REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Gr 1-416/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske po sucu Ivanu Vučemilu, u pravnoj stvari stvari tužitelja pod 1) mal. DI, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po majci i zakonskoj zastupnici EI i pod 2) EI, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Damiru Primorcu, odvjetniku iz Splita, protiv tuženika AI, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Jurju Magudu, odvjetniku iz Gruda (20215), radi utvrđivanja očinstva, u postupku radi određivanja drugog stvarno nadležnog suda za postupanje u predmetu tog suda poslovni broj P- 442/2008, 3. studenoga 2025.,
r i j e š i o j e:
Za postupanje u ovom predmetu određuje se Općinski sud u Šibeniku.
Obrazloženje
1. Općinski sud u Splitu je u predmetu broj P-442/2008 od Vrhovnog suda Republike Hrvatske zatražio da se za postupanje u ovom predmetu, u kojem kao sutkinja postupa ABC, odredi drugi stvarno nadležni sud.
2. U prijedlogu za delegaciju navodi da je tuženik 6. lipnja 2025. podnio tužbu protiv sutkinje u tom predmetu ABC, predsjednika Općinskog suda u Splitu ABC i predsjednika Županijskog suda u Splitu ABC, a istovremeno je podnio i prijedlog svrsishodne delegacije odnosno da se za postupanje u tom predmetu u kojem je podnio tužbu radi naknade štete protiv navedene sutkinje i predsjednika navedenih sudova, odredi drugi stvarno nadležni sud. Naime, tužbom radi naknade štete se sutkinji tog suda ABC, predsjedniku tog suda ABC i predsjedniku Županijskog suda u Splitu ABC, stavljaju na teret kaznena djela protiv službene dužnosti i teške zlouporabe u obnašanju sudačke dužnosti, što po mišljenju tog suda predstavlja važan razlog za delegaciju i bilo bi svrsishodno da u tom predmetu, kao i u predmetu P-442/2008 u kojem je tuženik AI, postupa drugi stvarno nadležni sud u smislu odredbe čl. 68. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 70/1980/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), kako bi se izbjegla svaka sumnja u objektivnost i nepristranost rada tog suda.
3. Zahtjev je osnovan.
4. Odredbom čl. 68. st. 1. ZPP propisano je da nadležni sud prvog stupnja može sam ili na prijedlog stranke zatražiti od najvišeg suda određene vrste da odredi da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadležni sud s njegova područja ako je očito da će se tako lakše provesti postupak ili ako za to postoje drugi važni razlozi.
5. Pravo na suđenje pred zakonom ustanovljenim neovisnim i nepristranim sudom sastavni je dio prava na pravično suđenje, kako je to i propisano čl. 29. st.1. Ustava Republike i čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Navedeno stajalište izražava se i kroz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, tako primjerice i u odluci broj: U-III-5423/2008 od 28. siječnja 2009. u kojoj odluci Ustavni sud RH podsjeća da nepristranost suda podrazumijeva da sud jamči dovoljno sigurnosti kojom isključuje svaku opravdanu sumnju u nepristranost suda jer sudovi upravo time što nastupaju kao nepristrani pridonose povjerenju javnosti koje je nužno u demokratskom društvu, što je utvrđeno stajalište međunarodnog prava o ljudskim pravima (npr. presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Mežnarić protiv Hrvatske, presuda od 15. srpnja 2005., § 27).
6.1. Iznesenim shvaćanjem Ustavnog suda RH prihvaćena su stajališta i standardi Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: ESLJP), koji (ne)pristranost suda provjerava primjenom subjektivnog i objektivnog mjerila.
6.2. Subjektivno mjerilo pretpostavlja ispitivanje je li sudac imao neke osobne predrasude ili neki od osobnih razloga pristranosti u konkretnom predmetu tj. takav subjektivni test (ne)pristranosti mora uzeti u obzir osobno uvjerenje i ponašanje konkretnog suca.
6.3. Objektivno mjerilo znači ispitati jamči li sam sud dovoljno sigurnosti kako bi isključio svaku opravdanu sumnju u pogledu svoje nepristranosti odnosno mora se utvrditi postoje li, neovisno od ponašanja suca, provjerljive činjenice koje mogu potaknuti dvojbu glede njegove nepristranosti (tako ESLJP u predmetu Parlov- Tkalčić protiv Hrvatske, presuda, 22.12.2009., zahtjev br. 24810/06 te Ramljak protiv Hrvatske, presuda, 27.6.2017., zahtjev br. 5856/13, § 26.).
7. Po ocjeni ovog suda okolnost da tuženik vodi postupak protiv sutkinje Općinskog suda u Splitu, predsjednika tog suda i predsjednika Županijskog suda u Splitu radi naknade štete i da im "stavlja na teret kaznena djela protiv službene dužnosti i teške zlouporabe u obnašanju sudačke dužnosti", u objektivnom smislu predstavljaju važan razlog u smislu čl. 68. st. 1. ZPP-a, koji bi opravdao određivanje drugog stvarnog nadležnog prvostupanjskog suda umjesto Općinskog suda u Splitu.
8. Stoga u okolnostima ovog konkretnog slučaja navedeni razlozi, prema ocjeni ovog suda predstavlja važan razlog za svrhovitu delegaciju, a kako bi se izbjegla svaka sumnja u objektivnost i nepristranost rada tog suda odnosno izbjegao dojam pristranosti suda u javnosti čak i u okolnostima kada stvarna nepristranost i nije ugrožena.
9. Slijedom iznesenog, na temelju odredbe čl. 68. st. 3. ZPP odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 3. studenoga 2025.
Sudac:
Ivan Vučemil
