UsI-563/2025-24
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Upravni sud u Splitu, po sucu toga suda Silviju Čoviću, sucu pojedincu, te Lidiji Trogrlić, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja ĐO (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupanog po opunomoćeniku Teu Pataniju, odvjetniku u Zadru, Široka ulica 14, protiv tužene Policijske uprave Zadarske, Službe upravnih poslova, državljanstva i stranaca, Zadar, Ulica bana Josipa Jelačića 30, radi ukidanja i oduzimanja vozačke dozvole, nakon neposredne i javne rasprave zaključene 31. listopada 2025. u prisutnosti opunomoćenika tužiteljice i odsutnosti uredno pozvane tužene, 3. studenoga 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Poništava se rješenja tužene Policijske uprave Zadarske, Službe upravnih poslova, državljanstva i stranaca KLASA: UP/I-211-03/25-07/336, URBROJ: 511-18-06-25-2 od 13. veljače 2025.
II. Nalaže se tuženoj Policijskoj upravi Zadarskoj, Službi upravnih poslova, državljanstva i stranaca, u roku 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude, vratiti tužitelju oduzetu mu vozačku dozvolu serijskog broja [broj vozačke dozvole].
i
r i j e š i o j e
I. Odgađa se izvršenje rješenja tužene Policijske uprave Zadarske, Službe upravnih poslova, državljanstva i stranaca KLASA: UP/I-211-03/25-07/336, URBROJ: 511-18-06-25-2 od 13. veljače 2025. do pravomoćnog okončanja ovoga upravnog spora.
II. Dužna je tužena, u roku 15 dana od dana pravomoćnosti ove odluke, nadoknaditi tužitelju troškove upravnog spora u iznosu od 4.500,00 eura.
Obrazloženje
1. Tužitelj je pravovremeno 19. ožujka 2025. podnio ovom sudu tužbu, kojom je osporio zakonitost rješenja tužene KLASA: UP/I-211-03/25-07/336, URBROJ: 511-18- 06-25-2 od 13. veljače 2025. zbog svih zakonskih razloga, bitne povrede postupka, pogrešne primijene materijalnog propisa te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Tvrdi da mu je ukinuta i oduzeta vozačka dozvola, jer da je prikupio 12 negativnih bodova na temelju četiri pravomoćne prekršajne osude. Tvrdi da neke od tih navodno pravomoćnih osuda nije nikada zaprimio. Ocijenio da sve prekršajne odluke nisu mogle postati pravomoćne i nisu bile valjana pravna osnova za upis negativnih bodova u policijsku evidenciju a posljedično ni za oduzimanje i ukidanje vozačke dozvole. Ne može sa sigurnošću reći koju od četiri prekršajne osude nije uredno primio, ali da je siguran da nije točno da je riječ o sve četiri osude. Istaknuo je i da je imao pravo sudjelovati u postupku te se očitovati o svim bitnim činjenicama i okolnostima koje su bitne za rješavanje upravne stvari te da je tužena bila dužna mu to omogućiti prije donošenja osporene odluke. Ponovio je da nije zaprimio (obvezne) prekršajne naloge koji su naznačeni u osporenoj odluci te osporava da je potpisao ikakve dostavnice kao potvrdu o njihovom zaprimanju. Stoga je zatražio poništiti osporeno rješenje.
2. Tužena je odgovorila na tužbu, predloživši odbiti tužbeni zahtjev zbog razloga navedenih u osporenom rješenju. Njime je, u točki 1. izreke, ukinuta i oduzeta tužitelju vozačka dozvola serijskog broja [broj vozačke dozvole], s obzirom na to da je na temelju pravomoćnih odluka o prekršajima u razdoblju od dvije godine prikupila 13 negativnih prekršajnih bodova, s time da je ona, u točki 2. izreke, obvezana tu dozvolu predati tuženoj u roku osam dana od primitka toga rješenja. Istaknula je da je činjenično stanje pravilno i cjelovito utvrđeno te da je tužiteljici vozačka dozvola oduzeta, budući da je prikupio 12 upisanih negativnih prekršajnih bodova na temelju pravomoćnih prekršajnih osuda.
3. Na ročištu od 31. listopada 2025. tužitelj je, po opunomoćeniku, izložio kao tijekom dotadašnjeg raspravlja, ustrajao u izdavanju predložene mjere osiguranja te zatražio poništiti osporenu odluku i naložiti tuženoj da mu odmah izvrši povrat oduzete vozačke dozvole.
4. U dokaznom postupku čitani su: osobni karton tužitelja, nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Zvonimira Ćorića od 18. kolovoza 2025., prekršajni spisi Policijske uprave Zadarske, Postaje prometne policije Zadar KLASA: 211-07/24- 4/50078, KLASA: 211-07/22-4/50053, KLASA: 211-07/24-4/50084 i KLASA: 211- 07/24-4/93131 i spis predmeta tužene KLASA: UP/I-211-03/25-07/336 te je izveden i dokaz grafološkim vještačenjem po vještaku Ćoriću (nalaz i mišljenje je čitan). Stranke nisu imale ikakvih drugih dokaznih prijedloga.
5. Tužitelj je popisao troškove spora, dok tužena to nije učinila do zaključenja rasprave.
6. Ocjenom svakoga pojedinog dokaza i svih zajedno, a na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud ocjenjuje da je tužbeni zahtjev osnovan.
7. Prijedlog za osiguranje je osnovan.
8. Predmet ovoga spora je ukidanje i oduzimanje tužiteljičine vozačke dozvole serijskog broja [broj vozačke dozvole] na temelju odredbi članka 286. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 144/22. i 133/23., u daljnjem tekstu: ZSPC).
9. Nije sporno da je vozačka dozvola tužitelju oduzeta, s obzirom na to da je prikupio 12 negativnih bodova na temelju (obveznih) prekršajnih naloga Policijske uprave Zadarske, Postaje prometne policije Zadar: 1. KLASA: 211-07/24-4/50078 od 12. lipnja 2024. (na njemu je otisnuta potvrda pravomoćnosti s danom 26. lipnja 2024.),
2. KLASA: 211-07/22-4/50053 od 12. lipnja 2024. (na njemu je otisnuta potvrda pravomoćnosti s danom 25. lipnja 2024.), 3. KLASA: 211-07/24-4/50084 od 12. lipnja 2024. (na njemu je otisnuta potvrda pravomoćnosti s danom 26. lipnja 2024.) i 4. KLASA: 211-07/24-4/93131 od 23. listopada 2024. (na njemu je otisnuta potvrda pravomoćnosti s danom 6. studenoga 2024.).
9.1. Nije sporno ni da je dostava svih (obveznih) prekršajnih naloga vršena tužitelju na adresu u [adresa] te da je svim tim nalozima koji su sadržani u spisu predmeta tužene priložena povratnica/dostavnica na kojoj se nalazi vlastoručni potpis primatelja i potpis dostavljača te nadnevak primitka pismena od adresata.
10. Međutim, pokazalo se spornim je li tužitelj prikupio ukupno 12 negativnih bodova i jesu li vjerodostojni podatci o upisanim negativnim bodovima u evidenciji nadležne redarstvene vlasti. Tužitelj tvrdi da navedeni obvezni prekršajni nalozi nisu mogli postati pravomoćni, budući da mu oni nisu pravilno i uredno dostavljeni u skladu s pravilima o osobnoj dostavi. On, u biti, osporava vjerodostojnost javnih isprava, dostavnica koje su priložene uz navedene obvezne prekršajne naloge a koji su bili osnova za oduzimanje i ukidanje vozačke dozvole.
11. Člankom 286. stavkom 1. ZSPC-a je propisano da pravna posljedica pravomoćne osude vozača motornog vozila za određene prekršaje iz toga zakona je upis negativnih prekršajnih bodova u evidenciju, dok je stavkom 2. toga članka propisano da negativni prekršajni bodovi iz stavka 1. toga članka brišu se iz evidencije nakon proteka dvije godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju na temelju koje su upisani.
11.1. Prema odredbi članka 286. stavka 4. ZSPC-a vozaču koji je u razdoblju od dvije godine prikupio 12 negativnih prekršajnih bodova rješenjem će se ukinuti i oduzeti vozačka dozvola.
12. Tumačeći navedene norme članka 286. ZSPC-a sud smatra da je za ukidanje i oduzimanje vozačke dozvole po službenoj dužnosti dostatno postojanje prikupljenih 12 negativnih prekršajnih bodova u dvogodišnjem razdoblju, koji su evidentirani kao pravna posljedica pravomoćnih osuđujućih odluka o prekršaju.
13. Iz čitanog spisa predmeta javnopravnog tijela KLASA: UP/I-211-03/25- 07/336 proizlazi da je tužena neposredno riješila upravnu stvar bez da je izvršila provjernu pravilnosti upisa negativnih prekršajnih bodova te bez da je tužitelju omogućila da se izjasni o bitnim činjenicama i okolnostima a o kojima je ovisila pravilna primjena materijalnog propisa.
14. U situaciji kada tužena nije izvršila provjernu pravilnosti upisa negativnih prekršajnih bodova u prekršajnoj evidenciji i kada nije omogućila tužitelju izjašnjavanje o ključnim činjenicama, sud smatra da tužena nije supstancijalno provela ispitni postupak i da je ona opisanim postupanjem povrijedila odredbe članka 51. i 52. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09. i 110/21., u daljnjem tekstu: ZUP) ali i temeljno načelo upravnog postupka utvrđivanja materijalne istine. Povrijedila je i odredbu članka 98. stavka 5. ZUP-a, budući da osporena odluka je nerazumljiva i ne sadrži sve razloge rješavanja upravne stvari a osobito one vezano za prigovore stranke ali i vezano za pravilnost upisanih negativnih prekršajnih bodova.
15. Naime, tužitelj je tijekom spora (jer mu to nije omogućeno tijekom upravnog postupka) osporio ključno utvrđenje tužene da bi u dvogodišnjem razdoblju prikupio najmanje 12 negativnih prekršajnih bodova, a što je osnovni uvjet za upis negativnih prekršajnih bodova u službenu evidenciju u skladu s člankom 286. stavkom 1. ZSPC- a, ali i osnovna pretpostavka za po službenoj dužnosti ukidanje i oduzimanje vozačke dozvole prema odredbi članka 286. stavka 4. ZSPC-a. On je, u biti, osporio vjerodostojnost javne isprave, odnosno izvoda iz službene prekršajne evidencije o postojanju negativnih prekršajnih bodova, a na kojoj je utemeljeno osporeno rješenje.
16. Dokazivanje i utvrđenje bitnih činjenica u upravnom postupku provodi izvođenjem svih prikladnih dokaza koje predviđa ZUP. Tako ZUP, u članku 60. stavku 1., propisuje da se dokazivanje izvodi javnim ili privatnim ispravama, dok, u stavku 2. toga članka, propisuje da se pod javnim ispravama u smislu toga zakona smatraju isprave koje su izdali nadležni sudovi ili javnopravna tijela u granicama svoje nadležnosti i u propisanom obliku. Javne isprave dokazuju ono što se njima utvrđuje ili potvrđuje.
16.1. Međutim, prema odredbi članka 60. stavka 3. ZUP-a ako postoji sumnja u vjerodostojnost isprave, službena osoba provjerit će po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke vjerodostojnost takve isprave kod suda, odnosno javnopravnog tijela koji su takvu ispravu izdali.
17. S obzirom na izložene procesne povrede, sud je pristupio utvrđenju dvojbenih činjenica, a o kojima je ovisila i pravilna primjena materijalnog propisa.
18. Zakon o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24., u daljnjem tekstu: ZUS), u dijelu kojim uređuje isprave kao posebno dokazno sredstvo, a u članku 56. stavku 1., propisuje da se pod javnom ispravom u smislu toga zakona smatra isprava koju su izdali nadležni sudovi ili javnopravna tijela u granicama svoje nadležnosti i u propisanom obliku i da javna isprava dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje.
18.1. No, ZUS, u članku 56. stavku 3., dopušta svakoj stranci, pa i tužitelju u konkretnom upravnom sporu dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena. Konkretno, mišljenja je sud, tužitelju je zakonom dopušteno dokazivati u upravnom sporu da upisi negativnih prekršajnih bodova u službenu evidenciju nisu točni i vjerodostojni. Dopušteno mu je i dokazivati da prekršajne odluke na kojima je utemeljeno oduzimanje vozačke dozvole nisu postale pravomoćne, odnosno da nije riječ o pravomoćnim osudama, a što je zakonom propisana pretpostavka za upis negativnih prekršajnih bodova u evidenciju i krajnje za ukidanje i oduzimanje vozačke dozvole.
19. Tužitelj je istaknuo da nije točno utvrđenje da je on u dvogodišnjem razdoblju prikupio najmanje 12 negativnih prekršajnih bodova. On je, u biti, osporio vjerodostojnost podataka koji proizlaze iz službene evidencije vezano za broj prikupljenih negativnih prekršajnih bodova. S tim u vezi tvrdi da nije uredno zaprimio prema pravilima o osobnoj dostavi navedene odluke kojim je utvrđena njegova prekršajna odgovornost i da stoga nisu bili ispunjeni zakonski uvjeti da se 12 negativnih prekršajnih bodova upiše u službenu evidenciju, a na kojima je utemeljeno ukidanje i oduzimanje njegove vozačke dozvole.
20. Sud je, po prijedlogu tužitelja, izveo dokaz grafološkim vještačenjem na okolnost (ne)urednosti primitka prekršajnih osuda koji su bile pravna osnova za oduzimanje i ukidanje vozačke dozvole.
21. Stalni sudski vještak grafolog Zvonimir Ćorić je, po nalogu suda, 18. kolovoza 2025. izradio nalaza i mišljenje nakon što je izvršio uvid u nesporni materijal: a) nesporni potpis na osobnom kartonu tužitelja serijskog broja [serijski broj], b) nesporni potpis tužitelja na punomoć za zastupanje imenovanog odvjetnika i c) nesporni potpis na izvorniku povratnice kao dokaza primitka osporenog rješenja. On je, analizirajući sporne potpise i uspoređujući ih s nespornim potpisima na navedenim materijalima, u vještvu istaknuo da vrlo vjerojatno i gotovo sigurno tužitelj ĐO nije skriptor potpisa na dostavnicama koje se odnose na dostavu prekršajnih naloga Policijske uprave Zadarske, Postaje prometne policije Zadar: 1. KLASA: 211-07/24-4/50078 od 12. lipnja 2024. (na njemu je otisnuta potvrda pravomoćnosti s danom 26. lipnja 2024.), 2. KLASA: 211-07/22-4/50053 od 12. lipnja 2024. (na njemu je otisnuta potvrda pravomoćnosti s danom 25. lipnja 2024. ) i 3. KLASA: 211-07/24-4/50084 od 12. lipnja 2024. (na njemu je otisnuta potvrda pravomoćnosti s danom 26. lipnja 2024.).
21.1. Vještak je na temelju provedene analize i dobivenih rezultata zaključio i da je tužitelj ĐO vrlo vjerojatno skriptor spornog potpisa na dostavnici koja se odnosi na dostavu prekršajnog naloga Policijske uprave Zadarske, Postaje prometne policije Zadar KLASA: 211-07/24-4/93131 od 23. listopada 2024. (na njemu je otisnuta potvrda pravomoćnosti s danom 6. studenoga 2024.).
21.2. Stranke nisu imale ikakvih primjedbi i prigovora na nalaz i mišljenje.
22. S obzirom na ovako izvedene dokaze i stanje spisa predmeta javnopravnog tijela, a posebno uzimajući sadržaj pisanog nalaza i mišljenja vještaka Ćorića te sadržaj osobnog kartona tužitelja, sud, prema pravilima o teretu dokazivanja, smatra s dostatnom izvjesnošću raspravljenim i utvrđenim da prekršajne osude od 12. lipnja 2024. (na temelju koje mu je upisano po 3 negativna boda, odnosno ukupno 9 negativnih prekršajnih bodova) nisu postale pravomoćne, s obzirom na to da one nisu uredno dostavljene tužitelju u skladu s pravilima o (osobnoj) dostavi odluka sadržanim u člancima 145. do 148. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.). Sud smatra dostatno raspravljenim i utvrđenim da zbog toga nisu bili ispunjeni uvjeti za upis 9 negativnih prekršajnih bodova u službenu evidenciju i da tužitelj nije u dvogodišnjem razdoblju prikupio najmanje 12 negativnih bodova, a što bi bila osnova za ukidanje i oduzimanje njegove vozačke dozvole.
23. Sud vjeruje nalazu i mišljenju kao objektivnom i vjerodostojnom dokazu, budući da je ono sačinjeno po pravilima struke i sukladno najvišim znanstvenim dostignućima, budući da je vještak sačinio nalaz i mišljenje dajući cjelovito i detaljno obrazloženo izjašnjenje/mišljenje, budući da je ono u dostatnoj mjeri u suglasju sa sadržajem pisane dokumentacije, osobito sadržajem osobnog kartona tužitelja te budući da stranke nisu imale ikakvih primjedbi na njegov sadržaj.
24. U izloženom sud ocjenjuje da je tužena pogrešno i nepotpuno utvrdila pravo stanje stvari i da je na tako utvrđeno pogrešno primijenila materijalni propis, konkretno odredbe članka 286. stavka 1. i 4. ZSPC-a te da ona nije zakonito postupila, kada je i ukinula i oduzela tužitelju vozačku dozvolu.
25. Stoga je valjalo, odlučujući u granicama tužbenog zahtjeva, na temelju odredbe članka 117. stavka 1., u vezi s člankom 47. stavkom 1. ZUS-a, s obzirom na prirodu upravne stvari, poništiti osporenu odluku te riješiti upravnu stvar, naloživši tuženoj da u primjerenom roku vrati tužitelju oduzetu vozačku dozvolu, odnosno presudi kao u izreci.
26. Vezano za ispunjenje pretpostavki za izdavanje predložene mjere osiguranja, valja istaknuti sljedeće.
27. Člankom 42. stavkom 1. ZUS-a propisano je da tužba nema odgodni učinak, osim kad je to zakonom propisano, dok prema stavku 2. toga članka sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.
28. Pravilo je da pokretanje upravnog spora ne utječe na izvršenje izvršnih odluka donesenih u upravnom postupku.
29. Pravo na osiguranje koje predviđa ZUS omogućeno je svim strankama upravnog spora. Riječ je o pravnom sredstvu vremenski ograničenog trajanja koje stoji na raspolaganju strankama povodom pokrenutoga upravnog spora, a u situaciji kada su se, u pravilu, ispunili zakonski uvjeti za prisilno izvršenje odluke javnopravnog tijela kojom je riješena upravna stvar. Bitno je primijetiti da ZUS, u članku 42. stavku 2., određivanje odgodnog učinka tužbe normira kao iznimku od općeg pravila da tužba u upravnom sporu nema odgodni učinak s vrlo strogo propisanim iznimkama od toga pravila. Valja primijetiti i da ZUS ne obvezuje sud da izda mjeru osiguranja određivanjem odgodnog učinka tužbe i ako su kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke za njezino izdavanje (on to može, ali i ne mora).
30. Polazeći od cilja zakonodavca kojeg je htio postići predvidjevši analiziranu mjeru osiguranja u upravnom sporu te iščitavajući pojedinačno normu članka 42. stavka 2. ZUS-a i tumačeći ju u ukupnosti s ostalim normama ZUS-a (osobito njegovim člancima 1., 2. stavka 1., člancima 3. i 17.), spomenuti pravni okvir, koji specijalno uređuje institut odgodnog učinka tužbe, podrazumijeva kumulativno ispunjenje sljedećih pretpostavki za njezino izdavanje: 1. da je odgoda nužna kako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora izbjegla po tužitelja teško popravljiva šteta, 2. da zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje i 3. da predložena mjera osiguranja nije protivna javnom interesu. Kada je riječ o teško popravljivoj štete za predlagatelja prepušteno je sucu da o njezinom (ne)postojanju procjenjuje u svakom pojedinom predmetu. Svakako bi trebalo biti riječ o određenoj i konkretiziranoj (teško popravljivoj) šteti.
31. U konkretnom predmetu ispunjen je prvi od tri uvjeta za izdavanje predložene mjere osiguranja. Naime, zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje osporene pojedinačne odluke. Drugo, uzimajući u obzir sadržaj prijedloga za osiguranje i njegovih priloga ali i osobito same navode predlagatelja osiguranja ali i okolnost da je poništena osporena odluka te naložen povrat oduzete vozačke dozvole, sud ocjenjuje da je on učinio vjerojatnim na dostatnom stupnju vjerojatnosti da bi mu izvršenjem osporene odluke mogla nastati teško popravljiva šteta koja prijeti.
32. Sud ne nalazi ni elemenata da bi odgoda izvršenja osporenog rješenja bila protivna, odnosno dovela do povrede ikakvog javnog interesa, budući da se njegovo izvršenje odgađa samo privremeno do pravomoćnosti konkretnog spora, a uzimajući u obzir i stadij rješavanja predmeta te skoro donošenje pravomoćne meritorne odluke. Naime, javni interes u smislu odredbe članka 42. stavka 2. ZUS-a ne podrazumijeva saniranje propusta javnopravnih tijela ili nedostataka u procedurama njihova djelovanja, niti podrazumijeva prikrivanja protupravnih radnji, a niti on podrazumijeva interes koji nije suglasan s prihvaćenim ustavnim i konvencijskim načelima. To znači i da ne postoji valjana osnova da samo pozivom na javni interes bude supstancijalno derogirano nečije temeljno (procesno) pravo na učinkovitu sudsku kontrolu zakonitosti rada uprave, odnosno pravo na traženje i ishođenje upravno-sudske zaštite od pojedinačnih odluka javnopravnih tijela.
33. Sud ocjenjuje da su u konkretnom predmetu ispunjene kumulativno propisane pretpostavke za izdavanje mjere osiguranja iz članka 42. stavka 2. ZUS-a.
34. Stoga je valjalo, na temelju odredbe članka 42. stavka 4. ZUS-a, prihvatiti tužiteljev prijedlog za osiguranje određivanjem odgodnog učinka tužbe, odnosno riješiti kao pod točkom I. izreke.
35. Odluka o troškovima upravnog spora, koja je sadržana u točki II. izreke rješenje, utemeljena je na odredbama članka 144., 147. i 148. ZUS-a i Tbr. 27. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 138/23.).
35.1. S obzirom da se pri odlučivanju o zahtjevu stranke na naknadu troškova vrijednost predmeta upravnog spora smatra neprocjenjivom, a cijeneći uspjeh stranaka u sporu, unutar granica zahtjeva, tužitelju, koji je bio zastupan po odvjetniku, valjalo je priznati za sastavljanje tužbe i jednog obrazloženog podneska od 17. rujna 2025. te zastupanje na dva ročišta na kojima se procesno odlučivalo i meritorno raspravljalo (16. svibnja i 31. listopada 2025.) po 500 bodova, odnosno ukupno 2.000 bodova, a što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 eura iznosi 4.000,00 eura, a uvećano za predujmljene i priznate troškove vještačenja u iznosu od 500,00 eura, iznosi ukupno 4.500,00 eura, a što je obvezana platiti tužena koja ga je uzrokovala svojim nezakonitim postupanjem.
UPRAVNI SUD U SPLITU,
u Splitu 3. studenoga 2025.
S U D A C
Silvio Čović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana primitka njezina pisanog otpravka, koja se podnosi pisano ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu za Visoki upravni sud Republike Hrvatske, s time da ona odgađa izvršenje samo pobijane presude (članak 126. stavak 1. i 6., članak 127., 128. stavka 1. i 3. u vezi s člankom 42. stavkom 5. i člankom 148. stavkom 5. i 6. ZUS-a).
DNA:
- opunomoćeniku tužitelja Teu Pataniu, odvjetniku u Zadru, Široka ulica 14,
- tuženoj Policijskoj upravi Zadarskoj, Službi upravnih poslova, državljanstva i stranaca, Zadar, Ulica bana Josipa Jelačića 30, a spis predmeta KLASA: UP/I-211-03/25-07/336 vratiti po pravomoćnosti presude,
- u spis.