Poslovni broj: K-272/2025

Republika Hrvatska

Općinski sud u

Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

20 000 Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji tog suda Dubravki Đivanović, uz sudjelovanje Ivane Nikolić, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog IN po optužnici Općinskog državnog odvjetništva u Dubrovniku pod brojem KO-DO-238/2025 od 06. kolovoza 2025. radi kaznenog djela protiv života i tijela – teškom tjelesnom ozljedom u pokušaju, djelo označeno i kažnjivo po čl. 118. st. 1. u svezi čl. 34. st. 1. Kaznenog zakona ((Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 - dalje u tekstu: KZ/11), u stjecaju s kaznenim djelom protiv osobne slobode – prijetnjom, djelo označeno i kažnjivo po čl. 139. st. 2. KZ/11 i kaznenog djela protiv osobne slobode – nametljivim ponašanjem, djelo označeno i kažnjivo po čl. 140. st. 1. KZ/11, a sve u svezi čl. 51. KZ/11 nakon javne rasprave održane na ročištu 26. rujna 2025. i zaključene na ročištu dana 03. studenog 2025. koje ročište je održano u prisutnosti zamjenice općinskog državnog odvjetnika u Dubrovniku Mile Lončarić, optuženika IN, optuženikovog branitelja po službenoj dužnosti odvjetnika RN, tumača za albanski jezik Hamide Sufaj istog dana objavio je i

1.

p r e s u d i o  j e

I. Optuženik: MN sin I, rođen **.**.1988., u mjestu Korce, Republika Albanija, s boravištem u [adresa], državljanin Republike Albanije, po zanimanju građevinski radnik, zaposlen u trgovačkom društvu Libertas inženjering s mjesečnim primanjima od 1.500,00 EUR, neoženjen, bez djece, pismen, sa završenom srednjom školom, bez imovine,

k r i v  j e

1. da je 13. svibnja 2025. oko 20,25 sati u Dubrovniku, na predjelu [adresa], prilikom susreta sa GN tražio od njega da pođu popričati u neku stražnju ulicu, a kada GN nije na to pristao, nasrnuo je na GN, te ga u nakani teškog tjelesnog ozljeđivanja udario otvorenim dlanom ruke po licu, a potom je uzeo u ruku odvijač, kada je GN počeo bježati dok je on trčao za njim, sustigao ga te ga oštricom odvijača zahvatio u predjelu vrata u kojem trenutku je GN uhvatio njega za ruku u kojoj je bio odvijač kako bi se obranio od napada, potom oborio GN na tlo te ga nastavio udarati nekoliko puta šakama u glavu i nogom obuvenom u cipelu također u glavu, koji sukob su spriječile osobe koje su se tu zatekle te mu istrgnule odvijač iz ruke, od kojih svih udaraca je GN zadobio ogrebotinu kože desnog obraza, dulju ogrebotinu sa desne strane vrata i sa zadnje strane vrata, ogrebotinu na lijevoj nadlaktici i ogrebotinu na desnom laktu, ogrebotinu palčane uzvisine (tenara) desne šake, ogrebotinu desne lopatice i ogrebotine slabinskog djela leđa te ogrebotinu u predjelu lijeve strane prsnog koša, koje ozljede u svojoj ukupnosti predstavljaju tjelesnu ozljedu,

dakle, s namjerom da drugoga teško tjelesno ozljedi poduzeo radnje koje prostorno i vremenski neposredno prethode ostvarenju bića kaznenog djela teške tjelesne ozljede

2. da je u razdoblju od srpnja 2024. do 13. svibnja 2025. u Dubrovniku, mimo volje i unatoč protivljenju DN, dolazio u trgovinu Konzum u kojoj je ona bila zaposlena, te joj tada govorio da je voli, da dobro izgleda i da mu se sviđa te da će biti njegova žena pa će je odvesti tamo gdje on živi, pratio je do posla, govorio joj da će je čekati dok završi posao, potom je u više navrata pratio iza posla a u nekoliko navrata i u noćnim satima iako mu je DN učestalo govorila da ne želi imati nikakav kontakt s njim te je tražila od poznanika da je zaštite od njega, dok je 19. ožujka 2025. oko 20,10 sati u ulici Petra Krešimira pratio DN, koja se, zamijetivši ga, trčeći udaljila u strahu od njega, koji svi postupci su kod DN izazvale osjećaj bespomoćnosti i bojazni,

dakle, pratio, uhodio i nastojao uspostaviti neželjeni kontakt s drugom osobom i time kod nje izazvao tjeskobu i strah za njenu sigurnost,

II. pa je time pod točkom I.1. počinio kazneno djelo protiv života i tijela – teškom tjelesnom ozljedom u pokušaju; djelo označeno i kažnjivo po čl. 118. st. 1. u svezi čl. 34. st. 1. Kaznenog zakona ((Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 - dalje u tekstu: KZ/11), a pod točkom I.2. kazneno djelo protiv osobne slobode – nametljivim ponašanjem, djelo označeno i kažnjivo po čl. 140. st. 1. KZ/11 a sve u svezi čl. 51.KZ/11.

III. na temelju čl. 118. st. 1. KZ/11 u svezi čl. 34. KZ/11 i u svezi čl. 51. KZ/11 optuženom MN se za kazneno djelo iz čl. 118. st. 1. KZ/11 u svezi čl. 34. KZ/11

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci

na temelju čl. 140. st. 1. KZ/11 i u svezi čl. 51. KZ/11 optuženom MN se za kazneno djelo iz čl. 140. st.. 1. KZ/11

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci

IV. Na temelju čl. 51. KZ/11 optuženi MN se

o s u đ u j e

na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine

V. Na temelju čl. 54. KZ/11 optuženiku MN se u izrečenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine uračunava vrijeme lišenja slobode te provedeno u istražnom zatvoru od 14. svibnja 2025. u 00:05 sati, pa nadalje.

VI. Na temelju čl. 79.. KZ/11 od optuženog MN se trajno oduzima jedan križasti odvijač s drškom crne boje, a koji predmet je do sada od optuženog MN bio privremeno oduzet uz izdavanje potvrde o privremenom oduzimanju predmeta PU Dubrovačko-neretvanske Policijske postaje Dubrovnik, serijski broj [serijski broj] od 14. svibnja 2025., a koji predmet će se uništiti po pravomoćnosti presude.

VII. Na temelju čl. 158. st. 2. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 – dalje u tekstu: ZKP/08) oštećeni GN se sa imovinsko pravnim zahtjevom upućuje u parnicu.

VIII. Na temelju čl 148. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25

– dalje u tekstu: ZKP/08), troškovi ovog kaznenog postupka iz čl. 145. st. 1. t. 1. do 8. ZKP/08, od kojih paušalna svota iz čl. 145. st. 2. t. 6. ZKP/08 iznosi 200,00 eura, trošak sudsko medicinskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku dr. Igoru Boriću u ukupnom iznosu od eura 379,52 eura, trošak vještačenja po Klinici ta psihijatriju Vrapče, Zavodu za forenzičnu psihijatriju u ukupnom iznosu od 941,85 eura padaju na teret optuženog MN koji je te troškove dužan podmiriti u roku od 15 dana, od pravomoćnosti ove presude a pod prijetnjom ovrhe uplatom na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske IBAN [broj bankovnog računa], poziv na broj primatelja 6084-3847-27225 (opis plaćanja: troškovi u predmetu K-272/2025), dokaz o uplati dostaviti ovom Sudu. O visini nagrade i nužnih izdataka branitelja po službenoj dužnosti bit će odlučeno naknadno posebnim rješenjem nakon što budu pribavljeni podaci o visini tih troškova.

2.

IX. Na temelju čl. 453. toč. 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 36/24 – dalje ZKP/08)

Optuženi: GENTIAN BARDHOLLARI (s podacima kao gore)

o s l o b a đ a s e o d o p t u ž b e

da bi 13. svibnja 2025. oko 20,25 sati u Dubrovniku, na predjelu [adresa], prilikom susreta sa GN tražio od njega da pođu popričati u neku stražnju ulicu, a kada GN nije na to pristao, u nakani ustrašivanja i uznemiravanja u više navrata GN govorio da će ga ubiti,

pa da bi time. počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom; djelo označeno i kažnjivo po čl. 139. st. 2. Kaznenog zakona ((Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 - dalje u tekstu: KZ/11)

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je podiglo optužnicu pod brojem KO-DO-238/2025 od 06. kolovoza 2025. protiv optuženika MN radi kaznenog djela iz čl. 118. st. 1. u svezi čl. 34. st. KZ/11 u stjecaju s kaznenim djelom iz čl. 139. st. 2. KZ/11 i kaznenog djela iz čl. 140. st. 1. KZ/11, a sve u svezi čl. 51. KZ/11.

2. Navedena optužnica potvrđena je rješenjem ovog Suda poslovni broj Kov- 150/2025 od 29. kolovoza 2025.

3. Upitan na raspravi kakvo je njegovo očitovanje o optužbi, optuženik MN je izjavio da se ne smatra krivim.

4. Tijekom dokaznog postupka, na temelju čl. 431. st. 1. t. 6. ZKP/08 uz suglasnost stranaka reproducirana je, preslušana zvučna snimka ispitivanja svjedokinje oštećene NN, te je pročitan zapisnik o ispitivanju svjedokinje oštećene NN sastavljen u Županijskom sudu u Dubrovniku 03. srpnja 2025. (list spisa 179-185 i 190), na temelju čl. 431. st. 1. t. 6. ZKP/08 uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz svjedoka oštećenog GN ispitanog u Županijskom sudu u Dubrovniku 03. srpnja 2025. (list spisa 186-189), a s obzirom da je obrana zadržala pravo da svjedoku oštećenom GN na raspravi postavlja pitanja to je svjedok oštećeni GN ispitan na raspravi (list spisa 273), na temelju čl. 431. st. 1. t. 6. ZKP/08 uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz svjedoka LN ispitanog u Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku 09. lipnja 2025. (list spisa 148-150), a s obzirom da je obrana zadržala pravo da svjedoku LN na raspravi postavlja pitanja to je svjedok LN ispitan na raspravi (list spisa 274), na temelju čl. 431. st. 1. t. 6. ZKP/08 uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz svjedoka ĆN ispitanog u Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku 09. lipnja 2025. (list spisa 151-153), ispitan je vještak dr. Igor Borić (list spisa 399), ispitana je vještakinja Sandra Domitrović Spudić (list spisa 398-399), pročitani su i pregledani izvješće o uhićenju i dovođenju u pritvorsku policijsku jedinicu s potvrdom o upoznavanju s razlozima uhićenja i pravima uhićenika Policijske postaje Dubrovnik, broj K-131/25 od 14. svibnja 2025. (list spisa 14-20), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu PP Dubrovnik za osumnjičenika od 13. svibnja 2025., (list spisa 29), potvrda Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko- neretvanske županije za EN od 13. svibnja 2025. (list spisa 39 i 40), zapisnik o očevidu Policijske postaje Dubrovnik broj: K-131/2025 od 14. svibnja 2025. sa fotografijama za EN (list spisa 41-47), zapisnik o očevidu Policijske Postaje Dubrovnik broj: K-131/25 od 14. svibnja 2025. za MN (list spisa 48-51), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Policijske Postaje Dubrovnik broj: K-130/2025 od 14. svibnja 2025. (list spisa 52), izvješće Policijske Postaje Dubrovnik od 4. svibnja 2025. (list spisa 66-68), službena zabilješka Policijske Postaje Dubrovnik sa preslikom emaila od 14. svibnja 2025. (list spisa 74-77), službena zabilješka Policijske Postaje Dubrovnik o analizi snimke nadzornih kamera na adresi: [adresa] (list spisa 78), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PP Dubrovnik serijski broj: [serijski broj] od 14. svibnja 2025. (list spisa 79), reproducirani su, pregledani snimka nadzorne kamere sa [adresa] i snimka osumnjičenika (list spisa 82), DVD medij sa videozapisom događaja od 13. svibnja 2025. (list spisa 161-162)

5. Prije kraja dokaznog postupka pročitan je i pregledan izvadak iz kaznene evidencije za optuženika od 24.srpnja 2025 (list spisa 219-220).

6. Iznoseći svoju obranu na kraju dokaznog postupka, optuženik je izjavio da će odgovarati na pitanja samo svoga branitelja. Njemu je jako žao za cijelu situaciju što se dogodila. Ima već dugo vremena da živi i radi u Dubrovniku, nije do sada niti jedan problem imao. On želi ovdje nastaviti raditi i živjeti, majka mu je bolesna i on joj šalje novce. Što se tiče situacije sa GN, GN je njega provocirao, a on se malo naljutio, situacija je izmakla izvan kontrole, tamo su se potukli međusobno, rekli su neke stvari jedan drugome, GN njemu i on GN. Rečene su neke riječi koje nisu bile primjerene, ali on nije imao namjeru da GN ozlijedi ili da mu nanese tešku tjelesnu ozljedu. Što se tiče NN jako mu se sviđa kao cura, jer je jako lijepa i dobra cura, i bila mu je želja da budu skupa. Kada je vidio da ona ne želi biti sa njim i ne želi biti sa njim u kontaktu onda joj je samo poslao pismo i zatražio je oprost. Moli da ga se oslobodi zatvora jer želi da radi i što se tiče njega ova situacije se neće ponoviti. Ovo govori iskreno iz svog srca. Samo želi da radi jer mu je majka bolesna. Evo obećava da se ovo s njegove strane neće ponoviti. On protiv GN nije imao nikakvu lošu namjeru i nije ga htio ozlijediti. Na upit branitelja koliko dugo živi i radi u Dubrovniku odgovara da skoro šest godina živi i radi u Dubrovniku.

6.1. Pregledani su, pročitani i preslušani zapisnik o ispitivanju osumnjičenika pred policijskim službenikom Službe kriminalističke policije Dubrovnik od 14. svibnja 2025. s elektronskim zapisom i snimkom (list spisa 22-25 i 82), zapisnik o ispitivanju okrivljenika MN od 15. svibnja 2025. s elektronskim zapisom i snimkom (list spisa 95-99)

7. Svjedokinja oštećena DN u svom iskazu je navela da je pozvana da da izjavu i ponovi ono što je rekla i da bude svjedok onog što se desilo GN. Na upit suca istrage je li se što desilo njoj, odgovara da psihički jest, fizički ne. Obzirom u kakvoj uniformi MN dolazi ustanovili su da radi na građevini, ali ne zna za koju firmu. Na daljnji upit suca istrage navodi da se nisu doista upoznali, on je samo dolazio kao kupac u Konzum, Na daljnji upit suca istrage navodi da ga je zamijetila u sedmom mjesecu 2024. On je dolazio kao običan kupac sa kojim ona nije mala nikakav kontakt osim dobar dan, hvala i doviđenja jer radi na blagajni, na početku joj je davao komplimente što je sasvim normalno kad je izložena ljudima i kasnije je to prerastalo u nešto više, dao joj je svoj broj telefona koji je ona bacila, zvao ju je da se vide van Konzuma što ona nije htjela i što je odbila više puta dok je radila, znao je doći više puta svaki dan i pokušavao ostvariti neki kontakt s njom što je ona normalno odbijala jer ne želi ništa sa njim, ali to je vremenom postajalo sve gore, dešavalo se da ju dira dok prolazi, da joj dira kosu da joj govori svašta neprimjereno. On joj je izjavljivao ljubav govorio joj kako dobro izgleda, kako mu se sviđa, kako želi da ona bude njegova žena, da će on nju odvest tamo gdje on živi, to je od stvari koje je razumjela jer on ne priča tečno hrvatski, a ona njegov jezik ne razumije. Jasno mu je dala znanja da ne želi imat kontakt s njim, da ju ostavi na miru, a i njene kolege s posla su mu to dale do znanja. Kolege su znale, tako što je ona rekla da joj on svašta priča i kolege su mu rekli da ona ne želi ništa s njim i to je to. On nije poslušao samo je postalo još gore jer je počeo da ju prati prije i poslije posla. Na daljnji upit suca istrage da li ju je dirao fizički dodirivao navodi da ju je za ruke hvatao i vukao, kosu joj je dirao i to je to . Tražio je da bude s njim. Na upit državnog odvjetnika je li se može sjetiti nekih konkretnih događaja najneugodnijih, koja su joj bila najupečatljivija možda navodi da joj je najneugodnije bilo kad je počelo baš prije i poslije posla da ju na ulici prati jer se ona nije osjećala uopće sigurno zato što nije znala što može da joj uradi, ne zna kakve on ima namjere, ali ono što je čula od njega nisu baš bile prijatne. Ona krene na posao, on hoda za njom, svašta joj govori i kaže joj čekat ću te s posla i onda ona cijeli dan ne smije, boji se kako će kući s posla izaći jer ona ovdje nije imala nikoga osim par kolega i par prijatelja koji tu isto rade sezonu, i onda ju je čekao iza posla navečer po mraku, čekao je da se rastane sa kolegama i pratio ju je i zvao i rekao da ide sa njim i tad je ona potrčala prema svom kolegi, i tu noć je vidio GN jer je GN išao sa njenim kolegom kući, a ona je njima pobjegla samo da joj on ništa ne uradi. Na upit državnog odvjetnika zna li kad je to bilo navodi da je to bilo u trećem mjesecu, nije sigurna, ali misli da je devetnaestog. Prvi put kad ju je pratio iza posla, poslije posla. Na upit suca istrage jeli ju još koji put pratio navodi da jeste trećeg svibnja iza devet sati, do devet je radila, uvečer, i pratio ju je još jedan dan sa pauze kad je išla ali to je bilo preko dana. On prilazi njoj, ona se odmah sklanja, i govori joj, ono što sam razumjela bilo je da ide sa njim, da ju voli da će oni bit zajedno, da je ona njegova žena da ona mora bit sa njim, da će on nju odvest, to je to bilo to što je razumjela. Na upit državnog odvjetnika jesu li to najupečatljiviji, ili ima još neki, hoće li onda ispričat ovaj zadnji događaj što je bio navela je da je to bilo, njoj su ova dva puta kad ju je pratio iza posla po mraku, to joj je bilo najgore. Na upit državnog odvjetnika da može li sad objasnit što je bilo ovo kad je bio i GN navodi da je ona radila drugu smjenu sa dvoje kolega, slučajno se našla pored njihovih vrata od poslovnice i čula se neka buka što je u Starom gradu normalno ali ona je, ne zna zašto otvorila ta vrata i vidjela njega kako, GN je bio na tlu leđima okrenut, on je bio preko njega i bilo je tu par ljudi koji su pokušavali sklonit njega sa GN, GN je njima govorio samo da ga sklone, da ga maknu, a ovaj je govorio nešto na svom jeziku i govorio je „kako on dira moja žena“ i ljudi su tu pokušavali da ih rastave. Na upi suca istrage navodi da je to bilo 13. svibnja Na upit državnog odvjetnika je li primijetila da bi tada imao nešto u ruci navodi da ne, vidjela je da ga otvorenim, da ga, ne zna kako se to kaže, šakama ga je tukao, Na upit suca istrage je li GN bio leđima okrenut tlu ili njemu nebu gore navodi da jeste, GN je bio na tlu i majica mu je bila sva pocijepana. Na upit državnog odvjetnika je li primijetila, je li ga vidjela kasnije nakon tog fizičkog obračuna navodi da ne, njoj su samo dovikivali da zove policiju jer je bila tu korak dva ispred od njihovih vrata i kolega koji je radio s njom rekao je da odmah uđe unutra i oni su zaključali poslovnicu prije vremena jer nisu znali što će se desit. Na upit državnog odvjetnika je li vidjela GN ili nije nakon toga navodi da tek kad su došli da podnesu prijave u policiji . Na upit državnog odvjetnika je li vidjela kakve ozljede na njemu navodi da da, imao je ozljede na licu ispod oka je imao i na vratu je imao baš veliku ozljedu. Na upit državnog odvjetnika kakva ozljeda je bila na vratu navodi velika linija duga i bila je crvena dosta. Na upit državnog odvjetnika je li joj GN pričao što se dogodilo točno navodi da je GN, isto bio uznemiren i nije joj nikad rekao točno što se desilo, ali onako ukratko je rekao da je tu šetao sa nekim ili tako nešto i da je ovaj počeo da trči za njim tako nešto i GN joj je rekao da je bio jako u strahu i da je doslovno osjetio kako su mu se noge odsjekle i da više nije mogao da bježi od njega i tad ga je i napao. Na upit državnog odvjetnika je li ustraje u kaznenom progonu protiv okrivljenika za ovo kazneno djelo navodi da da. Na upit suca istrage je li ju strah njega navodi da ju je jako strah. Na upit branitelja optuženika kada je prvi put bila na policiji prijaviti ova događanja vezano za MN navodi dan nakon što ju je prvi put pratio, to dođe 20. trećeg ove godine. Na daljnji upit da li su joj rekli da ima pravo staviti prijedlog za progon, je li ga stavila navodi da su joj rekli da ima pravo da ga samo opomenu a i da ima rok sad 60 ili tako nešto dana da podnese krivičnu prijavu ako bude željela. Na daljnji upit je li ju tada podnijela navodi da tad nije, tad je samo tražila da ga samo upozore, taj prvi put i oni su ga upozorili, i to je stalo par dana međutim on je opet počeo dolazit. Na daljnji upit može li reći samo od tog drugog puta kad je bila na policiji ….. što se događalo što je MN radio samo taj period navodi da je sve je češće dolazio dok ona radi, govorio je svašta čak je i psovao kolegi ovom što radi s njom i njoj je govorio od onoga što je mogla razumjeti da neće na ovom završiti. Na daljnji upit branitelja kad je vidjela, kako navodi, da GN leži i da ga MN udara šakama, je li ga udarao sa obje šake navodi da da.

8.Svjedok oštećeni GN u svom iskazu je naveo da se početkom svibnja 2025. u večernjim satima našao ispred tvrđave Revelin kada je njemu u susret dolazila djevojka koju zna iz trgovine Konzuma i obično svraća kupiti sitne potrepštine i zna je po imenu DN koja je govorila doslovno upomoć, upomoć i bila je dosta uzbuđena i potresena. Pitao ju je DN o čemu se radi, što ti je ? da bi mu ona rekla nešto u smislu da je uhodi već mjesecima i pokazala je rukom u muškarca koji ide iza nje i koga ovdje prepoznaje u sudnici u osobi okrivljenika. Stao je odmah između njih te se obratio tom muškarcu, pokušao mu objasniti da se odmakne od cure, da je ne gnjavi ne uhodi ne prati jer da je njemu ona rekla da ne želi imati kontakt s istim, i taj neki dijalog između njih trajao je oko 15-20 minuta da bi se nakon toga rastali. Nakon tog događaja otprilike 15-20 dana dakle čini mu se u drugoj polovini svibnja 2025. sa R, kćerkom od šefice u kojem restoranu mora raditi, a koja djevojčica ima 10-tak godina krenuo je prema trgovini Konzum koja se nalazi na [adresa] u namjeri da joj kupi neki slatkiš, kada se odjednom ispred njega „stvorio“ okrivljenik. Istina je da se on iznenadio te je istoga pogledao i vidio da želi kontakt s njim. Kad mu se okrivljeni skroz približio rekao mu je nešto u smislu da dođe malo sa strane da mu ima nešto reći, međutim nije htio te je istome to i rekao ako mi ima nešto reći neka mu reče sad ovdje i odmah, da nema što sa njim ići „sa strane“. Vidi da je isti malo uznemiren te isti ponovno inzistira da imaju nešto razgovarati, da dođe sa njim međutim kako je on ustrajao u tome da ne ide nigdje nego da mu reče tu što ima reći počeo je nešto govoriti. Vrlo dobro se sjeća da je par puta spomenuo nešto mene i „njegova žena“ , te je on vrlo brzo „dokučio“ da je riječ o DN jer su već od ranije zaposlenici te trgovine Konzuma a u koju radi i DN, da ovaj mladić prati i dosađuje DN i da joj ne da mira. Kako se on suprotstavio tom čovjeku i nije htio ići s njim u jednom trenutku okrivljenik je njega udario šamarom, tj. u njegov desni obraz udario ga je otvorenim dlanom svoje ruke, dok je držao dijete za ruku. U tom momentu kad je dobio taj udarac on je istome odvratio, na način da je stisnuo svoju šaku i tako ga sa zatvorenom šakom udario u predjelu sredine lica, međutim pazio je da to ne bude baš jak i snažan udarac, želio sam ga samo u tom trenutku udaljiti od sebe. Tada je taj mladić počeo nešto tražiti i petljati po svome pasu, gornjem dijelu hlača, nešto je tražio vadio pa je on nekako na brzinu promislio da vadi neki predmet kojim ga može ozlijediti te se dao u bijeg u pravcu Straduna, a djevojčica je sva isprepadana i usplahirena otrčala do svoje majke koja je bila malo udaljena od tog našeg mjesta gdje su se nalazili. Dok je trčao osjetio sam što nije bio problem, da isti trči za njim, taj čovjek i viče i to na albanskom i nešto drži u ruci, a mislio sam da drži nož. Vratio se trčeći ponovno do ispred trgovine Konzum na [adresa] a dotrčao je za njim i taj mladi muškarac koji je vikao za njim na albanskom te kad mu se približio podigao je ruku u namjeri da ga s nečim, s nekim predmetom koji je držao u ruci, a za koji je tada mislio da je nož udari u predjelu vrata. U predjelu vrata zato što je on u jednom momentu pokušao izbjeći ubod sa tim predmetom pa je on dotaknuo tim predmetom njegov vrat i zarezao jednu polovinu vrata, napravio mu recimo „šaru“ ožiljak dužine 20-30 cm po vratu gledajući sa leđa. On je tada bio u šoku i ne može opisati točno ni svoju ni njegovu poziciju tijela samo zna da sam se branio, dizajući ruke u pravcu njegove ruke. U jednom trenutku isti je skočio na njega i to s njegove prednje strane te su se oboje našli na tlu. U tome su skočili neki ljudi te su bili razdvojeni , udaljeni jedan od drugog i tada on prvi put vidi da je na tlu šrafciger sa kojim ga je taj čovjek pokušao ubosti ili ubiti, on namjere tog čovjeka ne zna, ali se on dobro dobro prepao i da je od ovoga zarezivanja morao potražiti medicinsku pomoć. Na poseban upit državnog odvjetnika svjedok izjavljuje da je šrafciger koji se našao na tlu te zgode upravo onaj koji mu je sada pokazao sudac istrage a koji se nalazi u predmetu spisa. Na poseban upit državnog odvjetnika svjedok izjavljuje da je njega zarezao šrafcigerom okrivljenik kada mu se skroz približio ispred njega, te je od straha i u namjeri da se obrani od njega mahao rukama prema njegovim rukama u namjeri da mu ih makne jer su bile usmjerene u gornji dio njegova tijela. Na poseban upit državnog odvjetnika svjedok oštećeni izjavljuje da mu se čini da je šrafciger ispao iz ruku okrivljenika dok su bili na podu, te dodaje da ga je okrivljenik nekoliko puta udario šakama u glavu a jednom i nogom u predjelu glave, još dok je bio na podu u polu ležećem stavu. Također izjavljuje da mu je netko rekao da je jedan konobar iz obližnjeg ugostiteljskog objekta uzeo šrafciger i predao ga policiji. Oštećenik kao svjedok izjavljuje da se sad malo bolje sjetio da odvijač (šrafciger) nije ispao iz ruku okrivljenika dok su bili na tlu već mu je bio i dalje u ruci. Također dodajući da se jedan konobar iz pizzerije Castro „umiješao“, te je držao okrivljenika da njega ne napadne (oštećenika SB) te je i njega ozlijedio s tim istim šrafcigerom po ruci, i taj konobar je „skidao“ okrivljenika sa njega (oštećenika SB). Kasnije je čuo da mu je taj momak, konobar iz pizzerije Castro iz ruke uzeo šrafciger. Na poseban upit branitelja odv. RN oštećeni kao svjedok izjavljuje da je zarezan oštricom šrafcigera u trenutku dok mu je bio okrenut polu leđima, zapravo leđima a glavu je okrenuo polu prema desno tako da je jasno vidio kako mu je okrivljenik prišao i da u ruci drži neki predmet sa kojim ide prema njegovoj glavi te ga potom zarezuje po vratu s lijeva prema desno, odnosno sa sredine vrata pa desno doli, pozadi.

9. Svjedok LN u svom iskazu je naveo da da mu je poznato zašto je pozvan u ovo državno odvjetništvo. Ne može se sjetiti kada je to točno bilo ali misli da je od tog događaja prošlo 15 ili 20 dana. Bilo je to navečer negdje oko 20,30 sati ili 21,00 sat. Radio je u restoranu Rea Silvia gdje inače radi, a sa njim je radio i kolega UN. Misli da su upravo radili neke koktele kada je čuo buku koja je dopirala ispred restorana u kojem radim. Njemu je to prvo izgledalo kao da se radi o svađi neke djece, a kada je izašao ispred vidio je dvije osobe na podu. Jedna od tih osoba je iz Trebinja i zna to iz razloga jer se on dogovarao sa njegovim kolegama koji su također iz Trebinja oko prijevoza, točnije bivšim kolegama jer oni više ne rade sa njim. Ta osoba je bila ispod ove druge osobe vidio je da ima rasparanu majicu dok je ova druga osoba za koju pretpostavlja da je M bio poviše njega i pokušavao ga je udariti, ali su se međusobno držali tako da on ne zna je li došlo do nekog udarca. Čuo je da mu ovaj M govori nešto u smislu "ti češ moju ženu dirati". Pretpostavlja da se radi o G po naglasku kojem je govorio jer inače tu osobu ne poznaje. U tom trenutku su se počeli skupljati ljudi na tom mjestu, a čuo je da je netko poviknuo da netko ima nešto u ruci i da mu to izvade iz ruke. Pretpostavio je da je nešto u ruci imao M jer je on bio poviše ove druge osobe. Nije vidio što ta osoba ima u ruci a kasnije je saznao da se radi o jednom odvijaču. Naime njegov kolega UN je pošao uzeti taj odvijač iz njegove ruke i na kraju je uspio u tome pa su oni taj odvijač kasnije predali policiji. Ljudi koji su se okupili su ih pokušali razdvojiti, ali je to bilo teže za napraviti iz razloga jer je ovaj M držao ovog D za majicu. Naposljetku su ih uspjeli razdvojiti pa je ovaj N pošao desno a M je stajao ispred Konzuma. Ovom L su ljudi rekli da ide u restoran Ginger gdje inače radi, međutim, M se otrgnuo u jednom trenutku te ponovno nasrnuo na njega i zamahnuo kako bi ga udario, ali ga nije udario nego je ovaj N udario njega šakom u obrani od kojeg udarca je M posrnuo na tablu s jelovnikom koja je nakon toga i pala na tlo. Kasnije su opet ljudi njih odvojili da bi se otprilike nakon 10 minuta ovaj M vratio i sjeo u restoran. Oni su mu dali čašu vode, ali su mu rekli da tu ne može sjedati s obzirom na to što je prethodno napravio pa je on zaista i pošao prije nego što je došla policija. Primijetio je da ovaj N ima ogrebotinu na tijelu i to na mjestu gdje mu je bila rasparana majica, a primijetio je i jednu modricu ispod oka. Misli da je ta modrica bila crvene boje, a možda je bio i trag krvi nije siguran. Kod ovog Ć je primijetio da ima blago rasječenu usnu, te je primijetio krv na lijevom rukavu njegove majice, ali ne zna je li to njegova krv. Kao što je rekao oni su policiji predali ovaj odvijač kojeg je UN oduzeo od napadača.

10. Svjedok UN u svom iskazuje naveo da mu je poznato zašto je pozvan u državno odvjetništvo . Ne može se sjetiti kada je taj događaj točno bio ali misli da je prošlo nešto više od 20 dana. Bilo je to navečer negdje između 20,30 i 21,00 sat. Radio je u šanku restorana Rea Silvia i čuo je neku buku a prvo je pomislio da se radi o nekoj djeci, ali je primijetio i da su počeli padati suncobrani. Onda je vidio da su dvije osobe u sukobu i da su oni tijekom tog sukoba oborili suncobrane. Međutim, kada je on izašao vani te dvije osobe su već bile na tlu i oko njih su se počeli skupljati ljudi kako bi ih razdvojili. Čuo je po govoru da je jedna od tih osoba M. Taj M je nešto govorio, ali se sada više ne sjeća što je više govorio. Ovu drugu osobu koja je bila na tlu uopće ne poznaje, a kasnije je čuo od drugih osoba da se radi o osobi koja je iz Trebinja i da tu negdje radi. Primijetio je da je ovaj M bio iznad ove osobe iz Trebinja, ali on nije primijetio da bi oni upućivali udarce. Također je čuo da je netko od osoba koje su se tu našle rekao kako ovaj M ima nešto u ruci pa on onda uzeo odvijač koji je taj M imao u ruci. M je držao taj odvijač za dršku kao da ide nešto probosti njime. Razdvojili su ih i on je sudjelovao u razdvajanju pa je do ovog Ć došla jedna osoba kako bi ga smirila te ga je odvela u jednu stranu dok je na drugu stranu pošla ova druga osoba koja je bila u sukobu. Njemu nije poznato jesu li kasnije oni ponovno došli u kontakt. On se vani zadržao kratko, maksimalno 5-10 minuta, te se vratio u šank kako bi nastavio s radom. Odnio je sa sobom ovaj odvijač koji oduzeo G iz ruke, te je on stajao na šanku do dolaska policije, pa je on njega i predao policiji. Za vrijeme dok je on držao taj odvijač ova druga osoba mu je držala tu ruku tako da u tom trenutku nije mogao zamahivati tim odvijačem. Nije obraćao pažnju na ove dvije osobe koje su bile u sukobu, tako da nije primjećivao je li netko od njih imao kakve ozljede. Kasnije m je rečeno da se ovaj M vratio u naš restoran ali on to nije vidio jer je već tad radio u šanku. Primijetio jeda je ova osoba iz Trebinja imala rasparanu majicu na sebi, a ovaj M ga je držao za majicu kada su ga oni pokušali razdvajati. Sada se prisjeća da se nakon razdvajanja ovaj M otrgnuo od osoba koje su ga držale te ponovno nasrnuo na ovu osobu iz Trebinja te je M zadao udarac njemu šakom glavu. Primijetio je da mu je ova osoba iz Trebinja pokušala zadati udarac nakon toga, ali nije siguran je li ga uspio udariti jer to nije dobro vidio.

11. Vještakinja: Sandra Domitrović Spudić je iskazivala kao u vještačkom nalazu i mišljenju od 22. listopada 2025. (list spisa 296-315 i 366-385). U nalazu i mišljenju od 22. listopada 2025. u bitnome se navodi da je u Zavodu za forenzičku psihijatriju Klinike za psihijatriju Vrapče obavljeno psihijatrijsko vještačenje ispitanika IN kojim je bilo potrebno procijeniti ispitanikovo psihičko stanje, sposobnosti shvaćanja značenja djela i upravljanja vlastitom voljom (ubrojivost), eventualno preporučiti eventualno neki oblik liječenja te se izjasniti oko okolnost postojanja steničkog afekta kod optuženika u vrijeme eventualnog počinjenja kaznenog djela. Vještačenje je provedeno uz nazočnost sudskog tumača za albanski jezik obzirom da ispitanik ne govori i ne razumije hrvatski jezik. Psihijatrijska ekspertiza temelji se na uvidu u spis Naslova, dostupnoj medicinskoj dokumentaciji te vlastitom ispitivanju, pregledima i pretragama provedenim u Zavodu za forenzičnu psihijatriju. Ispitanik je na kraju obrade prikazan i na zajedničkom sastanku psihijatara forenzičara, gdje je u okvirima stručnog tima usuglašeno konačno mišljenje koje se iznosi u ovoj ekspertizi. Za vrijeme vještačenja ispitanik se nalazi u istražnom zatvoru. Iz cjelokupnih anamnestičkih podataka, kao i rezultata ispitivanja saznaje se da je ispitanik rođen u [adresa], u cjelovitoj primarnoj, kako navodi, tradicionalnoj obitelji, uz mlađu sestru, gdje je otac bio „glava“ kuće. Tijekom djetinjstva nije imao zdravstvenih ni ponašajnih problema. Opisuje nepovoljnu financijsku situaciju u obitelji zbog čega nije mogao nastaviti školovanje nakon završenih tri razreda srednje škole. Radio je u više firmi, uglavnom na poslovima u građevini, a unazad četiri godine živi i radi u Dubrovniku. Nije oženjen i nema djece. Iz dostupne medicinske dokumentacije i anamnestičkih podataka proizlazi da ispitanik do sada nikada nije bio psihijatrijski liječen, niti je bio u sustavnom psihijatrijskom tretmanu. Također, on i tijekom boravka u zatvoru nije zatražio medicinsku pomoć. Analizirajući njegovo osobno i socijalno funkcioniranje, prema svim dostupnim podacima u spisu i na temelju podataka dobivenih tijekom pregleda provedenih u Zavodu za forenzičku psihijatriju, vidljive su naglašenije specifične crte ličnosti miješanog tipa. Klinički, kod ispitanika se ne nalazi dovoljno kriterija da bismo govorili o dubokom poremećaju ličnosti, već samo o elementima poremećaja ličnosti miješanog tipa s dominantnim karakteristikama u smislu sumnjičavosti i osjetljivosti na kritiku i poniženje, potrebe za priznanjem i potvrdom vrijednosti uz nisku toleranciju na frustraciju, rigidnost i perfekcionizam u poimanju „ispravnih“ uloga i lojalnosti, manjkavo empatijsko razumijevanje osjećaja uz povremenu impulzivnost u emocionalno opterećenim situacijama. Crte ličnosti kod ispitanika su stabilne i pridonose ponavljanim interpersonalnim konfliktima, dominantno u kontekstu ljubomore. Ispitanik opisuje preokupaciju koja je usmjerena na jednu konkretnu djevojku, DN, koja je u fokusu njegovog romantičnog interesa, a s kojom je u povremenom kontaktu isključivo u trgovini u kojoj ona radi. Prema podacima koje je dala DN, radilo se o svakodnevnoj, općenitoj komunikaciji između trgovca i kupca („on je dolazio kao običan kupac, a ona nije imala nikakav kontakt s njim osim dobar dan, hvala i doviđenja jer radi na blagajni“). No, ispitanik navodi da mu je ona slala signale, objašnjavajući ih na način da mu je ona prva počela davati komplimente, odnosno pitala ga je „odakle si, gdje radiš, rekla mu je da je zgodan i da želi naučiti albanski jezik, rekla je i da joj se sviđa“. Uvjeren je da je ona imala simpatije i osjećaje prema njemu jer je u njihovim kontaktima (najduži kontakt bio je deset minuta) osjetio obostrano zadovoljstvo. Također, on opisuje da je „nanjušio da je ona u vezi“ (ne daje objašnjenje svog zaključka), a zaključio je, nakon što nije došao na spoj na koji ju je pozvao, da je ona „plačljiva i razočarana“ upravo zbog njegovog ne dolaska, iako mu to jasno nije rekla. Nadalje, opisuje da je u svojim postupcima bio uporan, čak i nakon što ga je DN prijavila policiji, jer je sa DN imao ozbiljne namjere, izjavio joj je ljubav pa je od nje želio obrazloženje zašto ga neće. Nakon konfrontiranja sa argumentima, on prihvaća da takvo ponašanje „nije normalno“ , objašnjavajući da je on sebi dao hrabrost da ide dalje jer je DN bila povrijeđena pa je želio to ispraviti. Komunikaciju između DN i GN, koja je prema podacima u spisu, bila isključivo vezana za događaj kada je DN od GN, kao poznanika iz dućana, koji se slučajno našao na ulici u tom trenutku, tražila pomoć i zaštitu jer ju je ispitanik pratio, on tumači kao Srđanovu provokaciju i želju da GN njega „istisne“ kako bi mogao prići DN. Ispitanik opisuje da je na GN, kojeg nije poznavao, bio ljubomoran jer je dva puta vidio da GN i DN pričaju u dućanu, misli da je GN planirao biti s njom, a sve je to zaključio na temelju „provokacija koje mu je GN ranije rekao, a to je da se makne od DN i da ima drugih cura“. Dakle, ispitanik je sklon pretjeranom tumačenju neutralnih ponašanja DN, kao i ponašanja drugih osoba prema njoj te ih tumači kao želju za ostvarivanjem emocionalnog odnosa, ali i kao njezinu nevjernost. On ponavlja provjere, traži „priznanje“ i objašnjenja te ima potrebu za kontrolom Dalilinog kretanja. Dakle, iz pojedinih segmenata razgovora moglo bi se zaključiti da on povremeno pokazuje bizarnosti, što može izazvati sumnju na psihotičnu razinu funkcioniranja. No, iako su njegova uvjerenja snažno emocionalno nabijena i prioritetna, tematski usmjerena na DN, ona su ipak djelomično korektibilna, ispitanik priznaje mogućnost da „nekad pretjera“ te se tijekom provedenih intervjua ne opservira sustavne sumanute konstrukcije niti široke reperkusije na njegovo cjelokupno funkcioniranje (on radi, živi sa kolegama miješanih nacionalnosti u zajedničkom kućanstvu). Dakle, njegov uvid u moguću pogrešnost tumačenja je ograničen, ali nije u cijelosti odsutan. Na temelju svega do sada navedenog možemo zaključiti da premda ispitanik iznosi niz čudnih uvjerenja i stavova uz precijenjene ideje (određena misao ima prioritet nad ostalim mislima te se odražava na cjelokupno ponašanje osobe), on jasno može razlikovati realitet od zamišljenog. Navedeni poremećaji svojom kvalitetom, a i svojim intenzitetom te izravnim utjecajem na njegovo osobno i socijalno funkcioniranje, uzimajući u obzir sve do sada raspoložive podatke, nisu imali obilježja psihotičnog doživljavanja, na osnovi kojih bismo postavili dijagnozu endogene duševne bolesti. Također treba uzeti u obzir i da ispitanik ne uzima nikakvu psihofamakoterapiju, a tijekom pregleda provedenih za potrebe ovog vještačenja, aktualno ne nalazimo jasnih psihotičnih simptoma kod ispitanika. Nadalje, u procjeni ispitanikovog ponašanja i njegove ličnosti, svakako u obzir treba uzeti i kulturološki kontekst te njegov ispodprosječan intelektualni kapacitet uz funkcionalno očuvane osnovne kognitivne sposobnosti. Kod ispitanika su apstrakcija i socijalna interferencija (tumačenje socijalnih signala i namjera) skromnije razvijene, što pogoduje pretjeranoj personalizaciji i pogrešnom čitanju socijalnih signala (neutralne geste i ljubaznost interpretira kao romantični interes). Moguće je da razlike u neverbalnoj komunikaciji i društvenim normama doprinose pogrešnim zaključivanjima i interpretacijama, a jezične nijanse i povremena iskustva nerazumijevanja mogu pojačati osjetljivost. Svakako treba naglasiti da je ova procjena navedena uz senzibilitet za kulturološki kontekst, nalaz ne imputira stereotipe, već opisuje kako kulturne razlike mogu modulirati percepciju i odražavanje precijenjenih ideja. Navedene ocjene ispitanikove ličnosti potvrđene su i psihologijskim testiranjem. Rezultati psihologijskog testiranja ukazuju na intelektualno funkcioniranje ispitanika na ispodprosječnoj razini uz odgovarajuće kognitivne sposobnosti. U testovima ličnosti dobiveni rezultat ukazuje na potiskivanje, negiranje, narcisoidnost, niži prag tolerancije frustracije, latentnu agresivnost, mogućnost pretjeranih impulzivnih i emocionalnih reakcija, paranoidnost vezanu uz emocionalne veze uz osjećaj pojačane ljubomore, pretjeranu interpersonalnu osjetljivost, nepovjerljivost, rigidnost, poteškoće u socijalnom funkcioniranju. Ispitanik opisuje povremenu konzumaciju alkohola, negira bilo kakve probleme tijekom života vezane za alkohol. Na dan inkriminiranog događaja vezanog za sukob sa GN, on priznaje konzumaciju alkohola, kaže da je popio dva, tri piva nakon jela (od 033 dcl), što je nešto više od uobičajenog. Opisuje da se „ osjećao normalno iako je osjetio da ga je malo uhvatio, možda se malo osjećao hrabrije“, no nije imao problema u hodu, nije povraćao. Ni svjedoci ne opisuju bilo kakve promjene kod ispitanika koje bi ukazivale na intoksikaciju alkoholom tempore criminis u smislu sedacije ili kvalitativnog odnosno kvantitativnog poremećaja svijesti ili da je bio „van realiteta“. Vezano za pitanje suda o eventualnom postojanju ovisnosti, možemo na temelju dostupnih podataka zaključiti da je konzumacija alkohola kod ispitanika na razini eksperimentiranja, bez dovoljno kriterija za postavljanje dijagnoze štetne uporabe ili ovisnosti o alkoholu ili drugom sredstvu ovisnosti. Odgovarajući na pitanje suda o ispitanikovoj ubrojivosti tempore criminis važno je uzeti u obzir ispitanikove naglašene crte miješanog poremećaja ličnosti, ispodprosječne intelektualne kapacitete, kulturološki nesrazmjer, koji uz precijenjene ideje oblikuje ispitanikovu interpretaciju socijalnih situacija i pojačava mogućnost konfliktnih reakcija. Sve navedeno pogoduje njegovim krivim tumačenjima romantičnog interesa, pristranu interpretaciju i smanjenu sposobnost procjene granica. On odnos prema GN opisuje kroz kontekst ljubomore, sumnjao je da se GN i DN viđaju (vikao je „pusti moju ženu“), a komunikaciju sa GN tumači kao provocirajuću i suparničku. Odbijanje komunikacije po zahtjevima ispitanika sa Srđanove strane tempore criminis, doprinijelo je afektivnoj tenziji i progresiji narcističke povrijeđenosti (osjećaj poniženja, slabosti) te mobilizaciji afekata prvenstveno u smislu ljutnje, srdžbe, bijesa, ogorčenosti, osjećaja povrijeđenosti. Ispitanik sam opisuje da se upravo tako osjećao (bio je ljut, povrijeđen, ljubomoran), trčao je za GN iako je ovaj bježao, inzistirao je da mu objasni situaciju, unatoč tome što je GN bio i viši i jači od njega. U prilog postojanja steničkog afekta kod ispitanika govore i izjave svjedoka da je on pokušavao udariti GN i nakon što su ih razdvojili, a po završetku sukoba vratio se na mjesto događaja i sjeo u restoran, koji je mirno napustio nakon što su ga svjedoci tako zamolili. Potrebno je naglasiti da nitko od svjedoka ne opisuje da bi ispitanik bio promijenjenog stanja svijesti ili da ne bi testirao realitet. Utjecaj alkohola je zasigurno djelovao u pravcu sniženja tolerancije frustracija i smanjenja samokontrole i lakšeg oslobađanja agresivnih impulsa, no nije imao odlučujući značaj za počinjenje ovog djela. Uzimajući u obzir ličnost ispitanika, precijenjene ideje tematski usmjerene na uvjerenja da je DN zaljubljena u njega, kulturološke razlike, konstelacijske faktore te konfliktnu situaciju sa GN, zaključujemo da se radilo o snažnom, ali ne iznimno snažnom afektivnom reagiranju, prvenstveno steničkih karakteristika u smislu ljutnje, srdžbe, bijesa te upravo zato ispitanikove sposobnosti shvaćanja značenja svojeg postupanja i vladanja svojom voljom tempore criminis ocjenjujemo kao smanjene, no ne bitno smanjene, za prvo djelo mu se stavlja na teret u ovom postupku. Vezano za drugo djelo koje mu se stavlja na teret u ovom postupku, ispitanikove sposobnosti shvaćanja značenja svojeg postupanja i vladanja svojom voljom tempore criminis također ocjenjujemo kao smanjene, ali ne bitno smanjene, a uzevši u obzir sve do sada navedeno (njegovu ličnost, kulturološki nesrazmjer, model ponašanja koji ponavlja (prati DN unatoč upozorenjima policije) vremensku ustrajnost i selektivno prikupljanje njemu „potvrđujućih“ informacija koje doprinose održavanju precijenjenih ideja). Nisu ispunjeni uvjeti za preporučivanje bilo koje psihijatrijske mjere sigurnosti. Eventualne dekompenzacije psihičkog stanja mogu se tretirati unutar nadležne psihijatrijske službe. Zaključci: 1. MN je osoba ispodprosječnog intelektualnog funkcioniranja sa naglašenim crtama miješanog poremećaja ličnosti, no bez dovoljno elemenata da bi govorili o dubljem poremećaju ličnosti. 2. Ocjenjujući ispitanikovo afektivno reagiranje, smatraju da je bila riječ o steničkom afektivnom reagiranju (srdžba, ljutnja, bijes, osjećaj povrijeđenosti). 3. Uvažavajući dijagnostičke ocjene pod točkom 1. i 2., kao i sve do sada poznate okolnosti pod kojima je došlo do počinjenja kaznenih djela smatraju da su ispitanikove sposobnosti shvaćanja značenja djela i upravljanja svojom voljom bile smanjene, ali ne bitno smanjene. 1. Nisu ispunjeni uvjeti za preporučivanje sigurnosne mjere prema čl. 68. KZ-a, a niti prema čl. 69. KZ-a.

Na upit branitelja da li su s obzirom na nalaz i mišljenje njegovo stanje posljedica trajne osobine njegove ličnosti ili posljedica stresne situacije vještakinja navodi da je njegovo stanje bilo posljedica i njegovih naglašenih crta ličnosti precijenjenih ideja koje su tematski usmjerene da je DN zaljubljena u njega. Svakako, treba uzeti u obzir i uzeta je u obzir konfliktna situacija sa GN, a zbog čega je u nalazu i mišljenju navela da se tempo criminis kod optuženika radilo o snažnom, ali ne i o iznimno snažnom afektivnom reagiranju prvenstveno steničkih karakteristika, u smislu ljutnje, srdžbe i bijesa, te su upravo zato njegove sposobnosti shvaćanja značenja svoga postupanja i vladanja svojom voljom ocjenjene kao smanjenje, no ne bitno smanjene. Na daljnji upit branitelja vještakinja navodi svakako kao što je i navela u nalazu i mišljenju ispitanik je osoba ispodprosječnog intelektualnog kapaciteta ali uz funkcionalno očuvane kognitivne sposobnosti, njegov ispodprosječan intelektualna kapacitet svakako pogoduje tome da su kod njega apstrakcija te tumačenje socijalnih signala i namjera skromnije razvijeni što onda pogoduje pretjeranoj personalizaciji i pogrešnom čitanju neutralnih gesta. Također u obzir je uzela i kulturološki kontekst ali svakako treba naglasiti da to ne imputira stereotipe već opisuje kako kulturološke razlike mogu modulirati percepciju i odražavanje precijenjenih ideja. Na daljnji upit branitelja obzirom na vrijeme provedeno u istražnom zatvoru i je li postoji opasnost od ponavljanja ovakvih dijela vještakinja navodi obzirom da su njegove precijenjene ideje usmjerene na jednu osobu i one su djelomično korektibilne, on priznaje mogućnost da ponekad pretjera, no njegova mogućnost pogrešnog tumačenja i nadalje će biti ograničena pa stoga proizlazi mogući rizik da bi on navedeno ponašanje mogao ponoviti, međutim nisu ispunjeni, obzirom na nalaz i mišljenje, uvjeti za izricanje bilo koje psihijatrijske mjere sigurnosti.

13. Vještak dr. Igor Borić iskazivao je sukladno svom nalazu i mišljenju od 15. srpnja. 2025. (list spisa 204-205). U nalazu i mišljenju navodi se da iz medicinske dokumentacije i fotografija proizlazi da je GN zadobio ogrebotine kože desnog obraz, dulju ogrebotinu sa desne strane vrata i sa zadnje strane vrata, ogrebotinu na lijevoj nadlaktici i ogrebotinu na desnom laktu, ogrebotinu palčane uzvisine (tenara) desne šake, ogrebotinu desne lopatice i ogrebotine slabinskog dijela leđa te ogrebotinu u predjelu lijeve strane prsnog koša. Navedene ozljede svaka za sebe i u svome zbiru predstavljaju (laku) tjelesnu ozljedu, a nastale su s više udaraca (najmanje 3-4) bridom ili tupim vrhom mehaničkog sredstva nekim slabijim intenzitetom, u obzir dolazi i odvijač (šrafciger), dok su neke od navedenih ozljeda, ali ne i sve mogle nastati tangencijalnim djelovanjem mehaničkog sredstva nekim slabijim intenzitetom, u obzir dolazi i pad. Ozljeda na vratu mogla je nastati djelovanjem odvijača ili nekog sličnog sredstva pri čemu je došlo do duljeg pomaka (do oko 20 cm) pomaka sredstva kojim je nanesena ozljeda i/ili osobe kojoj je ozljeda nanesena. Na upit branitelj optuženika da li su djelovanja optuženika opisana u nalazu i mišljenju pogodna za nanošenje teške tjelesne ozljede vještak iskazuje uzevši u obzir sredstvo ozljeđivanja te intenzitet zadanih udaraca nije realno da bi u mjestima na kojima je djelovala sila nastala teška tjelesna ozljeda. Navodi da je koža dosta žilava i da je potrebno dosta snage da se koža probije relativno tupim sredstvom dok oštra sredstva kao što je nož i slično intenzitet ozljede više ovisi o oštrini sredstava nego sili.

14. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, analizirajući i ocjenjujući sve provedene dokaze posebno i u njihovoj ukupnosti, te uzevši u obzir i obranu optuženika, dakle u svjetlu tako provedenog dokaznog postupka, sud smatra da je nesporno utvrđeno da je optuženi MN na način kako je to opisano u izreci ove presude, počinio kaznena djela iz čl. 118. st. 1. u svezi čl. 34. st., čl. 140. st. 1. KZ/11 a sve u svezi čl. 51.KZ/11., dok nije našao dokazanim da bi optuženi MN počinio kazneno djelo iz čl. 139. st. 2. KZ/11,

Osuđujući dio presude

15. Optuženi MN poriče učine kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret ističući da ga je GN isprovocirao i on se malo naljutio, situacija je izmakla izvan kontrole,da su se potukli međusobno, da su jedan drugome rekli neke stvari, da su rečene neke riječi koje nisu bile primjerene, da on nije imao namjeru da GN ozlijedi ili da mu nanesem tešku tjelesnu ozljedu., da mu je bila želja da on i DN budu skupa, a kada je vidio da ona ne želi biti sa njim i da ne želi biti u kontaktu s njim onda joj je samo poslao pismo i zatražio je oprost. Obranu optuženika ovaj sud ne prihvaća kao istinitu logičnu i vjerodostojnu, već je uvjerenja da je obrana optuženika smišljena i iskonstruirana radi izbjegavanja kaznenopravne odgovornosti i u suprotnosti je sa izvedenim dokazima.

16. Sud je poklonio vjeru iskazu u svojstvu svjedoka ispitanog oštećenog GN,, a iz čijeg iskaza proizlazi da je optuženik od njega, dok je on išao sa šefičinom kćerkom kupiti joj slatkiš, tražio da dođe malo sa strane da mu ima nešto reći, a kad on nije pristao, ustrajući u tome da ne ide sa njim isti ga je udario u njegov desni obraz otvorenim dlanom svoje ruke, dok je on držao dijete za ruku, da je optuženik počeo nešto tražiti i petljati po svome pasu, gornjem dijelu hlača, nešto je tražio vadio pa je on nekako na brzinu promislio da vadi neki predmet kojim ga može ozlijediti te se dao u bijeg u pravcu Straduna, dok je trčao osjetio je, što nije bio problem, da i isti trči za njim i viče i to na albanskom i nešto drži u ruci, a on je mislio da drži nož, da se vratio se trčeći ponovno do ispred trgovine Konzum na [adresa] a dotrčao je za njim i taj mladi muškarac koji je vikao za njim na albanskom te kad mu se približio podigao je ruku u namjeri da njega s nečim, s nekim predmetom koji je držao u ruci, a za koji je on tada mislio da je nož udari u predjelu vrata., u predjelu vrata zato što je on u jednom momentu pokušao izbjeći ubod sa tim predmetom pa je isti dotaknuo tim predmetom njegov vrat i zarezao jednu polovinu vrata, napravio mu „šaru“ ožiljak dužine 20-30 cm po vratu gledajući sa leđa, da on zna da se branio, dižući ruke u pravcu njegove ruke, da je u jednom trenutku isti skočio na njega i to s njegove prednje strane te su se oboje našli na tlu, da je u trenutku kada su ih ljudi razdvojili i bili udaljeni jedan od drugog prvi put vidio šrafciger sa kojim ga je taj čovjek pokušao ubosti ili ubiti, da on namjere istoga ne zna ali znam da sam se dobro prepao i da je od ovoga zarezivanja morao potražiti medicinsku pomoć, da je njega zarezao šrafcigerom optuženik kada mu se skroz približio ispred njega, te je od straha i u namjeri da se obrani od optuženika mahao rukama prema njegovim rukama u namjeri da mu ih makne jer su bile usmjerene u gornji dio njegova tijela. Svjedok je detaljno, okolnosno, uvjerljivo opisao tijek i dinamiku događaja te nije bilo razloga sumnjati u vjerodostojnost njegovog iskaza tim više što njegov iskaz potvrđuju i ispitani svjedoci u dijelovima u kojima su isti vidjeli i nazočili događaju. Pored toga navodi iskaza ovog svjedoka potvrđeni su i materijalnim dokazima prvenstveno snimkom nadzorne kamere sa [adresa], DVD sa video zapisom događaja od 13. srpnja 2025, vještačkim nalazom i mišljenjem dr. Igora Borića , nalazom prijavom Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije, zapisnikom o očevidu sa fotografijama,

17. Sud je prihvatio istinitim i iskaze svjedoka ĆN, LN i DN koji su detaljno i uvjerljivo iskazivali o onome što su oni čuli, vidjeli i čemu su nazočili u odnosu na inkriminirani događaj od 13. svibnja 2025 u Dubrovniku, na predjelu [adresa]. Iskaz svjedoka oštećenog GN i iskazi svjedoka ĆN, LN i DN međusobno su nadopunjujući i suglasni.

18. Sud je materijalne dokaze prihvatio za istinite, uvjerljive, objektivne, uvjerenja da je sadržaj u istima vjerno i autentično zabilježen od strane nadležnih tijela koja su provodila postupak i izdali navedene dokumente.

19. Nalaz i mišljenje sudskomedicinskog vještaka dr. Igora Borića kao i nalaz i mišljenje Klinike za psihijatriju Vrapče sud prihvaća, uvjerenja da su isti dati stručno, objektivno i u skladu s pravilima struke.

20. Vještak dr. Igor Borić neposredno ispitan na raspravi, odgovarajući na upit branitelja da li su djelovanja optuženika opisana u nalazu i mišljenju pogodna za nanošenje teške tjelesne ozljede naveo je da uzevši u obzir sredstvo ozljeđivanja te intenzitet zadanih udaraca nije realno da bi u mjestima na kojima je djelovala sila nastala teška tjelesna ozljeda, da je koža dosta žilava i da je potrebno dosta snage da se koža probije relativno tupim sredstvom dok oštra sredstva kao što je nož i slično intenzitet ozljede više ovisi o oštrini sredstava nego sili. Međutim, kada se uzmu u obzir sve okolnosti događaja napose da je optuženik trčao za oštećenikom sa odvijačem u ruci, da je VN uzeo odvijač koji je optuženik držao za dršku kao da ide nešto probosti njime, da za vrijeme dok je optuženik držao taj odvijač oštećeni mu je držao tu ruku, da je sredstvo upotrijebljeno za izvršenje djela podobno za nanošenje teških tjelesnih ozljeda, da je oštećeni zadobio tjelesne ozljede, da su udarci bridom ili tupim vrhom mehaničkog sredstva takvog intenziteta da su mogli izazvati tjelesne ozljede, da se oštećenik branio izmicanjem i dizanjem ruku u pravcu optuženikove ruke te tako umanjio intenzitet zadanih udaraca, to ovaj sud zaključuje da je optuženik postupao prema oštećeniku GN na način i u vrijeme da mu nanese tešku tjelesnu ozljedu jer je bio svjestan da udarcima u predjelu glave i vrata, dakle najvitalnijim dijelovima tijela, može nanijeti tešku tjelesnu ozljedu, a što je i htio, dok na objektivnu okolnost da do teškog tjelesnog ozljeđivanja nije došlo optuženik nije imao utjecaja, odnosno u konkretnom slučaju, izostanak teške tjelesne ozljede je splet okolnosti, a ne posljedica svijesti i volje optuženika.

21. Na taj način okrivljenik je, na način kako mu je stavljeno na teret točkom 1. predmetne optužnice, u namjeri da drugoga teško tjelesno ozlijedi poduzeo radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela teške tjelesne ozljede, i time počinio kazneno djelo teškom tjelesnom ozljedom u pokušaju, opisano i kažnjivo po čl. 118. st. 1. u vezi sa čl. 34. KZ/11.

22. Nadalje, u odnosu na kazneno djelo opisano pod točkom 2. predmetne optužnice sud je prihvatio svjedočki iskaz oštećenice DN koja je detaljno i okolnosno iskazivala o situacijama u kojima je optuženik mimo volje i unatoč njenom protivljenju dolazio u trgovinu Konzum u kojoj je ona bila zaposlena, te joj tada govorio da je voli, da dobro izgleda i da mu se sviđa te da će biti njegova žena pa će je odvesti tamo gdje on živi, pratio je do posla, govorio joj da će je čekati dok završi posao, potom je u više navrata pratio iza posla a u nekoliko navrata i u noćnim satima iako mu je DN učestalo govorila da ne želi imati nikakav kontakt s njim te je tražila od poznanika da je zaštite od njega, dok ju je 19. ožujka 2025. oko 20,10 sati u ulici Petra Krešimira pratio te je ona zamijetivši ga, trčeći se udaljila u strahu od njega, uvjerljivo opisujući ustrajnost optuženika u nastojanju uspostavljanja neželjenog kontakta.

23. Kada se sagleda kompletno svjedočenje oštećenice DN za ovaj sud je jasno da njezin iskaz predstavlja razložnu i logičnu, pouzdanu osnovu za utvrđenje da je optuženik svojim ustrajnim, nedopuštenim ponašanjem kroz dulje vrijeme, stalno i uporno ne brinući o potrebama, pravima i osjećajima oštećenice, nastojeći uspostaviti kontakt koji oštećenica nije tražila, neželjeni kontakt i time je kod nje izazvao posljedice, osjećaj tjeskobe i straha. Reakcije optuženika bile su usmjerene na ostvarenje vlastitih želja i zadovoljstva, uopće ne brine o potrebama i osjećajima oštećenice znajući da joj time nanosi štetu, nije se zabrinuo zbog mogućih negativnih posljedica. Oštećenica je svakako pretrpjela značajnu štetu, sa aspekta psihološkog zastrašivanja.

24. Tjeskoba je jedan neugodan osjećaj, suzuje inače dragocjen životni prostor i tako onemogućuje zadovoljstvo ili ugodu. Neugodni je to osjećaj iz kojeg proizlazi strah, stres, ustrašenost, zabrinutost, strepnja, panika, bojazan, zebnja. Tjeskoba je očekivanje prijetnje u budućnosti, stalno razmišljanje o najgorem mogućem ishodu, u konkretnom slučaju panika i strah. Svaki prosječan čovjek u takvoj situaciji osjeća zabrinutost i strah za svoje emocionalno stanje, pritajenu brigu koja zaokupljala žrtvu iznutra i dotiče njezin svjesni doživljaj (zabrinutost za potencijalno narušavanje zdravlja).

25. Ocjena je suda kako je optuženik svojim ponašanjem, svjestan protupravnosti svog postupanja, postupajući upravo na način i pod okolnostima kako je to činjenično pobliže opisano u točki I.2. izreke ove presude, ostvario sva bitna obilježja bića kaznenog djela nametljivog ponašanja koje je uvršteno u kaznena djela protiv osobne slobode upravo iz razloga što se ovim djelom žele spriječiti teži oblici kaznenih djela odnosno teže, trajnije posljedice po žrtvu, tako da ovo kazneno djelo ima i preventivni karakter.

26. Što se tiče subjektivnog odnosa počinitelja prema djelu iz čl. 118. st. 1. u vezi sa čl. 34. ponavlja se da je kazneno djelo optuženik počinio s izravnom namjerom. Pritom nema dvojbe da je okrivljenik bio svjestan protupravnosti, znajući da je to djelo zabranjeno, a na njegovoj strani ne postoji niti jedan ispričavajući razlog.

27. Što se tiče ubrojivosti, provedenim psihijatrijskim vještačenjem po Klinici za psihijatriju Vrapče, koje vještačenja je sud prihvatio smatrajući ga stručnim i objektivnim te danim u skladu s pravilima struke, proizlazi da se kod optuženika u sporno vrijeme u odnosu na terećeno kazneno djelo iz čl. 118. st. 1. u vezi sa čl. 34. KZ/11 radilo o snažnom, ali ne iznimno snažnom afektivnom reagiranju, prvenstveno steničkih karakteristika u smislu ljutnje, srdžbe, bijesa te upravo zato optuženikove sposobnosti shvaćanja značenja svojeg postupanja i vladanja svojom voljom tempore criminis ocjenjuju kao smanjene, no ne bitno smanjene. Što se tiče ubrojivosti u odnosu na terećeno kazneno djelo iz čl. 140. st. 1. KZ/11 iz provedenog psihijatrijskog vještačenja proizlazi da optuženikove sposobnosti shvaćanja značenja svojeg postupanja i vladanja svojom voljom tempore criminis također ocjenjuju kao smanjene, ali ne bitno smanjene, a uzevši u obzir sve do sada navedeno (njegovu ličnost, kulturološki nesrazmjer, model ponašanja koji ponavlja (prati DN unatoč upozorenjima policije) vremensku ustrajnost i selektivno prikupljanje njemu „potvrđujućih“ informacija koje doprinose održavanju precijenjenih ideja).

28. Prilikom odlučivanja o kaznenopravnoj sankciji koju će izreći optuženiku za počinjena kaznena djela sud je cijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja, a istovremeno je sud cijenio stupanj njegove krivnje i težinu posljedica koje su kaznenim djelom prouzročene. Olakotnom okolnošću cijenio je optuženikovu raniju neosuđivanost, da je u vrijeme kritičnih događaja bio smanjeno ubrojiv, dok posebno otegotnih okolnosti nije nađeno .

28.1 Cijeneći naprijed navedene okolnosti na strani optuženika sud je optuženiku utvrdio kazne zatvora i to u trajanju od 8 (osam) mjeseci za kazneno djelo iz čl. 118. st. 1. u svezi čl. 34. KZ/11, kaznu zatvora u trajanju od 6 ( šest) mjeseci za kazneno djelo iz čl. 140. st 1. te ga je temeljem čl. 51. KZ/11 osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 ( jedne) godine u koju kaznu mu je uračunao vrijeme lišenja slobode te provedeno u istražnom zatvoru od 14. svibnja 2025. u 00:05 sati pa nadalje. Naime sud je smatrao da će se svrha kazneno pravnih sankcija u odnosu na optuženika IN postići primjenom bezuvjetne kazne zatvora na način da optuženik ubuduće više ne čini ista ili slična kaznena djela na koji način će se djelovati na njegovu svijest i svijest drugih u smislu poštivanja društvenih normi i svijest o pogibeljnosti nepoštivanja istih. Sud je smatrao da će se jedino na ovaj način osim navedenog postići i učinak specijalne i generalne prevencije.

29. Na temelju čl. 54. KZ/11 optuženiku MN se u izrečenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine uračunava vrijeme lišenja slobode te provedeno u istražnom zatvoru od 14. svibnja 2025. u 00:05 sati, pa nadalje.

30. Na temelju čl. 79. KZ/11 od optuženog MN se trajno oduzima jedan križasti odvijač s drškom crne boje, a koji predmet je do sada od optuženog MN bio privremeno oduzet uz izdavanje potvrde o privremenom oduzimanju predmeta PU Dubrovačko-neretvanske Policijske postaje Dubrovnik, serijski broj [serijski broj] od 14. svibnja 2025., a koji predmet će se uništiti po pravomoćnosti presude.

31. Na temelju čl. 158. st. 2. ZKP/08 oštećeni GN se sa imovinsko pravnim zahtjevom upućuje u parnicu jer iako je na raspravi pred ovim sudom oštećenik GN iskazao da postavlja imovinskopravni zahtjev do zaključenja javne rasprave nije se očitovao o iznosu imovinsko pravnog zahtjeva, a podaci kaznenog postupka ne daju pouzdanu osnovu niti za potpuno, niti djelomično presuđenje u svezi s imovinskopravnim zahtjevom oštećenog GN

32. Na temelju čl 148. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25

– dalje u tekstu: ZKP/08), troškovi ovog kaznenog postupka iz čl. 145. st. 1. t. 1. do 8. ZKP/08, od kojih paušalna svota iz čl. 145. st. 2. t. 6. ZKP/08 iznosi 200,00 eura, trošak sudsko medicinskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku dr. Igoru Boriću u ukupnom iznosu od eura 379,52 eura, trošak vještačenja po Klinici ta psihijatriju Vrapče, Zavodu za forenzičnu psihijatriju u ukupnom iznosu od 941,85 eura padaju na teret optuženog MN koji je te troškove dužan podmiriti u roku od 15 dana, od pravomoćnosti ove presude a pod prijetnjom ovrhe uplatom na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske IBAN [broj bankovnog računa], poziv na broj primatelja 6084-3847-27225 (opis plaćanja: troškovi u predmetu K-272/2025), dokaz o uplati dostaviti ovom Sudu. Prilikom odlučivanja o troškovima postupka sud je vodio računa o trajanju i složenosti postupka kao i činjenici da je optuženik mlađe životne dobi, zaposlen pa iste zasigurno može podmiriti bez štete za svoje nužno uzdržavanje. O visini nagrade i nužnih izdataka branitelja po službenoj dužnosti bit će odlučeno naknadno posebnim rješenjem nakon što budu pribavljeni podaci o visini tih troškova.

Oslobađajući dio presude

33. Optuženik je oslobođen optužbe u odnosu na kazneno djelo iz čl. 139. st. 2. KZ/11 koje mu se stavlja na teret činjeničnim opisom točke 1. optužnice. Optuženik u svojoj obrani navodi da su on i GN rekli jedan drugom neke stvari, da su rečene neke riječi koje nisu primjerene pri tome ne precizirajući te riječi koje su bile neprimjerene. Ni oštećeni GN, a niti itko od ispitanih svjedoka u ovom postupku ne tereti optuženika da bi oštećenom GN u više navrata govorio da će ga ubiti, a kako se to optuženiku stavlja na teret činjeničnim opisom točke 1. optužnice. Po stajalištu ovog suda, da je optuženik govorio u više navrata oštećenom GN da će ga ubiti GN bi to zasigurno iskazao u svom detaljnom i okolnosnom iskazu danom na dokaznom ročištu u Županijskom sudu u Dubrovniku. Osim toga da je optuženik u više navrata govorio Ubiti ću, to to bi zasigurno čuo netko od ispitanih svjedoka i to onda i iskazao tijekom davanja svjedočkog iskaza., a poglavito imajući u vidu da su svjedoci iskazivali i to DN da je optuženik govorio nešto na albanskom, da je govorio kako on dira moja žena, svjedok LN da je optuženik govorio nešto u smislu ti ćeš moju ženu dirati, dok svjedok VN iskazuje da je optuženik nešto govorio, ali se ne sjeća što. Osim toga ni iz materijalnih dokaza koji su priloženi spisu i izvedeni na raspravi ne proizlazi da bi optuženik oštećenom GN u više navrata govorio da će ga ubiti. Naime, iz snimke nadzorne kamere sa [adresa] i snimka osumnjičenika (list spisa 82), a koje snimke su reproducirane, pregledane i preslušane na raspravi proizlazi da se čuje vika, da se čuju riječi on dira moja žena, dok se u nijednom trenutku ne čuju riječi ubiti ću te. Nadalje, iz DVD medija sa videozapisom događaja od 13. svibnja 2025. (list spisa 161-162), a koji DVD medij je reproduciran, pregledan i preslušan na raspravi proizlazi da je na CD-u snimak događaja od 13. svibnja 2025. bez zvučnog zapisa.

34. Dakle, s obzirom da optuženik MN poriče učin kaznenog djela iz čl. 139. st. 1. KZ/11 koje mu se stavlja na teret točkom 1. optužnice, kao i da nitko od ispitanih svjedoka ne tereti optuženika da bi govorio oštećenom GN te da ni iz provedenih dokaza, kako personalnih tako i materijalnih, koji su sudu bili na raspolaganju ne proizlazi da bi optuženik MN počinio kazneno djela iz čl. 139. st. 1. KZ/11 u vrijeme i na način kako mu se stavlja na teret točkom 1. optužnice to je temeljem čl. 453. t. 3. ZKP/08 optuženik MN oslobođen od optužbe za kazneno djelo iz čl. 139. st. 1. KZ/11 koje mu se stavlja na teret činjeničnim opisom točke 1. optužnice.

U Dubrovniku, 03. studenog 2025.

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste putem ovog suda za Županijski sud u tri istovjetna primjerka.

Sutkinja:

Dubravka Đivanović

DN-a:

- ODO u Dubrovniku na broj KO-DO-238/2025

- optuženiku MN putem zatvora po prijevodu na albanski jezik,

- branitelju po službenoj dužnosti RN odvjetniku u [adresa]

- oštećenicima GN i DN