REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-69/2024-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Aleksandri Pomykalo kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja AJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Domagoju Vukušiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, zastupanog po punomoćnicima Odvjetničkog društva Grgić & Partneri, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 23. rujna 2025., u nazočnosti punomoćnika stranaka, objavljene 3. studenoga 2025.

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku platiti tužitelju iznos od 11.240,00 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, koje teku od dana 05.10.2023. pa do isplate, kao i nadoknaditi i trošak parničnog postupka u iznosu od 2.937,50 eura sa zakonskim zateznim kamatama, koje teku od 3. studenoga 2025. pa do isplate, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 23. ožujka 2023. u Zagrebu, u ulici Križanići 27, stradao prilikom obavljanja redovnog rada kao djelatnik [obrt], obrta za trgovinu i usluge, vl. ČJ. Tužitelj je stradao na način da je prilikom pregleda traktorskog priključka uočio kako curi ulje iz hidrauličkog crijeva koje je obloženo metalnom zaštitom od metalne žice te je uslijed provjere točnog mjesta curenja došlo do uboda oštećene metalne žice u kažiprst desne ruke.

2. Poslodavac tužitelja, [obrt], obrt za trgovinu i usluge, vl. ČJ, je u vrijeme štetnog događaja imao zaključenu policu osiguranja od odgovornosti za svoje djelatnike kod tuženika br. 804417710.

3. Odgovornost tuženika za naknadu štete tužitelju proizlazi iz odredbe čl. 7. st. 3. Zakona o radu (“Narodne novine” broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 - dalje ZOR), prema kojoj je dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika.

4. Također, prema odredbi čl. 111. st. 1. ZOR-a, ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom tuženik je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava, dok prema odredbi čl. 25. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18 - nadalje ZZR) odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti).

5. Tužitelj je u nezgodi zadobio ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, zbog čega mu je pružena medicinska pomoć u KBC-u Zagreb.

6. Tužitelju (25 godina) je uslijed predmetnog štetnog događaja amputiran kažiprst desne ruke (dešnjak), uslijed kojega je zaostalo naruženje koje je uvijek vidljivo trećim osobama.

7. Sukladno čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 - nadalje ZOO), tužitelj potražuje naknadu štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te za tuđu pomoć i njegu 11.700,00 EUR.

8. Gornji iznos tužitelj smatra pravičnom naknadom, imajući u vidu sljedeće činjenice: pretrpljene fizičke bolove, za koje potražuje iznos od 1.500,00 EUR, pretrpljeni strah, za koji potražuje iznos od 1.500,00 EUR, duševne boli zbog smanjenih životnih aktivnosti, za koje potražuje iznos od 3.000,00 EUR, duševne boli zbog naruženja, za koji potražuje iznos od 5.000,00 EUR te za tuđu pomoć i njegu, za koju potražuje iznos od 700,00 EUR

9. Tužitelj se u mirnom postupku 5. listopada 2023. odštetnim zahtjevom obratio tuženiku, koji do dana podnošenja tužbe o istom nije odlučio.

10. Sukladno čl. 1103. ZOO-a tužitelj potražuje zakonsku zateznu kamatu, počevši od dana nakon što je tuženiku podnesen odštetni zahtjev, odnosno od 6. listopada 2023. pa do isplate.

11. Tužbenim zahtjevom konačno specificiranim podneskom od 11. ožujka 2025. tužitelj potražuje zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te za tuđu pomoć i njegu 11.240,00 EUR.

12. U odgovoru na tužbu tuženik ne spori da se tužitelj ozlijedio 23. ožujka 2023. kao djelatnik poslodavca [obrt], obrta za trgovinu i usluge, vl. ČJ. Tuženik prvenstveno ukazuje na neutemeljenost i neosnovanost navoda tužbe, pod točkom I/ u četvrtom odlomku, da odgovornost tuženika za naknadu štete tužitelju proizlazi iz odredbe čl. 7. st. 3. Zakona o radu, prema kojoj je dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika. Tuženik nije poslodavac tužitelja pa nije bio dužan, niti je uopće mogao, osigurati tužitelju uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika.

13. Iz načina na koji tužba opisuje nastanak štetnog događaja proizlazi da je do ozljeđivanja tužitelja došlo uslijed njegove nepažnje, u kojem slučaju tuženik kao osiguratelj nije u obvezi isplate osigurnine prema čl. 4. st. 1. t. 7. Uvjeta za osiguranje izvanugovorne odgovornosti (dalje u tekstu: Uvjeta) koji su sastavni dio sklopljenog ugovora o osiguranju, prema kojoj odredbi Uvjeta osiguratelj nije u obvezi isplate osigurnine kada po zakonu ne odgovara (npr. viša sila, radnja treće osobe, pristanak ili radnja oštećenika).

14. Također, tuženik drži da do ozljeđivanja tužitelja, uboda metalne žice u prst tužitelja, nije moglo doći da je tužitelj prilikom pregleda traktorskog priključka koristio svu pripisanu zaštitnu opremu i sredstva, prvenstveno zaštitne rukavice i adekvatan alat.

15. Iz priložene liječničke dokumentacije je razvidno da je na prvim pregledima tužitelja utvrđena tek površinska ozljeda ručnog zgloba i šake, te da je na kontrolnim pregledima od 24. ožujka 2023. i 27. ožujka 2023. utvrđeno da nema znakova infekcije i pogoršanja u smislu napredovanja crvenila, te da se tužitelj osjeća subjektivno dobro, da bi se tek na kontrolnom pregledu od 29. ožujka 2023. utvrdilo pogoršanje koje je u konačnici dovelo do amputacije.

16. Iz navedenog proizlazi da liječenje tužitelja nije sprovedeno sukladno pravilima struke, odnosno da je amputacija posljedica nepravilnog liječenja, tj. infekcije koja je trebala biti spriječena davanjem adekvatnih lijekova, a za što se ni u kojem slučaju ne može teretiti tuženika.

17. Tuženik podredno osporava i visinu tužbenog zahtjeva jer nije utemeljen na vrsti i težini zadobivenih ozljeda.

18. Tijekom postupka izvedeni su dokazi uvidom u: Prijavu o ozljedi na radu (strana 5-8 spisa), medicinsku dokumentaciju (strana 9-37, 82, zdravstveni karton 88- 142 spisa), Uvjete za osiguranje izvanugovorne odgovornosti (strana 58-66 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku kirurgu dr. Jakši Filipoviću Čugura (strana 147-151 spisa), očitovanje vještaka (strana 168-169 spisa), saslušan je tužitelj (strana 76-77 spisa), saslušan je svjedok KJ (strana 166-167 spisa).

19. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno čl. 8. ZPP-a. Na osnovi rezultata provedenog postupka sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

20. Među strankama nije sporna aktivna legitimacija, kao i nastanak štetnog događaja.

21. Među strankama je sporna odgovornost za štetu i visina neimovinske i imovinske štete.

22. Uvidom u Uvidom u Prijavu o ozljedi na radu od 20. travnja 2023. utvrđeno je da se ozljeda dogodila 23. ožujka 2023., da se radi o lakšoj ozljedi prsta ruke, prilikom redovnog rada u prostoru dvorišta poslodavca i pripreme radne opreme za rada i pregleda opreme prije početka rada. Ozljeda se dogodila na način da je prilikom pregleda dijelova traktorskog priključka radnik primijetio kako na jednom dijelu curi ulje te je išao provjeriti gdje točno curi, i prilikom provjere rukom došlo je do uboda u metalnu zaštitu od mrežastih žica. Radnik je koristio predviđena osobna zaštitna sredstva. Ozljeda je priznata od strane HZZO-a kao ozljeda na radu pod šifrom S61.0.

23. Iz iskaza saslušanog svjedoka BJ proizlazi da su kritične zgode dobili raspored da na traktor pričvrste malč, tužitelj je dovezao traktor iz garaže i pomogao mu je malč prikopčati na traktor zajedno s crijevima i ustanovio je da curi ulje u crijevo, prilikom okretanja crijeva u rukama nešto ga je ubolo, skinuo je rukavice (nose kožne zaštitne rukavice) i na prstu se vidjela točkica kao krv, mislili su da nije ništa, a nakon 10-tak minuta tužitelj je mislio da neće više moći raditi, gazdi je javio da se ubo, i on ga je poslao doktorici. Doktorica ga je poslala na hitnu u Zagrebu. On osobno nije pregledavao crijeva, nije bio zadužen za popravljanje oštećenja, o oštećenjima obavijeste gazdu koji zove vanjske suradnike.

24. U svom iskazu tužitelj izjavljuje da je kritične zgode obavljao svakodnevne poslove, oko 10,00 sati trebao je s KJ na traktor priključiti malčer za košnju trave s dva crijeva da bi priključak mogao funkcionirati, među ostalim i crijevo za ulje, i to je jedini način priključivanja. Nakon obavljenog priključka ustanovili su da negdje curi ulje i krenuo je pregledavati crijevo za ulje, vizualno nije vidio da ima neka oštećenja i kad ga je primio u ruke da pregleda ubo se na žicu, kojom je omotano i preko koje se nalazi guma, ne zna je li ta žica tada pukla ili je bila puknuta. Inače se priključci nalaze na visini od oko 1 m od tla i rade stojeći, promjer crijeva je oko 2-3 cm i znalo je biti problema s obzirom u kakvim uvjetima strojevi rade, kvarove ne otklanjaju oni nego zovu šefa i servis njihov ili vanjski. Na sebi je imao zaštitnu odjeću i obuću i rukavice koje su s donje strane kožne, a s gornje gumene, ubo se na kažiprst desne ruke, javio se šefu koji ga je uputio doktorici, a ona odmah na hitnu; šef ga je odvezao na hitnu na Rebro. Na hitnoj su slikali, očistili ranu (razrezali kažiprst vodoravno), zavili i dali terapiju, te pustili kući; sljedeći dan, petak, bio je na kontroli i zavijanju, još je dva puta bio na previjanju, dok nisu ustanovili da je vrh prsta poplavio i ostavili su ga u bolnici na hitnoj dva tjedna; provodio je terapiju u baro-komori, dva ciklusa po 10 terapija; na kontroli mu je rečeno da moraju amputirati prst, što su odmah i učinili, i to mu naruženje stvara nelagodu jer je dešnjak. Pomoć i njegu su mi pružali ukućani.

25. Iskaz tužitelja i svjedoka sud je prihvatio kao vjerodostojan i istinit jer su iskazi davani sigurno, uvjerljivo i životno logično i međusobno su sukladni ostalim dokazima u spisu.

26. Pri razjašnjenju prigovora tuženika s naslova odgovornosti u ovoj pravnoj stvari kao polaznu osnovu sud je uzeo odredbe čl. 111. Zakona o radu (Narodne novine 93/14,127/11, 98/19, u daljnjem tekstu ZR) kojim je propisano da je poslodavac dužan naknaditi radniku štetu koju pretrpi na radu ili u vezi s radom, prema općim propisima obveznog prava. Iz utvrđenih okolnosti proizlazi da je tužitelj ozlijeđen u radnom prostoru poslodavca, na redovnom radnom mjestu, prilikom obavljanja uobičajenog radnog procesa.

27. Odredbom čl. 25. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine. 71/14, 118/14, 154/14, 94718, 96/18, u daljnjem tekstu ZZR), kao lex specialis, poslodavac odgovara za ozljedu koju radnik pretrpi na radu po načelu objektivne odgovornosti. On može biti oslobođen odgovornosti, potpuno ili djelomično, ako je šteta nastala zbog više sile, namjerom ili nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu. Postojanje okolnosti koje isključuju njegovu odgovornost mora dokazati poslodavac.

28. Prema stavu ovoga suda, iz iskaza svjedoka i tužitelja, prijave ozljeda na radu i dokaza tuženika ne proizlaze nikakve druge okolnosti iz kojih bi se moglo zaključiti da je tužitelj postupao s nepažnjom. Naime, njegove tvrdnje o odgovornosti i nepažnji tužitelja, o “relativno velikom stupnju neadekvatnosti ponašanja” su paušalne i neodređene, nejasno je što je po njemu tužitelj u ovim okolnostima propustio učiniti odnosno što je pogrešno učinio.

29. U konkretnom slučaju iz navoda i dokaza tuženika ne proizlaze okolnosti iz kojih bi se moglo zaključiti da je tužitelj postupao s nepažnjom. Naime, njegove tvrdnje o odgovornosti i nepažnji tužitelja i pozivanje na čl. 4. st.1. t. 7. Uvjeta za osiguranje izvanugovorne odgovornosti su paušalne i neodređene, posebice u odnosu na činjenicu da je tužitelj prilikom pregleda koristio svu propisanu zasitnu opremu, te je nejasno što je tužitelj u ovim okolnostima propustio učiniti odnosno što je pogrešno učinio.

30. Nadalje, i sukladno odredbi čl. 1067. st. 1. i 2. ZOO-a tuženik se može osloboditi od odgovornosti ukoliko dokaže da je šteta nastala uslijed više sile ili isključive radnje tužitelja ili treće osobe koju tuženik nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti, a djelomično se može osloboditi od odgovornosti ukoliko postoji doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja (čl. 1067. st. 3. ZOO-a). Obzirom je riječ o objektivnoj odgovornosti, na tuženiku leži teret dokazivanja postojanja ekskulpacijskih razloga iz čl. 1067. st. 1. i 2. ZOO-a, odnosno eventualnog doprinosa tužitelja nastanku štete. Obzirom tuženik ničim nije dokazao da šteta potječe od više sile ili isključive radnje tužitelja ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti, niti je dokazao da postoji doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja, a uzevši u obzir naprijed navedena utvrđenja koja proizlaze iz iskaza tužitelja i svjedoka, tuženik je dužan tužitelju naknaditi štetu.

31. Radi utvrđivanja postojanja i opsega štete koju je tužitelj pretrpio u predmetnom štetnom događaju izveden je dokaz liječničkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku kirurgu dr. Jakši Filipović Čugura, kojem je sud poklonio vjeru u cijelosti, kao i očitovanju povodom prigovora na nalaz i mišljenje, jer su isti dani na logičan i uvjerljiv način u skladu s pravilima struke, na osnovi medicinske dokumentacije priležeće u spisu te na osnovi pregleda tužitelja od strane vještaka, slijedom čega je odbijen prijedlog za provođenjem novog vještačenja.

32. U svom nalazu i mišljenju stalni sudski vještak utvrdio je da je tužitelj u štetnom događaju zadobio ubodnu ranu donjeg članka kažiprsta desne šake, koja ozljeda se mogla dogoditi u dinamici ozljeđivanja, što predstavlja uzročno- posljedičnu vezu sa štetnim događajem. Kod tužitelja je učinjena dijagnostička obrada i provedena adekvatna terapija, po završetku liječenja zaostale su trajne posljedice uslijed gubitka desnog kažiprsta.

33. Povodom prigovora tuženika na nalaz i mišljenje u odnosu na amputaciju i mogućnost drugačijeg liječenja, vještak se očitovao na ročištu održanom 23. rujna 2025. navodeći da je neposredno po ozljeđivanju učinjena dvostruka incizija prsta, gdje je najvjerojatnije s obzirom na daljnji tijek došlo do unosa ulja na koje se sumnjalo, da je nakon četiri dana po štetnom događaju prst promijenio boju što govori u prilog vaskularnim promjenama u području ozljeđivanja, u daljnjem tijeku provodi se aktivno kirurško liječenje i nije se odmah odlučilo na amputaciju nego postepeno odstranjenje mrtvoga tkiva. Tijekom liječenja korištena je i hiperbarična terapija, što sve skupa nije donijelo pozitivni rezultat. Prema mišljenju vještaka s kirurškog stanovišta poduzet je ispravan algoritam liječenja kod ovakvih ozljeda i naknadnim promjenama i ne vidi mogućnost nekog drugog postupka u tijeku liječenja, koji nije učinjen. Zaključno se može kazati da je uslijed ubodne rane došlo do promjene vaskularnog statusa kažiprsta te se razvila gangrena koja ima indikaciju u svrhu liječenja amputaciju i ne radi se ni o kakvoj komplikaciji nastaloj tijekom liječenja. U nalazu i mišljenju došlo je do tiskovne greške, zadnja rečenica je ostala iz nekog drugog spisa, a ista bi glasila "po završetku liječenja su zaostale trajne posljedice uslijed gubitka desnog kažiprsta".

34. Kao posljedicu predmetnog štetnog događaja tužitelj je trpio bol jakog intenziteta 4 dana, bolove srednjeg intenziteta 10 dana, manjeg intenziteta 45 dana - kumulativno, to je sud tužbeni zahtjev tužitelja s osnove bolova usvojio u iznosu od 1.700,00 eura.

35. Iz vještva ovaj sud nalazi utvrđenim da je tužitelj trpio primarni strah jačeg intenziteta i kratkog trajanja, sekundarni strah kao posljedica tjelesnih ozljeda i njihovih posljedica, jačeg intenziteta 2 dana, srednjeg intenziteta 8 dana, a potom se nastavlja kasni strah u vidu bojaznosti i zabrinutosti od 40 dana - kumulativno. S obzirom na duljinu straha i njegov intenzitet, ovaj sud smatra da u smislu čl. 1100. ZOO-a tužitelju pripada pravična novčana naknada zbog pretrpljenog straha u iznosu od 1.300,00 eura.

36. Trajne posljedice umanjile su opću životnu aktivnost tužitelja za 10%. S obzirom na tako utvrđeni opseg smanjenja životne sposobnosti tužitelja, trajnost posljedica opisanih po vještaku, ovaj sud smatra da mu s obzirom na lokaciju ozljede, godine života (u vrijeme štetnog događaja 25 godine), u smislu čl. 1100. ZOO-a pripada pravična novčana naknada po osnovi pretrpljenih duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti u utuženom iznosu od 3.000,00 eura.

37. Kod tužitelja je zaostalo naruženje srednjeg stupnja, gubitka dva članka desnog kažiprsta, koje je stalno i svakodnevno vidljivo kako samom tužitelju tako i drugima, radi se o desnoj ruci koju tužitelj uobičajeno koristi, sud je temeljem čl. 1100. st. 2. ZOO-a ocijenio da tužitelju po ovom kriteriju pripada pravična novčana naknada u iznosu od 5.000,00 eura.

38. Tužitelju je bila potrebna tuda pomoć i njega kroz 40 dana kumulativno po dva sata, uzimajući u obzir cijenu primjerenu mjesnim prilikama u kojima živi tužitelj za jedan sat tuđe pomoći njege u iznosu od 3,00 eura, sud je tužitelju dosudio iznos od 240,00 eura.

39. Obzirom na naprijed navedeno, tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu u ukupnom iznosu od 11.240,00 eura, sukladno odredbi čl. 1100. i 1095. ZOO-a sa zateznom kamatom od 5. listopada 2023. (dan podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku) s temeljem čl. 29. st. 2. i čl. 1103. ZOO-a.

40. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

41. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na čl. 154. st. 2. ZPP-a, a odnosi se na zastupanje stranke po punomoćniku i uspjeha stanaka u parnici sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023).

42. Tužitelju je priznat trošak za sastav odštetnog zahtjeva 100 bodova, sastav tužbe 100 bodova, pristupa na ročište 11.7.2024., 25.9.2024., 13.11.2024., 10.12.2024., 10.6.2025. i 23.9.2025. svako po 100 bodova, dva obrazložena podneska svaki po 100 bodova, podnesaka od 17.1.2024., 7.10.2024. i 5.3.2025. svaki po 25 bodova, ukupno 1075 bodova odnosno 2.150,00 eura, uvećan za 25% PDV-a u iznosu od 537,50 eura i troškove medicinskog vještačenja u iznosu od 250,00 eura, tužitelju je priznat ukupni trošak u iznosu od 2.937,50 eura.

43. Odluka o zateznoj kamati na troškove parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a.

44. Tužitelj je temeljem odredbe čl. 11. st. 1. točka 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođen od plaćanja istih, te je tužitelj odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova sudskih pristojbi.

U Zagrebu 3. studenoga 2025.

Sutkinja:

Aleksandra Pomykalo

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 5 primjeraka, u roku 15 dana od dana uručenja ovjerenog prijepisa presude, sukladno odredbi čl. 335. st. 7., 8. i 9. ZPP-a.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika