni tužbeni zahtjev temelji na istoj činjeničnoj osnovi u pogledu radnji uznemiravanja prava vlasništva kako su iste opisane u tužbi.

7. Prema odredbi čl. 190. st. 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku, tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. Nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban je pristanak tuženika; ali i kad se tuženik protivi, sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama. Smatrat će se da postoji pristanak tuženika na preinaku tužbe ako se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinačenoj tužbi, a nije se prije toga protivio preinaci.

8. Sud nije dopustio preinaku tužbe proširenjem iste na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer je tužiteljica u trenutku podnošenja tužbe trebala znati da su radnje uznemiravanja prava vlasništva izvršene i na toj nekretnini, kao što je znala da su iste izvršene i na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja se, usput govoreći, nalazi upisana u istom z.k. ulošku kao i čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Katastarski plan i zemljišna knjiga javni su očevidnici nekretnina iz kojih svaka osoba može utvrditi lokaciju nekretnina i zemljišnoknjižne podatke za iste, a naročito ako se radi o nekretninama koje su u vlasništvu osobe koja u pogledu istih ima kakav stvarno pravni zahtjev. Iako je tužiteljica pravno neuka osoba, odobrena joj je besplatna pravna pomoć te je u trenutku podnošenja tužbe imala odvjetnika, odnosno stručnu osobu koja joj je sastavila tužbu. Ne može se stoga prihvatiti tvrdnja tužiteljice da prije provođenja očevida i geodetskog vještačenja bez svoje krivnje tužiteljica nije mogla precizno i potpuno postaviti tužbeni zahtjev.

9. 1. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u z.k. izvadak na str. 8 spisa, saslušao je svjedoka GV te je saslušao stranke u svrhu dokazivanja, proveo je očevid na mjestu spora uz sudjelovanje geodetskog vještaka te je izvršio uvid u nalaz i mišljenje te skicu očevida, izrađene od strane geodetskog vještaka – društva Geo Legin d.o.o. Zabok na str. 34-40 spisa.

9. 2. Sud je odbio kao nepotreban dokazni prijedlog tužiteljice za saslušanje svjedokinje PV jer radnje koje je, prema navodima tužiteljice, svjedokinja neposredno vidjela, izvršene su na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja nije predmet tužbenog zahtjeva kako je isti bio postavljen u tužbi, a preinaku tužbe proširenjem na tu nekretninu sud nije dopustio. O radnjama izvršenima na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] svjedokinja, prema navodima tužiteljice, nema neposrednih saznanja. Sud je stoga ocijenio nepotrebnim navedeni dokazni prijedlog.

10. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

11. Uvidom u z.k. izvadak na str. 8 utvrđeno je da je tužiteljica upisana kao vlasnica čkbr. [katastarska čestica], kuće, dvorišta i pašnjaka od 233 čhv ili 838 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja činjenica nije ni sporna među strankama .

12. Svjedok GV iskazao je da je vlasnik nekretnine koja je u naravi kuća i ograđeno dvorište te u kojoj boravi tuženik koji ujedno tu nekretninu održava u njegovo ime, jer svjedok ne živi u toj kući. Poznato mu je da tužiteljica ima nekretninu koja je u naravi kuća i ograđeno dvorište, ali koja nije susjedna njegovoj nekretnini jer se između te dvije nekretnine nalazi cesta. Izjavio je da prema njegovom saznanju tuženik svoje vozilo parkira na nekretnini susjede NV, koja se nalazi u blizini, a ponekad vozilo parkira na cesti uz ogradu od njegovog dvorišta. Nema saznanja da bi se na mjestu spora nalazile kakve tegle, bunar se nalazi uz njegovo dvorište, ali smatra da se isti ne nalazi na nekretnini tužiteljice. Ograda od njegovog dvorišta sastoji se od pletene žice i živice, koju održava tuženik tako da ju redovito šiša. Nema neposrednih saznanja o tome da bi između stranaka postojali kakvi nesporazumi ili sporovi, ali mu tuženik telefonskim putem javlja što radi i kako se tužiteljica ponaša. Telefonskim putem mu je javio da ga tužiteljica uznemirava, da baca neku kantu, opuške, da pali vatru neposredno uz njegovu ograda, da zove policiju zbog banalnih stvari i sl. Odgovarajući na pitanja, svjedok je izjavio da prema njegovom dogovoru s tuženikom, tuženik održava njegovu nekretninu na način da kosi travu i uređuje živicu. On na svoju nekretninu dolazi otprilike svaka dva mjeseca i prilikom tih dolazaka vidio je da je njegova nekretnina uredno održavana. Nikad nije vidio da bi se tuženik parkirao na prostoru kojeg koristi tužiteljica. Poznato mu je da su o spornim radnjama bili obaviješteni komunalni redar, vatrogasci i slične službe, ali ne zna kako su ti postupci okončani.

13. 1. Tužiteljica je iskazala da ima nekretninu koja je u naravi kuća s dvorištem koje je ograđeno, a preko asfaltiranog puta ima također dio nekretnine. Dio nekretnine na kojem se nalazi bunar je u njezinom vlasništvu i taj dio nekretnine nije ograđen. Na parkirališnom prostoru tuženik se višekratno okreće vozilom, ona ga je zamolila da to ne čini, ali on to čini usprkos njezinoj zamolbi. Zbog toga je zvala policiju te je na njihovu sugestiju ogradila to parkiralište teglama sa cvijećem, koje je tuženik nogom porušio iako mu iste ne smetaju za prilaz u dvorište koje koristi. Na ograđenom dijelu dvorišta imala je posađenu breskvu, ruže i cvijeće, a tuženik je to poprskao s nekim sredstvom tako da su te biljke uvenule. Ona nije neposredno vidjela tuženika da bi to činio, ali je tog dana otišla od kuće autobusom, tuženik je vidio da čeka autobus na stanici, a nakon što se vratila slijedećeg dana, na dvorištu je osjetila neugodan miris i nakon toga su biljke uvenule. Nadalje, tužiteljica je iskazala da tuženik na parkirališni prostor baca opuške, što je ona neposredno vidjela, ona te opuške pokupi i baci u njegovo dvorište. Na parkirališnom prostoru ima kantu u koju baca dlaku od četkanja psa, pa to povremeno baci u kantu za smeće koja se nalazi niže od tog prostora, a vidjela je tuženika da je u tu kantu bacio crknutog miša, kojeg je ona potom bacila u njegovo dvorište, zbog čega je tuženik pozvao policiju. Nadalje, tuženik kamenjem gađa njezinu mačku te joj je jednom prilikom razbio staklo na fenjeru. To nije neposredno vidjela, već je čula da je nešto puklo i vidjela je razbijeni fenjer te je zaključila da je to učinio tuženik jer nikog drugog nema u blizini da bi to mogao učiniti. Tuženik si prisvaja bunar koji se nalazi na njezinoj nekretnini, a to čini na način da na bunaru trese tepihe i otirače. Na kuću u kojoj tuženik stanuje postavljene su kamere koje su usmjerene prema njezinoj kući, a također je prema njezinoj kući usmjerio reflektor koji cijele noći baca svjetlost u njezinu kuću. Na kameri ima instaliran alarm kojeg uključi kad ona izađe iz kuće te cijelo vrijeme čuje zvuk tog alarma. Tuženik ju psuje, govori joj razne pogrdne riječi, iako se ona njemu uopće ne obraća, a nekoliko puta je na nju nasrnuo autom. Sve to trpi već tri godine.

13. 2. Odgovarajući na pitanja, tužiteljica je izjavila da je tuženika više puta vidjela kako se okreće na njezinom parkiralištu s autom te joj je kroz prozor pokazivao srednji prst. Od kad njih dvoje nisu u dobrim odnosima on na tom parkiralištu ne ostavlja svoje vozilo, već se s istim samo okreće na parkiralištu. Porušio joj je palete, tegle i cvijeće koje je ona postavila na parkirališnom prostoru. Nadalje, tužiteljica je izjavila da su njezine nekretnine zapravo dvije čestice: jedna čestica je kuća s ograđenim dvorištem, a druga čestica je parkirališni prostor te prostor na kojem se nalazi bunar, a između te dvije čestice se nalazi asfaltiran put. Tužiteljica je navela da su tuženik i ona jedno vrijeme bili u dobrim odnosima, ali su se njihovi odnosi poremetili kad je ona odlučila da tuženik više s njom ne može manipulirati, nakon čega su prestali komunicirati i od tada postoje problemi zbog kojih je podnijela tužbu. Opisane radnje uznemiravanja traju i dalje, a posljednji put ju je tuženik uznemiravao prošle subote (prije davanja iskaza) i to za vrijeme dok je razgovarala sa susjedom te joj je vikao: "Što se dereš stara kravo, pička ti materina".

14. 1. Tuženik je iskazao da boravi na adresi [adresa], s time da tu ne boravi stalno već da povremeno tu dolazi, a namjena kuće je bila da se iznajmljuje trećim osobama. Između te nekretnine i nekretnine tužiteljice nalazi se uska asfaltirana cesta širine 3 metra. Na jednom dijelu nalazi se malo proširenje za koje tužiteljica tvrdi da je to njezino parkiralište, on ne zna tko je trenutno vlasnik tog dijela nekretnine, koji je također asfaltiran, ali je to uski dio na kojemu nije moguće okrenuti vozilo i on se na tom dijelu nikada nije parkirao, niti okretao jer je taj dio stalno ograđen s daskama koje je postavila tužiteljica. Tegle sa cvijećem tu nikada nisu bile postavljene, odnosno on ih nije vidio. Poznato mu je da je tužiteljica jednom prilikom uz sam rub ceste postavila daske sa čavlima okrenutima prema gore i policija joj je naložila da iste odmah ukloni. Uz sam rub ceste postavila je kante u koje stavlja nekakvo kamenje. Tuženik je izjavio da su jedno vrijeme tužiteljica i on bili u dobrim odnosima, on ju je vozio u trgovinu, po socijalnu pomoć te joj je kupovao namirnice. Njihovi odnosi su se poremetili nakon što je krajem 2021. tužiteljicu prijavio zbog nametljivog ponašanja jer je od njega htjela nešto više od dobrosusjedskih odnosa. Tuženik je napomenuo da se inače bavi zaštitom okoliša te da je protivnik bilo kakvog uništavanja bilja te je osporio da bi na bilo koji način uništio biljke tužiteljice, ali da tužiteljica redovno ne održava svoju nekretninu te je moguće da su joj zbog toga neke biljke propale. Zbog neodržavanja nekretnina više puta je prijavljena komunalnom redaru. Na nekretnini koju on koristi, posadio je različite vrste bilja kako bi oplemenio dvorište i krajolik te posađene biljke uspijevaju. Stoga smatra potpuno neistinitom tvrdnju tužiteljice da bi uništio bilo koje njezine biljke, a osim toga, biljke koje rastu u njezinom dvorištu su od njega udaljene oko 10 metara i on ih fizički niti ne može uništiti.

14. 2. Nadalje, tuženik je osporio da bi prisvajao bunar koji se spominje u tužbi. Prema njegovim saznanjima, taj je bunar izgrađen prije 100 godina od strane pravnih prednika tužiteljice i pravnih prednika vlasnika nekretnine u kojoj on boravi te je smatrao da je taj bunar zajednički, ali istoga nitko ne koristi. Tužiteljica je svojevremeno pričala da je iz tog bunara izvadila različito smeće te da je dala vodu na ispitivanje kakvoće, nakon čega je utvrđeno da je voda iz bunara zagađena. Dok su njih dvoje bili u dobrim odnosima, on je u dogovoru s tužiteljicom obojao bunar, a ona je nakon toga bunar išarala i prebojila drugom bojom i na njega je stavila željezni poklopac. Bunar se nalazi na dijelu nekretnine kojeg tužiteljica opisuje kao parkiralište, ali je smješten neposredno uz ogradu dvorišta u kojem on boravi. Osporio je da bi svojatao taj bunar na bilo koji način, a osim toga, da taj bunar nitko ne koristi već dulje vrijeme. Osporio je da bi on ili netko tko dolazi k njemu parkirali vozila na bilo kojem dijelu tužiteljičine nekretnine jer je to nemoguće zbog prepreka koje je tužiteljica postavila uz rub cesta, pa vozila parkiraju niže u selu kod NV koja tamo stanuje. Osporio je da bi bacao bilo kakvo kamenje ili opuške na tužiteljičinu nekretninu, već da je tužiteljica komunalni otpad odlagala i palila uz ogradu dvorišta u kojem on boravi, a odbijala je otpad odlagati u kante koje su za to namijenjene te je odbijala plaćati odvoz tog otpada sve dok on nije uspio ugovoriti da ona dobije kante u koje sad odlaže komunalni otpad. Vezano uz tvrdnju tužiteljice da je bacao kamenje, tuženik je naveo da je jednom prijavljen policiji jer je tužiteljičinoj mački navodno rekao "šic", policija je došla i on je pitao što je ponovno skrivio, nakon čega mu je rečeno da je sad vjerojatno uvrijedio tužiteljičinu mačku. Osporio je da bi bacao kamenje po bilo kojem dijelu tužiteljičine nekretnine, s time da je napomenuo da Općina Krapinske Toplice tijekom zime cestu posipa sa šljunkom, a nakon prestanka zimskih uvjeta na cestama, on prošireni dio ceste u duljini od oko 100 m već četiri godine počisti na način da pomete šljunak na hrpice, koje kasnije pokupi i makne sa ceste kako ne bi smetale u vožnji cestom, a tužiteljica je te hrpice nogom ponovno razbacala po cesti. Naveo je također da on na nekretnini koju koristi ima velik komposter u koji baca bio otpad.

15. 1. Iskaz svjedoka GV nije odlučan za donošenje odluke jer svjedok nema neposrednih saznanja o spornim činjenicama, već o nesuglasicama stranaka ima saznanja jedino iz pričanja tužitelja.

15. 2. Iz iskaza stranaka može se sa sigurnošću utvrditi samo da su njihovi međusobni odnosi teško narušeni, a što se tiče spornih činjenica o činjenju radnji uznemiravanja prava vlasništva, ističe se da su obje stranke zainteresirane za ishod ovog postupka, pa njihovi iskazi ne mogu biti nepristrani te ih je potrebno ocjenjivati u usporedbi s ostalim provedenim dokazima, uz primjenu pravila o teretu dokazivanja.

16. Tijekom očevida utvrđeno je da se do mjesta spora dolazi asfaltiranom cestom, s jedne strane ceste nalazi se kuća i dvorište tužiteljice, a s druge strane ceste nalazi se asfaltirani dio, iznad kojeg je vidljiv bunar te manji cirkular, ispiljeni komadi drvenih greda i manja auto-prikolica za koju je tužiteljica navela da joj je susjed istom dovezao neke stvari. Ispod asfaltiranog dijela nalazi se manja travnata površina na kojoj su postavljene tri auto gume, unutar kojih su posađene ruže te mali grm magnolije. Tužiteljica je pokazala da je upravo na tom asfaltiranom dijelu tuženik vršio opisane radnje uznemiravanja njezinog prava vlasništva. Pokazala je gdje su se nalazile biljke za koje tvrdi da ih je prskanjem uništio tuženik te je utvrđeno da je to bilo unutar njezinog ograđenog dvorišta, a također se vidjelo djelomično osušeno stablo breskve. Nadalje, utvrđeno je da je dvorište koje koristi tuženik žičanom ogradom odvojeno od spornog asfaltiranog prostora, a uz žičanu ogradu unutar tog dvorišta raste živica, koja jednim dijelom prelazi preko žičane ograde i nadvija se iznad nekretnine za koju je tužiteljica tvrdila da je u njezinom vlasništvu.

17. 1. Iz nalaza i mišljenja, skice očevida i fotografija, koje je izradio geodetski vještak – društvo Geo Legin d.o.o. Zabok, utvrđeno je da je asfaltirana površina definirana točkama U1, G1, I1, C1, E1, B1, H1, A2 i V1 te je osjenčana tamnosivom bojom i ima površinu 29 m2, trokutasta je oblika te se u potpunosti se nalazi na čestici tužiteljice broj 1716, k. o. [katastarska općina]. Bunar je definiran točkama H1, B1, E1, C1, F1, D1, E2, F2, G2, H2, O2 i R2, osjenčan je svijetlosivom bojom te se u potpunosti nalazi na čestici tužiteljice broj 1716, k. o. [katastarska općina].

17. 2. Položaj ružinog grma prikazan je točkom D2, stablo breskve točkom C2, a kutije s pelargonijama točkom B2, a sve to nalazi se na čestici tužiteljice broj 1715/2, k. o. [katastarska općina].

17. 3. Čestica broj 1714/8 k. o. [katastarska općina], koju koristi tuženik, graniči sa česticom tužiteljice broj 1716 k. o. [katastarska općina], a odvaja ih kombinirana žičana ograda sa živicom posađenom sa strane kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Linija koja prikazuje tu ogradu te ujedno i granicu, u dijelu koje je bitno za ovaj predmet, definirana je točkama Z1, A1 i O.

18. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje te skicu geodetskog vještaka jer su isti izrađeni jasno, detaljno i precizno, u skladu s pravilima struke te prema nalogu i zadatku suda, a na nalaz i mišljenje geodetskog vještaka niti jedna od stranaka nije imala primjedbi, ni prigovora.

19. 1. Nakon što sud nije dopustio preinaku tužbe proširenjem tužbe na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], položaj sporne površine na toj čestici te prikazane točke lokacija na kojima su se prema navodima tužiteljice vršile radnje uznemiravanja njezinog prava vlasništva, nisu relevantni za ovaj postupak.

19. 2. Za donošenje odluke u ovom predmetu relevantne su oznake na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je predmet tužbenog zahtjeva i radnje koje je tuženik prema navodima tužiteljice vršio te kojima ju je uznemiravao u izvršavanju vlasničkih prava na toj nekretnini, a to su prema tužbenom zahtjevu: bacanje raznih predmeta, onečišćavanje prostora, rušenje i micanje tegli te prskanje voćaka i biljaka kemijskim sredstvima.

20. Tužiteljica tužbeni zahtjev temelji na odredbi čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00.,114/01., 79/06., 141/06. 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., i 152/14. – u daljnjem tekstu: ZV), kojom je propisano da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Da bi vlasnik pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario takvo svoje pravo, mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari, ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

21. 1. Nesporna je činjenica da je tužiteljica vlasnica čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a to potvrđuje i z.k. izvadak koji se nalazi u spisu. Sporno je da bi tuženik vršio bilo koju opisanu radnju uznemiravanja prava vlasništva tužiteljice na toj nekretnini.

21. 2. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da ona nije neposredno vidjela tuženika da bi na njezinom dvorištu prskao voćke i ostale biljke kemijskim sredstvom, a da je to on učinio, tužiteljica zaključuje po tome što je to učinjeno nakon što je otišla od kuće, što je tuženik vidio, a kada se vratila slijedećeg dana osjetila je neugodan miris u dvorištu, nakon čega su biljke uvenule. Tužiteljica također nije neposredno vidjela da bi tuženik bacio kamenje u njezino dvorište, čula je samo da je nešto puklo, nakon čega je vidjela da je razbijen fenjer na njezinom dvorištu, a zaključila je da je to učinio tuženik jer u blizini nema nikog drugog tko bi to mogao učiniti. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da nije neposredno vidjela tuženika da bi učinio bilo koju gore opisanu radnju uznemiravanja njezinog prava vlasništva čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već o tome zaključuje posredno na temelju određenih okolnosti, a prvenstveno zbog toga što je s tuženikom već dulje vrijeme u narušenim odnosima. U nedostatku bilo kojih materijalnih dokaza te personalnih dokaza u vidu iskaza nepristranih svjedoka koji bi imali neposredna saznanja o tome da bi tuženik učinio sporne radnje, uzimajući u obzir da je na tužiteljici teret dokazivanja da su te radnje učinjene i da ih je učinio tuženik, sud je ocijenio da tužiteljica nije na dovoljno pouzdan način dokazala da bi njezine biljke uopće bile prskane kemijskim sredstvom, da su uvenule i posušile se upravo zbog toga, a naročito ne da bi to učinio tuženik, kao ni da bi tuženik bacao kamenje na njezino dvorište te da bi ju upravo on na opisani način uznemiravao u izvršavanju vlasničkih prava na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

22. Kako tužiteljica nije dokazala da bi tuženik izvršio radnje kojima bi ju uznemiravao u vršenju njezinih vlasničkih prava na predmetnoj nekretnini, nisu ispunjeni uvjeti za pružanje pravne zaštite tužiteljici u smislu odredbe čl. 167. ZV -a, slijedom čega je sud odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

23. Odluka o troškovima postupka donijeta je temeljem odredbe čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 – u daljnjem tekstu: ZPP) te je tužiteljici koja je izgubila parnicu naloženo da tuženiku naknadi troškove koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka.

24. 1. Tuženiku su odmjereni troškovi zastupanja po punomoćniku prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, kako slijedi:

- za sastav odgovora na tužbu i podneska od 12. rujna 2025. po tbr. 8./1. u visini od 100 bodova za svaki podnesak,

- za zastupanje na ročištima 24. listopada 2024., 13. veljače 2025. i 18. rujna 2025. po tbr. 9./1. u visini od po 100 bodova za svako ročište,

- što ukupno iznosi 500 bodova, a s obzirom na vrijednost jednog boda od 2,00 EUR, troškovi zastupanja iznose 1.000,00 EUR.

24. 2. Sud nije odlučivao o troškovima zastupanja tuženika na ročištu za objavu i uručenje odluke jer u trenutku izrade ove odluke nije izvjesno hoće li tuženikov punomoćnik pristupiti na to ročište, odnosno hoće li za njega nastati navedeni troškovi ili ne, pa će se po potrebi o tom dijelu troškova postupka odlučiti naknadno.

25. Slijedom navedenog, presuđeno je kao u izreci.

U Zaboku 4. studenoga 2025.

Sudac

Nada Mohač

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana, putem ovoga suda, nadležnom županijskom sudu. Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa presude.

Dostaviti:

1. Odvjetnica Kristina Krajačić, Zabok, K. Š. Đalskog 4, uz rješenje o pristojbi na presudu (20% iznosa sudske pristojbe)

2. Odvjetnica Marija Beber, Oroslavje, Ulica A. Gredičaka 12A