Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž Ovr-685/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Dragici Samardžić, kao sucu pojedincu, na temelju nacrta odluke kojeg je sastavila viša sudska savjetnica- specijalist Maja Kristić, u pravnoj stvari mlt. ovrhovoditeljice ŠN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po zakonskoj zastupnici i majci KN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv ovršenika UN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnica Jasminka Vrbanović, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Vrbanović & Božić d.o.o., radi odgode pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih sredstava, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovr Ob-29/25-2 od 6. svibnja 2025., 3. studenog 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba ovršenika i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovr Ob-29/25-2 od 6. svibnja 2025.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate, kao neosnovan ( toč. I. izreke ), a pod toč. II. izreke odbijen je zahtjev ovršenika za naknadu troškova ovršnog postupka. Zaključkom je upućen ovršenik da pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava, a koja se provodi temeljem ovršne isprave – presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-1178/2023-16 od 14. studenoga 2024. i rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-1178/2023-18 od 5. prosinca 2024.
2. Protiv citiranog rješenja žali se ovršenik zbog svih razloga koje predviđa odredba čl. 353. Zakona o parničnom postupku ( „Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 143/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP ). Predlaže da se pobijano rješenje preinači.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Prema odredbi iz čl. 210. Ovršnog zakona ( "Narodne novine" br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, dalje u tekstu: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe. Odgodu ovrhe regulira odredba čl. 65. OZ-a, na način da, na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, te ako je ispunjena jedna od pretpostavki pobrojanih od toč. 1.-8. istog članka.
6. Ovršenik je podneskom od 5. svibnja 2025. predložio odgodu prijenosa novčanih sredstava sa računa ovršenika na račun ovrhovoditeljice koja se vodi temeljem osnove za plaćanje - presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-1178/2023-16 od 14. studenoga 2024. i rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-1178/2023-18 od 5. prosinca 2024. Navodi da je provedba ovrhe nedopuštena jer je on po citiranoj presudi postupa i jer je djelomično podmirio svoju obvezu, a ostao je dug koji čini razliku do novo dosuđenog iznosa, a ne cijeli iznos prema presudi, slijedom čega je netočno i nezakonito obračunat ukupno zaplijenjeni dug od 5.900 EUR umjesto stvarnog duga od 3.009,00 EUR. ističe da mu je račun blokiran što da ugrožava daljnje izvršavanje njegove obveze kao i njegovu egzistenciju pa predlaže sudu odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava.
7. Prvostupanjski je sud odbio odgoditi prijenos zaplijenjenih sredstava smatrajući da nisu kumulativno ispunjeni uvjeti za odgodu predviđeni člankom 65. OZ-a to stoga jer nije istakao realne okolnosti koje ukazuju na tu vjerojatnost nenadoknadive štete niti vjerojatnim da bi se nastupanje štete otklonilo upravo odgodom ovrhe. nadalje, ovršenik je zaključkom upućen ovršenik da pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava
8. Suprotno žalbenim razlozima, da su ispunjeni zakonski uvjeti iz članka 50. i članka 52. OZ-a za proglašenje ovrhe nedopuštenom u dijelu za koji je dugovanje po ovršnoj ispravi plaćeno prije pokretanja postupka prisilne naplate o čemu je priložio dokaze o plaćanju – izvode iz banke, obračun, sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je donio pobijanu odluku.
9. Žalba ovršenika nije dovela u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja jer prema odredbi čl. 52. st. 4. OZ-a, iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, sud neće ovršenika uputiti na parnicu, nego će prihvatiti njegovu žalbu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako on njezinu osnovanost dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, a to konkretno nije slučaj.
10. Također, neosnovano ovršenik tvrdi da je sud pogrešno ocijenio razloge za odgodu ovrhe u smislu da preneseni iznos neće moći vratiti zbog loših materijalnih prilika ovrhovoditeljice. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da nisu ispunjene pretpostavke za odgodu prijenosa novčanih sredstava i ovaj žalbeni sud u cijelosti prihvaća obrazloženje pobijanog rješenja da, prema stanju u spisu, ne proizlazi da bi se radilo o nenadoknadivoj odnosno teško nadoknadivoj šteti.
11. Kad se ispituje i ocjenjuje vjerojatnost da bi provođenjem ovrhe ovršenik trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, težište ispitivanja treba usmjeriti u prvom redu na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku protuovrhe naplati svoju tražbinu od ovrhovoditelja. Na te okolnosti, ovršenik nije pružio nikakve navode.
12. Svaka ovrha uvijek ima negativan učinak po samog ovršenika, a ovršenik u ovom predmetu nije na jasan i određen način ukazao na okolnosti koje čine vjerojatnim da bi se nastupanje štete otklonilo upravo odgodom prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate, kao ni to u čemu bi se sastojala ta nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta. Kako odgoda prijenosa zaplijenjenih sredstava ne podrazumijeva i deblokadu računa, sve i da se prihvati prijedlog ovršenika, on zaplijenjenim iznosom ne bi mogao raspolagati, niti bi mu se račun zbog odgode ovrhe deblokirao.
13. Vezano uz žalbene navode ovršenika kako njegov prijedlog nije dostavljen ovrhovoditeljici na očitovanje, za navesti je da se o prijedlogu za odgodu sukladno čl. 210. st. 3. OZ-a odlučuje u roku od 8 dana od primitka istog, pa kako su u konkretnom slučaju okolnosti iziskivale zakonom propisanu hitnost u postupanju, sud prvog stupnja je pravilnom primjenom odredbe čl. 65. OZ odstupio od načela kontradiktornosti te nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a na koju ukazuje žalitelj.
14. Slijedom navedenoga, ovaj sud prihvaća zaključak prvostupanjskog suda o tome da se nisu ispunile kumulativne pretpostavke za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava iz članka 65. stavak 1. OZ, pa je, na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP u vezi članka 21. stavak 1. OZ, žalbu ovršenika valjalo odbiti i potvrditi prvostupanjsko rješenje.
U Splitu 3. studenog 2025.
SUTKINJA:
Dragica Samardžić
