REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pn-1518/2009-150
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Gordani Lozančić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja LO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Ivana Sury, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika ADRIATIC OSIGURANJE d.d, Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 15. svibnja 2025., u prisutnosti punomoćnice tužitelja Ivane Sury, odvjetnice i punomoćnika tuženika Mislava Biočića, odvjetnika, dana 03. studenog 2025.
p r e s u d i o j e
I Tuženik ADRIATIC OSIGURANJE d.d, Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, dužan je tužitelju LO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete i tuđe pomoći isplatiti iznos od 14.705,69 EUR sa zakonskim zateznim kamatama prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena tekućim od 25.04.2009. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31.12.2022. prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a sve to u roku od 15 dana.
II Tuženik ADRIATIC OSIGURANJE d.d, Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, dužan je tužitelju LO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s naslova naknade imovinske štete zbog izgubljene zarade isplatiti iznos od 11.838,87 EUR sa zakonskim zateznim kamatama prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena tekućim od 10.08.2009. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31.12.2022. prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, i to na iznos od:
- 120,48 EUR od 10.08.2009. do isplate;
- 199,65 EUR od 10.09.2009. do isplate;
- 199,67 EUR od 10.10.2009. do isplate;
- 199,67 EUR od 10.11.2009. do isplate;
- 199,65 EUR od 10.12.2009. do isplate;
- 201,56 EUR od 10.01.2010. do isplate;
- 201,59 EUR od 10.02.2010. do isplate;
- 201,57 EUR od 10.03.2010. do isplate;
- 201,56 EUR od 10.04.2010. do isplate;
- 201,61 EUR od 10.05.2010. do isplate;
- 201,59 EUR od 10.06.2010. do isplate;
- 210,35 EUR od 10.07.2010. do isplate;
- 210,35 EUR od 10.08.2010. do isplate;
- 210,35 EUR od 10.09.2010. do isplate;
- 210,35 EUR od 10.10.2010. do isplate;
- 210,32 EUR od 10.11.2010. do isplate;
- 210,35 EUR od 10.12.2010. do isplate;
- 212,32 EUR od 10.01.2011. do isplate;
- 212,35 EUR od 10.02.2011. do isplate;
- 212,32 EUR od 10.03.2011. do isplate;
- 212,32 EUR od 10.04.2011. do isplate;
- 212,35 EUR od 10.05.2011. do isplate;
- 212,37 EUR od 10.06.2011. do isplate;
- 212,37 EUR od 10.07.2011. do isplate;
- 212,35 EUR od 10.08.2011. do isplate;
- 212,32 EUR od 10.09.2011. do isplate;
- 212,37 EUR od 10.10.2011. do isplate;
- 212,35 EUR od 10.11.2011. do isplate;
- 212,37 EUR od 10.12.2011. do isplate;
- 214,39 EUR od 10.01.2012. do isplate;
- 212,33 EUR od 10.02.2012. do isplate;
- 219,83 EUR od 10.03.2012. do isplate;
- 219,85 EUR od 10.04.2012. do isplate;
- 219,83 EUR od 10.05.2012. do isplate;
- 219,80 EUR od 10.06.2012. do isplate;
- 219,83 EUR od 10.07.2012. do isplate;
- 216,93 EUR od 10.08.2012. do isplate;
- 216,88 EUR od 10.09.2012. do isplate;
- 216,88 EUR od 10.10.2012. do isplate;
- 216,88 EUR od 10.11.2012. do isplate;
- 216,93 EUR od 10.12.2012. do isplate;
- 218,93 EUR od 10.01.2013. do isplate;
- 215,85 EUR od 10.02.2013. do isplate;
- 215,86 EUR od 10.03.2013. do isplate;
- 215,88 EUR od 10.04.2013. do isplate;
- 215,91 EUR od 10.05.2013. do isplate;
- 215,85 EUR od 10.06.2013. do isplate;
- 215,86 EUR od 10.07.2013. do isplate;
- 213,38 EUR od 10.08.2013. do isplate;
- 213,44 EUR od 10.09.2013. do isplate;
- 213,41 EUR od 10.10.2013. do isplate;
- 213,38 EUR od 10.11.2013. do isplate;
- 213,41 EUR od 10.12.2013. do isplate;
- 215,46 EUR od 10.01.2014. do isplate;
- 215,40 EUR od 10.02.2014. do isplate;
- 215,41 EUR od 10.03.2014. do isplate;
- 62,25 EUR od 10.04.2014. do isplate;
a sve to u roku od 15 dana.
III Tuženik ADRIATIC OSIGURANJE d.d, Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, dužan je tužitelju LO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknaditi parnični trošak u iznosu od 7.784,65 eur zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućim od dana donošenja presuda 03.11.2025. pa do isplate, a u roku od 15 dana.
IV Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva za isplatu zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos od 14.705,69 EUR od 28.01.2009. do 24.04.2009.
V Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva za naknadu imovinske štete zbog izgubljene zarade u iznosu od 25.246,52 eur sa zakonskim zateznim kamatama prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena tekućim od 10.08.2009. do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31.12.2022. prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, i to na iznos od:
- 153,16 EUR od 10.04.2014. do isplate;
- 215,46 EUR od 10.05.2014. do isplate;
- 215,46 EUR od 10.06.2014. do isplate;
- 215,43 EUR od 10.07.2014. do isplate;
- 215,40 EUR od 10.08.2014. do isplate;
- 215,43 EUR od 10.09.2014. do isplate;
- 215,46 EUR od 10.10.2014. do isplate;
- 215,40 EUR od 10.11.2014. do isplate;
- 215,41 EUR od 10.12.2014. do isplate;
- 224,95 EUR od 10.01.2015. do isplate;
- 225,00 EUR od 10.02.2015. do isplate;
- 224,95 EUR od 10.03.2015. do isplate;
- 225,00 EUR od 10.04.2015. do isplate;
- 225,00 EUR od 10.05.2015. do isplate;
- 224,98 EUR od 10.06.2015. do isplate;
- 225,00 EUR od 10.07.2015. do isplate;
- 224,20 EUR od 10.08.2015. do isplate;
- 224,23 EUR od 10.09.2015. do isplate;
- 224,26 EUR od 10.10.2015. do isplate;
- 224,26 EUR od 10.11.2015. do isplate;
- 224,23 EUR od 10.12.2015. do isplate;
- 226,23 EUR od 10.01.2016. do isplate;
- 225,11 EUR od 10.02.2016. do isplate;
- 225,11 EUR od 10.03.2016. do isplate;
- 225,07 EUR od 10.04.2016. do isplate;
- 225,11 EUR od 10.05.2016. do isplate;
- 225,13 EUR od 10.06.2016. do isplate;
- 225,13 EUR od 10.07.2016. do isplate;
- 224,24 EUR od 10.08.2016. do isplate;
- 224,21 EUR od 10.09.2016. do isplate;
- 224,26 EUR od 10.10.2016. do isplate;
- 224,24 EUR od 10.11.2016. do isplate;
- 224,26 EUR od 10.12.2016. do isplate;
- 248,53 EUR od 10.01.2017. do isplate;
- 246,88 EUR od 10.02.2017. do isplate;
- 246,82 EUR od 10.03.2017. do isplate;
- 246,82 EUR od 10.04.2017. do isplate;
- 246,82 EUR od 10.05.2017. do isplate;
- 246,82 EUR od 10.06.2017. do isplate;
- 246,88 EUR od 10.07.2017. do isplate;
- 241,50 EUR od 10.08.2017. do isplate;
- 241,46 EUR od 10.09.2017. do isplate;
- 241,50 EUR od 10.10.2017. do isplate;
- 241,53 EUR od 10.11.2017. do isplate;
- 241,53 EUR od 10.12.2017. do isplate;
- 243,82 EUR od 10.01.2018. do isplate;
- 241,41 EUR od 10.02.2018. do isplate;
- 241,41 EUR od 10.03.2018. do isplate;
- 241,45 EUR od 10.04.2018. do isplate;
- 241,43 EUR od 10.05.2018. do isplate;
- 241,41 EUR od 10.06.2018. do isplate;
- 241,43 EUR od 10.07.2018. do isplate;
- 234,33 EUR od 10.08.2018. do isplate;
- 234,29 EUR od 10.09.2018. do isplate;
- 234,29 EUR od 10.10.2018. do isplate;
- 234,29 EUR od 10.11.2018. do isplate;
- 234,33 EUR od 10.12.2018. do isplate;
- 236,00 EUR od 10.01.2019. do isplate;
- 232,89 EUR od 10.02.2019. do isplate;
- 232,89 EUR od 10.03.2019. do isplate;
- 232,91 EUR od 10.04.2019. do isplate;
- 232,93 EUR od 10.05.2019. do isplate;
- 232,89 EUR od 10.06.2019. do isplate;
- 232,89 EUR od 10.07.2019. do isplate;
- 217,46 EUR od 10.08.2019. do isplate;
- 217,50 EUR od 10.09.2019. do isplate;
- 217,48 EUR od 10.10.2019. do isplate;
- 217,46 EUR od 10.11.2019. do isplate;
- 217,48 EUR od 10.12.2019. do isplate;
- 220,57 EUR od 10.01.2020. do isplate;
- 218,46 EUR od 10.02.2020. do isplate;
- 218,47 EUR od 10.03.2020. do isplate;
- 218,53 EUR od 10.04.2020. do isplate;
- 218,53 EUR od 10.05.2020. do isplate;
- 218,50 EUR od 10.06.2020. do isplate;
- 218,53 EUR od 10.07.2020. do isplate;
- 214,35 EUR od 10.08.2020. do isplate;
- 214,38 EUR od 10.09.2020. do isplate;
- 214,41 EUR od 10.10.2020. do isplate;
- 214,41 EUR od 10.11.2020. do isplate;
- 214,38 EUR od 10.12.2020. do isplate;
- 216,70 EUR od 10.01.2021. do isplate;
- 215,09 EUR od 10.02.2021. do isplate;
- 215,06 EUR od 10.03.2021. do isplate;
- 215,05 EUR od 10.04.2021. do isplate;
- 215,11 EUR od 10.05.2021. do isplate;
- 215,09 EUR od 10.06.2021. do isplate;
- 215,11 EUR od 10.07.2021. do isplate;
- 207,81 EUR od 10.08.2021. do isplate;
- 207,81 EUR od 10.09.2021. do isplate;
- 207,81 EUR od 10.10.2021. do isplate;
- 207,78 EUR od 10.11.2021. do isplate;
- 207,81 EUR od 10.12.2021. do isplate;
- 210,10 EUR od 10.01.2022. do isplate;
- 203,34 EUR od 10.02.2022. do isplate;
- 203,31 EUR od 10.03.2022. do isplate;
- 203,31 EUR od 10.04.2022. do isplate;
- 203,34 EUR od 10.05.2022. do isplate;
- 203,37 EUR od 10.06.2022. do isplate;
- 203,37 EUR od 10.07.2022. do isplate;
- 184,15 EUR od 10.08.2022. do isplate;
- 184,11 EUR od 10.09.2022. do isplate;
- 184,18 EUR od 10.10.2022. do isplate;
- 184,15 EUR od 10.11.2022. do isplate;
- 184,18 EUR od 10.12.2022. do isplate;
- 186,53 EUR od 10.01.2023. do isplate;
- 158,38 EUR od 10.02.2023. do isplate;
- 158,33 EUR od 10.03.2023. do isplate;
- 158,32 EUR od 10.04.2023. do isplate;
- 158,33 EUR od 10.05.2023. do isplate;
- 158,32 EUR od 10.06.2023. do isplate;
- 158,38 EUR od 10.07.2023. do isplate;
- 128,37 EUR od 10.08.2023. do isplate;
- 128,33 EUR od 10.09.2023. do isplate;
- 128,37 EUR od 10.10.2023. do isplate;
- 128,39 EUR od 10.11.2023. do isplate;
- 128,39 EUR od 10.12.2023. do isplate;
- 174,87 EUR od 10.01.2024. do isplate;
a sve to u roku od 15 dana.
VI Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"Tuženik je dužan tužitelju s naslova buduće izgubljene zarade (rente) mjesečno isplaćivati iznos od 174,87 EUR, a koji je iznos tuženik dužan plaćati na ruke tužitelju do desetog dana u mjesecu za protekli mjesec počam od 10.02.2024. pa nadalje, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time što je sve dospjele obroke dužan isplatiti odmah zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od dospijeća svakog pojedinog obroka pa do isplate, a buduće i neisplaćene obroke plaćati zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog obroka pa do isplate, a sve to u roku od 15 dana."
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi koju je podnio ovom sudu dana 10.03.2009. navodi da je dana 28.03.2008. nastradao kao radnik CHROMOS AGRO d.d. dok je radio na istovaru kontejnerskog vagona. Naime, toga dana uobičajeno je obavljao svoj posao. Ručno je istovarivao robu (vreće od cca 25 kg) i slagao ih na paletu. Kada je paleta bila puna, viljuškarist bi uzeo paletu i odvezao je. Dok je bio zaokupljen istovarom druge robe iz vagona, u povratku po novu paletu, viljuškarist se vraćao viljuškarom unatrag, i udario ga u leđa zadnjim dijelom viljuškara, oborio ga na pod i prešao kotačima preko desne noge. Tom prilikom tužitelj je zadobio teške tjelesne ozljede. Društvo CHROMOS AGRO d.d. u vrijeme štetnog događaja imalo je s tuženikom sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti pa je stoga tuženik dužan nadoknaditi tužitelju štetu nastalu u nezgodi na radu. Dana 28.01.2009. tužitelj se obratio tuženiku sa prijedlogom sklapanja izvansudske nagodbe pa je dakle tuženik imao mogućnost utvrditi osnovanost i visinu štete, a kako tuženik tužitelju nije dostavio ponudu za naknadu štete, tužitelj tužbom zbog zadobivenih ozljeda potražuje naknadu štete obzirom da su mu zaostale trajne posljedice, da zbog težine zadobivenih ozljeda nije u stanju obavljati poslove kojima se ranije bavio, da je trpio bolove, strah, da je kod tužitelja zaostalo naruženje te da je dok se liječio bila potrebna tuđa pomoć druge osobe. Slijedom navedenog tužitelj potražuje iznos od 10.617,82 eur sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 28.01.2009. do isplate te potražuje troškove postupka sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja presude do isplate.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne osporava nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju. Na strani tužitelja postoji odgovornost za nastanka predmetnog štetnog događaja jer je do istog došlo zbog "izvođenja radne operacije na način protivan pravilima zaštite na radu". Tužba je preuranjena jer liječenje tužitelja do podnošenja tužbe nije dovršeno. Tuženik osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Predlaže da sud odbije ili odbaci tužbu uz naknadu parničnog troška tuženiku.
3. U podnesku od 01.06.2012. tužitelj obavještava sud da mu je rješenjem HZMO, Područne službe Zagreb od 16.06.2009. priznato pravo na invalidsku mirovinu upravo zbog invaliditeta nastalog u štetnom događaju. U trenutku prestanka radnog odnosa kod CHROMOS AGRO d.d. njegova plaća iznosila je 3.500,00 kn, dok mu mirovina iznosi 1.610,00 kn, pa kako je do umirovljenja došlo isključivo zbog posljedica ozljede koju je zadobio u štetnom događaju dana 28.03.2008., smatra da mu je tuženik temeljem odredbe čl. 1095. st. 2. ZOO dužan nadoknaditi razliku između mirovine koju prima i plaće koju je imao dok je radio.
4. Tuženik je tijekom postupka isticao da je temeljem police osiguranja po kojoj tužitelj potražuje naknadu i koja je dostavljena uz tužbu svota osiguranja po štetnom događaju limitirana s iznosom od 200.000,00 kn (26.544,56 eur), prigovor isključenja odgovornosti temeljem odredbe čl. 8. st. 1. toč. 9. Uvjeta za osiguranje od odgovornosti te odredbe čl. 27. st. 4. Uvjeta za osiguranje od odgovornosti, isticao je da tužitelj temeljem rješenja HZMO-a od 12.11.2009. počevši od mjeseca studenog 2009. pa nadalje prima mjesečnu naknadu za tjelesno oštećenje u iznosu od 185,96 kn što znači da je tužitelj s ovog osnova do 12.06.2017. (datum podneska tuženika) primio ukupno 16.922,36 kn, a kapitalizirani iznos buduće naknade koju će tužitelj s ovog osnova primiti iznosi 26.910,56 kn pa zbroj navedenih iznosa (43.832,92 kn) valja odbiti od naknade neimovinske štete koju sud eventualno odmjeri tužitelju, a također je tuženik u odnosu na podnesak tužitelja od 12.04.2022. na ročištu 19.01.2024. istaknuo prigovor zastare u odnosu na povišeni dio zahtjeva s osnova naknade neimovinske štete i tuđe pomoći i njege, a podredno u odnosu na taj dio zahtjeva se protivi utuženom tijeku zateznih kamata za period do postavljanja tog dijela zahtjeva.
5. Sud je u svrhu dokaza izvršio uvid u prijedlog radi sklapanja izvansudske nagodbe (list 5-7 spisa), policu osiguranja imovine (list 8 spisa), prijavu o ozljedi na radu (list 9-12, 150-152 spisa), ugovor o radu na određeno vrijeme (list 13-16 spisa), medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 17-32, 92, 220-221, 229-235, 245-269, 293- 299 spisa), izjavu CO (list 49, 65-66 spisa), zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 16.04.2008. (list 54-56 spisa), zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 21.04.2008. (list 57-64 spisa), izjavu FO (list 67-68 spisa), izjavu tužitelja (list 69-70 spisa), rješenje HZMO Područna služba u Zagrebu od 12.11.2009. (list 79, 142-144 spisa), Uvjete za osiguranje od odgovornosti (list 93-96 spisa), rješenje HZMO Područna služba u Zagrebu od 16.06.2009. (list 104-105 spisa), rješenje HZMO Područna služba u Zagrebu od 07.10.2011. (list 106 i 149 spisa), opće podatke o osiguraniku s opisom poslova koje je obavljao od 01.12.2008. (list 107-108 spisa), opće podatke o osiguraniku s opisom poslova koje je obavljao od 15.05.2009. (list 108-109 spisa), platne liste tužitelja (list 115-131 spisa), nalaze i mišljenja ovlaštenih vještaka HZMO-a (list 134-140 spisa), privremeno rješenje HZMO od 01.10.2009. (list 141 spisa), rješenje HZMO 16.06.2009. (list 145 spisa), rješenje HZMO 23.12.2009. (list 146-147 spisa), rješenje HZMO 24.12.2009. (list 148 spisa), obavijest o utvrđenoj privremenoj nesposobnosti za rad od 02.06.2008. (list 222 spisa) i dopis dr. LOD (list 223 spisa), radnu knjižicu tužitelja (list 224-228 spisa), presliku zdravstvenog kartona (list 223-241, 270-292 spisa), sudsku praksu (list 321-323, 546-555, 585-607 spisa), dopis HZMO od 25.10.2017. (list 335 spisa), dopis HZMO od 06.03.2018. (list 387 i 389 spisa), izračun kapitalizacije rente od 12.02.2021. (list 507 spisa), dopis HZMO od 25.07.2022. (list 613-614 spisa), dopis HZMO od 05.05.2023. (list 626 spisa), dopis HZMO od 19.12.2023. (list 633 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Davoru Duvančiću, specijalistu ortopedske kirurgije i traumatologije (list 84-86 spisa), usmeno očitovanje vještaka dr. Davora Duvančića (list 97 spisa), medicinsko vještačenje po dr. Astrid Bokulić, stalnoj sudskoj vještakinji medicine rada (list 187-217 spisa), usmeno očitovanje dr. Astrid Bokulić (list 337-338 spisa, uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka zaštite na radu dipl. ing. stroj. ŠO (list 430-434 spisa), vještačenje po vještaku zaštite na radu dipl. ing. stroj. ŠO iz MIKRIJAD d.o.o. (list 447-453 spisa), usmeno očitovanje vještaka ŠO (list 521 spisa), medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima dr. sc. Davorki Paladino, neurologu i doc. dr. PO, ortopedu (list 562-564 spisa), pisana nadopunu nalaza i mišljenja dr. sc. Davorke Paladino, neurologa i doc. dr. PO, ortopeda (list 640 spisa), pisano očitovanje dr. sc. Davorke Paladino, neurologa i doc. dr. PO, ortopeda (list 642 spisa), financijsko vještačenje po Darku Prpiću, dipl. oec., stalnom sudskom vještaku za financije, računovodstvo i vrijednosne papire (list 651-669 spisa), pisano očitovanje vještaka dr. Davora Duvančića (list 689-690 spisa), usmeno očitovanje vještaka dr. PO, dr. Davorke Paladino i dr. Davora Duvančića (list 695 spisa), saslušani su svjedoci FO (list 41 spisa), GO (list 42 spisa), IO (list 47 spisa), ČO (list 51-52 spisa) i tužitelj (list 48 spisa).
6. U svrhu dokaza nije prihvatio izvješće privatnog detektiva JO sa fotografijama obzirom da je navedeno izvješće sačinjeno izvan sudskog postupka po narudžbi tuženika te nema dokaznu snagu u ovom postupku.
7. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.
8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete zbog ozljeđivanja u štetnom događaju od 28.03.2028. kada je kao radnik CHROMOS AGRO d.d. doživio ozljedu na radu.
9. Iz tijeka postupka je razvidno na među parničnim strankama nije sporan nastanak štetnog događaja i pasivna legitimacija tuženika temeljem police osiguranja od odgovornosti broj: I 068228120 koju je ugovaratelj CHROMOS AGRO d.d. u vrijeme štetnog događaja imao sklopljenu sa tuženikom.
10. Sporna je odgovornost, osnovanost prigovor isključenja odgovornosti i prigovor limita, visina tužbenog zahtjeva te tijek zatraženih zakonskih zateznih kamata pa je tijekom postupka valjalo riješiti ova sporna pitanja.
11. Uvidom u ugovor o radu na određeno vrijeme utvrđeno je da je tužitelj LO kao radnik dana 14.03.2008. sklopio navedeni ugovor s CHROMOS AGRO d.d kao poslodavcem, da je ugovor sklopljen za poslove koji pripadaju radnom mjestu pomoćni radnik u proizvodnji i skladištu u Sektoru prodaje i primjene/Tehnički sektor, da je osim navedenih poslova koji proizlaze iz navedenog radnog mjesta, radnik dužan raditi sve pripremne izvršne poslove te sve druge poslove koji s obzirom na organizaciju rada, pravila i djelatnosti struke spadaju u njegov djelokrug rada, a u slučaju više sile, izvanrednih okolnosti i prijeke potrebe organizacije rada radnik je dužan obavljati i sve druge poslove koje mu naredi neposredni rukovoditelj u skladu s tom naravi ili potrebama. Radnik će poslove početi obavljati 17.03.2008., a ugovor o radu traje do 15.07.2008.
12. Uvidom u prijavu o ozljedi na radu utvrđeno je da je zaposlenik LO, pomoćni radnik u proizvodnji i skladištu, dana 28.03.2008. u 13,00 sati ozlijeđen na način da ga je udario viličar prilikom vožnje unatrag. Kao neposredni rukovoditelj naznačen je GO, a kao očevidac FO.
13. Uvidom u opće podatke o osiguraniku LO s opisom poslova koje obavlja utvrđeni su slijedeći poslovi: istovar kamiona (vagona) po prispijeću sirovina, pom. sredstava i dr., otprema sirovine i ambalaže u pogonu, utovar gotovih proizvoda u sredstva internog transporta, sortiranje i otprema ambalaže, utovar gotove robe prilikom otpreme kupcima, održavanje čistoće i reda u skladištu i tvorničkom krugu, kao sirovine i materijal naznačeni su: ambalaža (kutije, plastične boce i bačve) i sirovine, a kao sredstva rada: ručni alat, ručni viličar i kosilica za travu.
14. Uvidom u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 21.04.2008. povodom teže ozljede na radu radnika LO utvrđeno je da je prije sastavljanja zapisnika obavljena rekonstrukcija nastalog događaja, da su izjavu o događaju dali ČO, FO i tužitelj, utvrđeni su podaci o poslodavcu, ozlijeđenom radniku te je navedeno da se ozljeda se dogodila na tvorničkom krugu ispred Skladišta sirovina. Prema izjavama LO, ozlijeđenog radnika, GO, voditelja Skladišne službe, Zajima Skule, vozača viličara i FO, skladišnog radnika, dobiveni su sljedeći podaci vezano uz nastali događaj: Dana 28.03.2008. u tvorničkom krugu ispred Skladišta sirovina bio je parkiran kamion na kojem se nalazio tzv. brodski kontejner sa sirovinom pakiranom u vrećama. Sirovinu je trebalo istovariti pomoću viličara i premjestiti ju na plato ispred Skladišta sirovina. MO je rasporedio FO i SO da se popnu u kontejner i ručno slažu vreće na drvene palete. Prazne palete je na kontejner dovozio MO pomoću diesel viličara, proizvođača „Caterpillar", tip: DP20K, inv. broj: 4 D. Palete su bile složene jedna na drugu s lijeve strane kamiona. Kada bi složili potreban broj vreća, on ih je pomoću viličara prevozio na plato ispred Skladišta sirovina. Kad se je u jednom trenutku vratio viličarom do kamiona vidio je LO da stoji s desne strane kamiona i čuo je da razgovara sa SO o načinu slaganja vreća na paletu. Zatim je vilicama viličara zahvatio praznu paletu, pogledao u smjeru iza viličara i nije primijetio nikoga u zoni kretanja viličara te je krenuo viličarom unatrag. Prema vlastitoj izjavi, a to potvrđuju FO i LO, vozio je polagano i oprezno. U jednom momentu je osjetio da je kotač naišao na prepreku te je odmah zaustavio viličar, pokrenuo ga prema naprijed, zaustavio kretanje i povukao ručnu kočnicu. Zatim je brzo sišao s viličara i zajedno sa FO pokušao pomoći LO da se pridigne. Naime, on je ležao na tlu u poluležećem položaju. MO je izjavio da ne zna kada i kako se LO našao iza viličara. Ozlijeđeni LO je izjavio da je neposredno prije ozljeđivanja bio leđima okrenut i kretao se prema kamionu. Nije primijetio, niti čuo nailazak viličara . Tek je osjetio da ga nešto ruši i pao je na tlo. Također je izjavio da je MO srećom vozio polagano i oprezno te da je vozio brže, vjerojatno bi čuo nailazak viličara, ali tada MO ne bi uspio tako brzo zaustaviti viličar i bio bi teže ozlijeđen. LO je izjavio da je i sam osposobljen za vozača viličara i da je na prijašnjim poslovima obavljao taj posao. Zbog toga je svjestan da i radnici koji rade u okolini gdje se radi viličarom moraju biti oprezni. S obzirom na način rada LO se nije trebao nalaziti pored kamiona, a pogotovo ne u zoni kretanja viličara. GO je organizirao da se ozlijeđeni službenim osobnim automobilom preveze u Kliniku za traumatologiju Zagreb, Zagreb, Draškovićeva 19. Nakon pružene liječničke pomoći i pregleda je operiran te zadržan na liječenju u bolnici. Radnik je zadobio prijelom kosti u desnom stopalu i djelomično iščašenje zadnjeg dijela stopala. Prema izjavi ozlijeđenog radnika on je koristio ova osobna zaštitna sredstva: radno odijelo, niske radne cipele s čeličnom kapicom i gumenim rebrastim potplatom i zaštitne kožne rukavice. To potvrđuju i očevici.
15. Svjedok FO iskazao je da je u svezi štetnog događaja vidio samo i isključivo trenutak kada je viljuškar kojeg je vozač vozio unatrag svojim zadnjim kotačem došao do noge tužitelja s tim da mu nije prešao kotačem preko noge. Gdje se tužitelj nalazio prije toga, kako je stajao ne zna, već je vidio ovaj trenutak kada mu je viljuškar došao do noge u kom trenutku je tužitelj pao i svi su mu priskočili u pomoć. Viljuškar je vozio najbolji vozač, a da je netko drugi od njih vozio, posljedice bi zasigurno bile teže. Prilikom obavljanja poslova svi su propisno odjeveni, što podrazumijeva da na nogama imaju cipele sa zaštitnim čeličnim kapicama, zaštitna odjela, što je imao i tužitelj kritične zgode. Koliko je njemu poznato to vozilo viličar proizvodi određeni zvuk vožnje unatrag koji se po njegovim procjenama može čuti, a položaj tužitelja u trenutku kontakta sa viličarem nije vidio.
16. Svjedok GO iskazao je da nije očevidac predmetne nezgode, već je nakon nezgode pristupio na mjesto događaja i sastavio internu prijavu o ozljedi na radu na temelju iskaza vozača viličara CO i FO te istu predao svojim nadređenima koji sastavljaju prijavu o ozljedi na radu na daljnju obradu, sukladno Zakonu. Tužitelj u vrijeme nezgode nije bio raspoređen na radni zadatak istovara jer sukladno njihovim radnim rasporedima on ili skladištar raspoređuju pomoćne radnike prema potrebi posla na obavljanje zadataka, a u vrijeme štetnog događaja, tužitelj nije upućen na obavljanje radnog zadatka prilikom kojeg je došlo do ozljede na radu. Prema pravilima nitko se ne može niti nalaziti u blizini mjesta istovara ukoliko nije raspoređen na obavljanje radnog zadatka istovara. Tužitelj je prilikom zaposlenja dostavio dokaz da je osposobljen za rad na siguran način, odnosno da ima položen ispit zaštite na radu, a kako se tužitelj našao na mjestu nezgode može samo pretpostavljati da je htio pomoći bez da je upućen da pomogne drugim radnicima. Tužitelj je kritične zgode bio propisno odjeven, što podrazumijeva zaštitnu odjeću i obuću. Njihov posao je tako koncipiran da radnici prema potrebi posla budu upućeni na istovar. Može se dogoditi da jedno vrijeme ne budu raspoređeni apsolutno ni na kakav posao, već se odmaraju u dnevnom boravku predviđenom za odmaranje do slijedećeg poziva, a o rasporedu poslova se ne vodi pisana evidencija već se izdaju usmeni nalozi. Pomoćni radnici, kao što je bio tužitelj jednako kao i sve druge osobe ne smiju se kretati u području rada, ako nisu upućeni od strane nadređene osobe na obavljanje radnog zadatka. S obzirom na složenost i vrstu poslova na obavljanje radnog zadatka na kojem je tužitelj nastradao, tužitelj nije raspoređen, već su raspoređeni tri druga radnika, a tužitelj niti jednog od ta tri raspoređena radnika nije zamjenjivao. Toj trojici radnika tužitelj se samoinicijativno pridružio u obavljanju njima zadanog radnog zadatka.
17. Svjedok IO iskazao je da je zajedno sa ŽO bio na kamionu i istovarivali su robu koju su dodavali tužitelju i još jednom radniku koji su tu robu stavljali na palete. U jednom trenutku i ŽO i on su vikali: " L, pazi", jer su vidjeli da viljuškar ide unatrag i to pod velikim gasom, odnosno brzinom i tako je brzo došlo do udara u tužitelja da ni to njihovo vikanje nije moglo pomoći i tužitelj je od udara pao na zemlju, a viljuškar ga je udario svojim zadnjim desnim dijelom. Što se tiče kretanja viljuškara navodi da se nije kretao ravno, već nekako u polukrug, a tužitelj mu se nalazio nekako bočno u odnosu na njegov smjer kretanja. Po njegovom mišljenju tužitelj je mogao vidjeti nailazak viljuškara i čuti njegov dolazak, međutim, očito je bio zamišljen i nije obraćao pažnju, jer se motor viljuškara, koji je dizel, jasno i glasno čuje. Po njegovom mišljenju nezgodu je skrivio vozač viljuškara, jer nije obazrivo vozio, već, kao što je rekao vozio je prebrzo. Osim što je viljuškar udario u tužitelja, prešao mu je i preko noge zadnjim desnim kotačem. Tužitelj je mogao čuti i vidjeti viljuškara dok su se nalazili paralelno jedan uz drugog. U trenutku nezgode tužitelj se od mjesta istovara nalazio udaljen 2 do 2,5 m. Nije mu poznato da bi ih netko od nadređenih upozoravao o mjerama opreza na radnom mjestu.
18. Svjedok ČO iskazao je da je Croma Agro d.d. skladištar i da vozi viljuškar, koji je vozio i kritične zgode, da nije pregazio viljuškarom preko noge izvješće privatnog detektiva JO sa fotografijama (list 340-385 spisa) i tužitelja, već mu je skinuo do pola cipelu u predjelu pete. Kada se kretao viljuškarom vidio je sa svoje desne strane tužitelja koji je gosp. IO sugerirao kako će slagati palete, a kako je došlo do toga da se on nađe iza viljuškara, doista mu nije jasno. Sve se dogodilo u tzv. manipulativnom prostoru namijenjenom i označenom za kretanje viljuškara kuda se i drugi radnici mogu kretati ali se moraju kretati oprezno. Tužitelj je kritične zgode imao svu potrebnu zaštitnu opremu i kada je došlo do toga da mu je viljuškarom skinuo cipelu odmah je zaustavio viljuškar i pritekao mu u pomoć, on se tada mogao kretati nogom, ali je rekao da ima jako velike bolove u nozi, radi čega su ga službenim vozilom odvezli u bolnicu. Nakon nezgode inspektoru rada dao je svoju izjavu. Vozio je jako sporo i pažljivo kao što to uvijek čini, a što je i sam tužitelj inspektoru rada izjavio. Ponovio je da nije viljuškarom prešao preko noge tužitelja, već mu je nagazio desnu nogu u predjelu pete, a sa zadnjim dijelom viljuškara udario je u tužitelja i on je u polu ležećem položaju pao na pod, s tim da je on odmah zaustavio viljuškar čim je osjetio otpor. Tužitelj se na mjestu rada nalazio kao druga ekipa za istovar koja je zamjenjivala prvu ekipu. Kada se kretao viljuškarom uzeo je praznu paletu da ju namjesti za istovar na kamion. Njemu ni danas nije jasno kako se tužitelj našao iza viljuškara, s obzirom da gaje prethodno vidio sa svoje desne strane. Tužitelj je od zadnjeg dijela kamiona bio udaljen nekakvih 3 m, a on ga je uočio na udaljenosti od cca 5 -6 m.
19. Tužitelj LO iskazao je da se u trenutku štetnog događaja istovarivala roba na način da je ista slagana na palete, a on je prebrojavao složenu robu i popravljao da bude dobro složena i tako je složio jednu paletu koju je viljuškar odvezao, a on se vraćao prema kamionu i u trenutku dok je išao njemu s leđa naišao je viljuškar, udario ga i oborio na zemlju i prešao kotačem preko njegove noge. Viljuškara koji ga je udario nije mogao vidjeti, jer mu je došao s leđa, a nije ga ni čuo, jer da ga je čuo pokušao bi ga izbjeći. Osim viljuškara koji ga je udario ispred njega je bio još jedan viljuškar koji je obavljao poslove prijevoza paleta i koji je također bio upaljen i nikakvi zvukovi ga nisu upozoravali na to da bi se trebao skloniti od viljuškara koji ga je udario. Vozaču viljuškara moralo je biti poznato da je on tu na radnom mjestu jer je on jedini slagao palete koje su dva viljuškara odvozila i oni su ga vidjeli da to radi.
20. Sud je u cijelosti prihvatio kao logične, životne i uvjerljive iskaze saslušanih svjedoka FO i CO te iskaz tužitelja kao i iskaz AO osim u dijelu u kojem je iskazivao da se viljuškar kretao brzo je je taj dio iskaza u suprotnosti s iskazima ostalih saslušanih svjedoka, dok nije prihvatio iskaz svjedoka GO u dijelu u kojem je iskazao da tužitelj u vrijeme nezgode nije bio raspoređen na radni zadatak istovara obzirom da je taj dio njegovog iskaza u suprotnosti s ostalim provedenim dokazima i prema ocjeni suda subjektivan radi izbjegavanja vlastite odgovornosti obzirom da je isti bio neposredno nadređeni djelatnik tužitelju.
21. Na uviđaju na licu mjesta koje je provedeno u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja, punomoćnika tuženika, svjedoka GO i HO te stalnog sudskog vještaka za strojarstvo i zaštitu na radu ŠO tužitelj je pokazao da je ispred skladišta bio parkiran kamion sa brodskim kontejnerom i robom te je naveo da je njegov neposredno nadređeni bio GO, koji je na navedene poslove rasporedio 6 djelatnika. Dalje je naveo da se nalazio pored kamiona gdje je istovarivao vreće i slagao ih na paletu koja se nalazila na podu. Skladištar Skula viljuškarom je tu paletu prevozio, a tužitelj je išao za njim i pridržavao vreće da ne bi pale. Kada se okrenuo prema kamionu, putem do kamiona, viljuškar koji se vraćao udario ga je u desnu nogu zbog čega je pao na pod, a cipela mu je spala s noge. Svjedok ČO naveo je da je predmetne prilike upravljao viličarom i da je bio zadužen za obavljanje navedenog posla. Za natovarivanje paleta bile su zadužene dvije ekipe po dva radnika i u jednoj od njih je bio tužitelj. U momentu događaja tužitelj nije trebao istovarivati vreće, odnosno nije trebao biti na mjestu događaja jer je bio u drugoj ekipi. Nakon toga pokazao je da se viličarom u naprijed približio kamionu, te odložio praznu paletu na kamion. Kada su je radnici napunili, sa viličarom je prišao kamionu, podigao paletu viličarom nakon čega je viličar krenuo u nazad, nekoliko metara u lijevo i odvezao paletu do vrata skladišta i tako svaki put. U momentu kada se viličarom, na kojem je bila puna paleta, kretao unazad osjetio je da je kotač viličara zapeo za nešto, zaustavio je viličar i vidio tužitelja kako leži pored viličara. Tužitelj se odmah žalio da ga boli noga. Cipela mu je bila polu izuvena, jednim djelom je bila na nozi. Tužitelju je izuo cipelu i pružio prvu pomoć. Iskazao je da je prije stradavanja tužitelja, na opisani način, već istovario 4-5 paleta. Nakon toga ČO je na mjesto događaja dovezao viličar kojeg je sudski vještak pregledao. Konstatirano je da viličar koji je dovezen prilikom vožnje unazad daje zvučne signale. Viljuškar nema retrovizore .Tužitelj je naveo da u vrijeme štetnog događaja viličar nije davao zvučne signale.
22. Sud je u cijelosti prihvatio kao logične, životne i uvjerljive iskaze saslušanih svjedoka FO i CO te iskaz tužitelja kao i iskaz svjedoka AO osim u dijelu u kojem je iskazivao da se viljuškar kretao brzo je je taj dio iskaza u suprotnosti s iskazima ostalih saslušanih svjedoka, dok nije prihvatio iskaz svjedoka GO u dijelu u kojem je iskazao da tužitelj u vrijeme nezgode nije bio raspoređen na radni zadatak istovara obzirom da je taj dio njegovog iskaza u suprotnosti s ostalim provedenim dokazima i prema ocjeni suda subjektivan radi izbjegavanja vlastite odgovornosti obzirom da je isti bio neposredno nadređeni djelatnik tužitelju. Iskaza svjedoka CO sud prihvaća osim u dijelu u kojem je naveo
23. Na okolnost je li radni zadatak izvođen u skladu s pravilima zaštite na radu provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. stroj. ŠO koji je u pisanom nalazu i mišljenju naveo da je u konkretnom slučaju, a vezano za predmetni štetni događaj u kojem ja radnik LO prilikom istovara robe iz brodskog kontejnera na lokaciji Žitnjak bb, u Zagrebu, u krugu društva CHROMOS AGRO d.d., zadobio težu ozljedu na radu, u obliku prijeloma desnog stopala, poslodavac CHROMOS AGRO d.d. imao zakonski potrebnu dokumentaciju za viličar, rukovaoca viličarem i stradalog radnika LO. Nadalje, vještak je mišljenja da poslodavac nije poštivao Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta ( Narodne novine br. 49/86 ), pa je time radio suprotno članku 27. tog Pravilnika, jer ako se utovar i istovar tereta obavlja u grupama radnika, poslodavac je dužan odrediti i ovlastiti radnika koji će koordinirati radom grupe. Radnik koji koordinira radom grupe radnika, dužan je odrediti način rada, odrediti sredstva rada i izvršiti raspored radnika u grupama prema tehnologiji utovara ili istovara pojedinih vrsta tereta. Koordinator istovara tereta iz brodskog kontejnera morao je voditi brigu o načinu zamjene radnika u grupi ili načinu zamjene čitave grupe, a ne da se dogodi štetni događaj tako da je radnik samostalno odlučio ići nekog drugog radnika zamijeniti, a tom prilikom se našao iza viličara koji se kretao u nazad, a da ga vozač viličara nije vidio. Mehanizirani utovar u transportno sredstvo i istovar tereta iz transportnog sredstva pomoću dizalice, prijenosne trake, utovarivača, viličara ili sličnog uređaja, mora se obavljati po unaprijed utvrđenoj tehnologiji rada, ako takve tehnologije nema, poslodavac je radio suprotno članku 29. Pravilnika o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta. Dakle, poslodavac, CHROMOS AGRO d.d. bio je dužan proces rada, u konkretnom slučaju istovar tereta iz brodskog kontejnera, planirati, pripremiti i provoditi na način, da se osigura što djelotvornija zaštita radnika, te da se osigura djelotvorna zaštita okoliša. S tim u svezi poslodavac bio je dužan razraditi tehnologiju istovara i transporta s elementima sigurnosti, kojima bi se opasnosti i štetnosti za radnike, svele na najmanju moguću mjeru. Vještak je mišljenja da poslodavac nije imao takvu tehnologiju pa je time radio suprotno članku 44. st.1. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine br. 59/1996). Radnik LO, bio je dužan: obavljati poslove s dužnom pozornošću, te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zdravlju. Smatra se da radnik radi s dužnom pozornošću kada poslove obavlja sukladno znanjima koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način, te uputama poslodavca odnosno njegovog ovlaštenika. Iz svega gore navedenog vještak je mišljenja da se u trenutku nastanka štetnog događaja, poslodavac CHROMOS AGRO d.d. i radnik LO nisu pridržavali odredbi Zakona o zaštiti na radu i Pravilnika o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta, pa su gore navedene okolnosti i dovele do štetnog događaja i teškog stradavanja radnika LO.
24. Tužitelj je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka za zaštitu na radu radi čega je proveden dokaz usmenim očitovanjem vještaka.
25. Stalni sudski vještak na daljnju obradu, u usmenom očitovanju, a obzirom da je u pisanom nalazu i mišljenju naveo da se viličar smatra tehnički ispravnim, a koji zaključak je temeljio na predočenom zapisniku o ispitivanju i uvjerenju o ispravnosti viličara od 28.3.2007., dakle godinu dana prije nastanka predmetnog događaja, naveo je da je zapisnik o ispitivanju i uvjerenje o ispravnosti viličara doista od 28.3.2007., a da se štetni događaj dogodio 28.3.2008. Dalje je naveo da je 18.2.2008. u Narodnim novima br. 21/2008 objavljen Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme prema kojem Pravilniku je viljuškar trebao imati retrovizore i zvučni signal pri vožnji unazad. Dalje je naveo da su se strojevi s povećanim opasnostima ispitivali svake dvije godine, a to znači po tom uvjerenju, na dan štetnog događaja, viličar je bio ispravan. Iskazao je da u nalazu i mišljenju na str. 4, predzadnji pasos odozdo, stoji odgovor na pitanje kojih se to odredbi tužitelj nije pridržavao. Vještak je iskazao da ne zna kako se tužitelj našao iza viličara prilikom istovarivanja pete palete obzirom da je prije toga četiri palete istovario ispravno.
26. Nalaz i mišljenje vještaka zaštite na radu ŠO u svrhu dokaza ovaj prihvaća kao objektiva, uvjerljiv i izrađen u skladu s pravilima struke.
27. Analizirajući provedene dokaze sud je utvrdio da je tužitelj koji je bio zaposlen na radnom mjestu pomoćnog radniku proizvodnji i skladištu, dana 28.03.2008. zadobio težu ozljedu na radu, prilikom istovara robe iz brodskog kontejnera u krugu poslodavca CHROMOS AGRO d.d., da je do štetnog događaja došlo dok se tužitelj nalazio pored kamiona gdje je istovarivao vreće i slagao ih na paletu koja se nalazila na podu, da je skladištar ČO viljuškarom prevezao punu paletu i u momentu kada se viljuškarom vraćao vožnjom unazad udario je tužitelja zadnjim dijelom viljuškara u leđa zbog čega je tužitelj pao na pod, a viljuškar ga je udario u desnu nogu.
28. Utvrđeno je da poslodavac odnosno nadređeni djelatnik nije odredio i ovlastio radnika koji će koordinirati radom grupe iako se istovar obavljao u grupama radnika, te je utvrđeno da viljuškar nije imao retrovizore zbog čeg vozač viličara nije mogao vidjeti tužitelja koji se kretao iza viličara i nije imao zvučni signal pri vožnji unazad zbog čega tužitelj nije čuo viličara koji je došao njemu s leđa.
29. Odredbom čl. 15. st. 1. Zakona o zaštiti na radu ( Narodne novine br. 59/96,94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, dalje ZZR) propisano je da poslodavac odgovara za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću i u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava.
30. Odredbom čl. 1067. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO propisane su pretpostavke za oslobođenje od objektivne odgovornosti .Poslodavac odnosno ovdje osiguratelj se oslobađa ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti.
31. Tuženik na kojem je teret dokaza tijekom postupka nije dokazao da postoje okolnosti za oslobođenje od odgovornosti.
32. Utvrđeno je da ne postoji doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja obzirom da je tužitelj obavljao posao za koji je imao zaključen ugovor o radu, nosio je propisana osobna zaštitna sredstva za rad te nije utvrđeno da tužitelj rad nije obavljao s dužnom pozornošću i sukladno znanjima koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način, te uputama poslodavca odnosno njegovog ovlaštenika.
33. Slijedom navedenog utvrđena je isključiva odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja.
34. U odnosu na odgovornost neosnovano je pozivanje tuženika na odredbu čl. 27 st. 4 Uvjeta za osiguranje od odgovornosti obzirom da se navedeni čl. odnosi na građevinsku, montažnu i sličnu djelatnost te isti nije primjenjiv na konkretan slučaj.
35. Također je u cijelosti neosnovano pozivanje tuženika na odredbu čl. 8. st. 1. toč. 9 Uvjeta kojom je propisano da se osiguranje ne odnosi na štete koje su nastale kao posljedica svjesnog postupanja protivno propisima ili pravilima po kojima se obavlja djelatnost, odnosno zanimanje kao izvor opasnosti iz police jer tuženik ispunjenje pretpostavki za primjenu navedene odredbe tijekom postupka nije dokazao.
36. Radi utvrđivanja osnovanosti i visine potraživanja tužitelja proveden je dokaz uvidom u dokumentaciju u spisu, te je provedeno medicinsko vještačenje.
37. Stalni sudski vještak dr. Davor Duvančić u pisanom nalazu i mišljenju od 28.03.2013. naveo je da je tužitelj LO, rođen 1962., u predmetnom štetnom događaju zadobio prijelom desne kuboidne kosti stopala i pomak u kalkaneokuboidnom (petnokuboidnom) zglobu desnog stopala. Bolovi jakog intenziteta trajali su od trenutka ozljede do početnog zbrinjavanja u Klinici za traumatologiju, kad je primio lijekove protiv bolova i kada je bila postavljena longeta prije operacije, ukupno oko 4 sata, srednjeg intenziteta ukupno 7 dana, slabog intenziteta i povremeni bolovi traju i danas i ulaze u sklop pojačanih naprezanja. Primarni strah bio je jakog intenziteta od trenutka ozljede pa do dolaska u Kliniku za traumatologiju Zagreb oko 1 sat, sekundarni strah jakog intenziteta trajao je 2 dana, sekundarni strah srednjeg intenziteta 14 dana i sekundarni strah malog intenziteta ulazi u okvir pojačanih naprezanja. Ožiljci od operacije predstavljaju unakaženje lakog stupnja. Tuđa pomoć i njega tužitelju je bila potrebna u trajanju 3 mjeseca 2 sata na dan. Trajne posljedice ozljeđivanja iznose 25% u kojem omjeru će morati ulagati pojačane napore.
38. Tužitelj je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka radi čega je provedeno usmeno očitovanje dr. Davora Duvančića.
39. Vještak dr. Davor Duvančić u usmenom očitovanju te iza toga i pisanom očitovanju naveo je da u cijelosti ostaje pri svom nalazu i mišljenju. Naveo je da se radi o teškoj tjelesnoj ozljedi. Tegobe koje su navedene su zapravo izvedene iz medicinske dokumentacije i iz anamneze statusa nakon pregleda tužitelja. Nakon daljnjeg uvida naveo je da nema elemenata s medicinskog stajališta da bi se u nalazu i mišljenju vršila korekcija ocjene bolova i straha niti ima razloga da bi se korigirala ocjena naruženja s obzirom na utvrđeno gdje se nalaze i kakvi su ožiljci zaostali kod tužitelja. Glede navoda o spuštenosti svodova stopala naveo je da isto nije vezano za predmetni štetni događaj. Imao je u vidu činjenicu da tužitelj hoda uz pomoć jedne štake, a iz razloga što mu je tako lakše, ali on može hodati i bez štake, ali mu je onda teže, a što je sve cijenjeno prilikom ocjene trajnog invaliditeta. Pojasnio je da su kod tužitelja spušteni svodovi oba stopala ali da je to bilo tako i prije nezgode jer je spušteno stopalo i neozlijeđene noge. Glede navoda da tužitelj šepa, naveo je da po medicinskom stavu, radi se o funkcionalnom defektu kao posljedici ozljede, a ne o naruženju te je isto uzeto u obzir prilikom ocjene trajnih posljedica. Prilikom ocjene naruženja uzeo je u obzir sve aspekte s medicinskog stajališta po kojima se utvrđuje stupanj naruženja. Dakle, samo je vidljive ožiljke uzeo u obzir prilikom ocjene naruženja dok sve ostalo spada u funkcionalno oštećenje kao posljedica ozljede i operacije, a funkcionalno oštećenje je cijenio prilikom ocjene trajnih posljedica. Pri izradi pisanog nalaza i mišljenja uzeo je u obzir obje operacije i sve posljedice proizišle kako iz štetnog događaja, tako i iz oba operativna zahvata. Liječenje tužitelja može se smatrati završenim s početkom 2009. Ponovio je da su svi bolovi manjeg intenziteta koji su prisutni u svakodnevnom životu uklopljeni u jedinstvenu ocjenu trajnog invaliditeta. Glede ocjene za tuđom pomoći i njegom navodim da je bila potrebna od 07.04.2008. pa tijekom naredna tri mjeseca.
40. Tužitelj je u cijelosti ostao kod prigovora na nalaz i mišljenje vještaka medicinske struke te je predložio obnovu vještačenja po drugim vještacima.
41. Slijedom navedenog provedeno je medicinsko vještačenje po vještacima dr. Davorki Paladino, neurologu i doc. dr. PO, ortopedu koji su u pisanom nalazu i mišljenju naveli da je tužitelj u štetnom događaju zadobio frakturu kuboidne kosti desnog stopala, djelomično iščašenje desnog kalkaneokuboidnog zgloba i oguljotine kože desnog koljena radi kojih je provedeno adekvatno liječenje (u dva navrata je operacijski liječen) te je provedena i fizikalna terapija. Nakon završetka zaostaju bolovi i ograničene kretnje u gornjem i donjem nožnom zglobu desnog stopala srednjeg do težeg stupnja, zaostaje deformacija desnog stopala zbog kojeg je potrebno nositi ortopedske cipele. Zaostaju bolne i ograničene kretnje desnog koljena. Liječenje je završeno kod tužitelja nalazom ortopeda od 24.4.2009. Vještaci su mišljenja da postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja i zadobivenih ozljeda. Trajne posljedice zaostaju u visini od 25% sve s ortopedsko traumatološkog aspekta, a neurološkog aspekta nema trajnih posljedica. Tzv. primarni strah, u samoj situaciji ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja bio je intenzivan i kratkotrajan. Sekundarni strah, karakteriziran brigom za zdravlje i ishod liječenja, te odlazak na dva operativna zahvata, jačeg intenziteta trajao je 3 dana, srednjeg intenziteta 20 dana, manjeg intenziteta još 40 dana. Bol jačeg intenziteta imao je 4 dana, srednjeg 30 dana, a manjeg još 60 dana. Tuđa pomoć bila mu je potrebna 120 dana po 2 sata dnevno te još 150 dana 1 sat dnevno. Kod tužitelja je zaostalo naruženje srednjeg stupnja obzirom na ožiljke vidljive na desnom stopalu te šepanje i hod sa štakom.
42. Tužitelj nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka medicinske struke ali je predložio da se vještaci očituju da li se kod tužitelja radi o naruženju srednjeg stupnja koje je ponekad uočljivo trećima ili o naruženju srednjeg stupnja koje je vrlo uočljivo trećima.
43. U pisanoj dopuni nalaza i mišljenja vještaci dr davorka Paladino i dr PO naveli su da je kod tužitelja zaostalo naruženje srednjeg stupnja obzirom na ožiljke vidljive na desnom stopalu te šepanje i hod sa štakom. Naruženje je obzirom na šepanje te hod sa štakom vrlo uočljivo trećima.
44. Nakon medicinskog vještačenja izrađenog po vještacima dr. Davorki Paladino i dr. PO tuženik je predložio da se provede dokaz usaglašavanjem vještaka dr. Davora Duvančića, dr. Davorke Paladino i dr. ĐO.
45. U usmenom očitovanju dr. Davor Duvančić, nakon što sam izvršio uvid u nalaz i mišljenje vještaka dr. Davorke Paladino i dr. PO koji je izrađen 17.03.2022., dok je moj nalaz i mišljenje u ovom predmetu izrađen 28.03.2013., a tužitelja sam pregledao 07.03.2013., dakle 9 godina prije nego što je izrađen nalaz i mišljenje vještaka dr. Paladino i dr. PO naveo je da je u cijelosti suglasan s nalazom i mišljenjem kojeg su u ovom predmetu dali dr. Paladino i dr. PO. Vještaci dr. Davor Duvančić, dr. Davorka Paladino i dr. PO iskazali su da je ocjena invaliditeta jednaka i iznosi 25%.
46. Nalaz i mišljenje vještaka medicinske struke u svrhu dokaza ovaj sud prihvaća u cijelosti kao objektivno, logično i izrađeno u skladu s pravilima medicinske znanosti i iskustva, a na koji nakon usuglašavanja sudskih vještaka niti stranke nisu imale primjedbi.
47. Temeljem provedenih dokaza utvrđena je uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i ozljeda tužitelja te je utvrđeno da je zadobivanjem ozljeda u ovom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje čime je tužitelju nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u vezi sa čl. 1046. ZOO).
48. Utvrđena težina povrede i sve okolnosti u ovom slučaju opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu sukladno čl. 1100. st. 1. ZOO. U ovom slučaju radi se o kumulaciji više povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, pa je za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve utvrđene oblike neimovinske štete.
49. Uzimajući u obzir vrstu ozljeda, trajanje i intenzitet fizičkih bolova, neugodnosti koje je tužitelj trpjela tijekom liječenja (dvije operacije, nošenje longete, provođenje fizikalne terapije, kretanje uz pomoć štake), stupanj oštećenja zdravlja (25%), trajanje i intenzitet straha, te dob tužitelja u vrijeme štetnog događaja (46 godina), temeljem odredbe čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO, a primjenom čl. 223. ZPP, tužitelju pripada pravo na naknadu neimovinske štete u zatraženom iznosu od 13.672,19 eur.
50. Cijeneći nalazom i mišljenjem vještaka utvrđeni obim tuđe pomoći, sud je utvrdio da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć druge osobe u obimu od ukupno 390 sati, s time da tužitelju pripada naknada za tuđu pomoć i onda kada je ta pomoć pružana besplatno, od strane ukućana. Visina te naknade dosuđuje se prema neto zaradi osobe koja bi u mjestu u kojem je ta pomoć pružana bila sposobna pružiti takvu vrstu usluge, a ukoliko takva osoba ne postoji, visina te naknade dosuđuje se prema slobodnoj ocjeni suda. Imajući u vidu navedeno, tužitelju temeljem odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO, a u vezi s odredbom čl. 223. ZPP, po ovoj osnovi pripada iznos od 1.033,50 eur jer cijena sata tuđe pomoći i njege koja je tužiteljici bila potrebna, a prema prilikama i standardima troškova života iznosi po ocjeni ovog suda ne manje 2,65 eur po satu kako to zahtjeva tužitelj (2,65 eur x 390 sati = 1.033,50 eur).
51. Dakle, sud je utvrdio da tužitelju s osnova neimovinske štete te tuđe pomoći pripada utuženi iznos od 14.705,69 eur (13.672,19 eur + 1.033,50 eur) obzirom da je tuženikov prigovor da se od utvrđenog iznosa neimovinske štete treba oduzeti iznos primljene naknade za tjelesno oštećenje neosnovan jer je isti protivan važećoj sudskoj praksi.
52. Odredbom čl. 1103. ZOO propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Obzirom da je liječenje tužitelja prema završeno 24.04.2009. sud je tužitelju na dosuđeni iznos neimovinske štete i tuđe pomoći dosudio zakonsku zateznu kamatu počevši od 25.04.2009. do isplate, dok je preostali dio zahtjeva za isplatu zakonske zatezne kamate od 28.01.2009. do 24.04.2009. odbijen kao neosnovan.
53. U odnosu na tuženikov prigovor zastare u odnosu na povišeni dio zahtjeva s osnova naknade neimovinske štete i tuđe pomoći i njege iz podnesaka tužitelja od 12.04.2022. te u odnosu na taj dio zahtjeva protivljenje utuženom tijeku zateznih kamata za period do postavljanja tog dijela zahtjeva valja navesti da je Vrhovni sud Republike Hrvatske na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Su-IV-123/2024-5 od 27.05.2024. zauzeo pravno shvaćanje da u slučaju kad je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove (neprava preinaka) moguća i dopuštena (članak 190. i 191. ZPP), zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva, a tužitelju zakonske zatezne kamate teku od dospijeća prvotno postavljenog tužbenog zahtjeva slijedom čega se prigovori tuženika ukazuju neosnovanim u cijelosti.
54. Odredbom čl. 1095. st. 2. ZOO propisano je da ako ozlijeđeni zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno povećane, ili su mogućnosti njegova razvoja i napredovanja uništene ili umanjene, odgovorna osoba dužna je plaćati ozlijeđenomu određenu novčanu rentu kao naknadu štete.
55. Uvidom u rješenje HZMO, Područne službe Zagreb od 16.06.2009. utvrđeno je da se tužitelju kod kojeg je nastala profesionalna nesposobnost za rad priznaje počevši od 02.06.2009. pravo na invalidsku mirovinu.
56. Tužitelj tužbom potražuje rentu za izgubljenu zaradu koja se sastoji u razlici između invalidske mirovine koja mu se isplaćuje i plaće koju bi tužitelj primao
57. Radi utvrđenja da li kod tužitelja postoji preostala radna sposobnost nakon štetnog događaja, te u tom slučaju koje poslove može obavljati i u kojem opsegu provedeno je vještačenje po vještaku medicine rada dr. Astrid Bokulić.
58. Dr. Astrid Bokulić u pisanom nalazu i mišljenju navela je da je tužitelju nakon stradavanja u predmetnom štetnom događaju zaostala smanjena fleksija i ekstenzija desnog stopala malog stupnja u odnosu na lijevo stopalo, te da su pokreti bezbolni. Također ima degenerativne promjene u slabinskoj kralježnici sa posljedičnim bolovima u istoj sa širenjem u cijelu desnu nogu, te teške degenerativne promjene na desnom koljenu, degenerativne promjene na oba kuka, te jako spuštena stopala, koje bolesti nisu u svezi sa predmetnim štetnim događajem, te ih niti nije uzela u obzir prilikom ocjenjivanja radne sposobnosti tužitelja. Kod tužitelja nakon stradavanja u predmetnom događaju postoji preostala radna sposobnost. Tužitelj i dalje može obavljati poslove koje i sada radi na kupnji, preprodaji i uređenju automobila, prodaji akumulatora. Također može raditi kao portir, na aparatu za fotokopiranje, na razvrstavanju pošiljaka - pisama, administrativne poslove uz računalo i svim sličnim poslovima koji ne zahtijevaju dugotrajno hodanje, stajanje, često uspinjanje i silaženje po stepenicama i ljestvama, hodanje uzbrdo i nizbrdo i po neravnom terenu, te nošenje tereta preko 10 kg a koje poslove može obavljati u punom opsegu od 8 sati dnevno.
59. Tužitelj je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka dr. Astrid Bokulić koja je u svom usmenom očitovanju iskazala da tužitelj navodi da i danas hoda uz pomoć jedne štake budući da mu je hod bez štake otežan i bolan te da ne može obavljati poslove koji zahtijevaju duže stajanje, hodanje, često uspinjanje i silaženje po stepenicama i ljestvama, hodanje uzbrdo i nizbrdo, hodanje po neravnom terenu i nošenje tereta koji su teži od 10 kg. Kliničkim pregledom je ustanovila da tužitelj može hodati bez štapa, štake, da mu je dorzalna i plantarna fleksija desnog stopala malo zaostaje u odnosu na lijevo stopalo te da isto stopalo motilitetno nije bolno. Tužitelj se koristio štakom zbog straha da bi mu se nešto moglo dogoditi što je i izjavio stalnom sudskom vještaku dr. Davoru Duvančiću. U njezinom nalazu i mišljenju o preostaloj radnoj sposobnosti tužitelja decidirano je navela da je tužitelj sposoban upravo za poslove za koje ju je anamnestički izvijestio pri dolasku na klinički pregled u njezinu ustanovu. Također je navela da može raditi kao portir, na aparatu za fotokopiranje, na razvrstavanju pisama, administrativne poslove uz računalo, koji poslovi ne zahtijevaju nikakve nefiziološke i prisilne položaje tijela. Što se tiče nagluhosti mora napomenuti da u osobnom kontaktu sa tužiteljem nije bilo vidljivo da ne može komunicirati u normalnim kontaktima te mu ta nagluhost ne može smetati u obavljanju navedenih poslova. To što je tužitelj star 55 godina nije važno u ocjeni radne sposobnosti jer se ocjena radne sposobnosti određuje do stupanja u redovnu mirovinu. Također, nezaposlenost mladih ljudi u RH nema nikakve veze sa zaposlenjem i ocjenom radne sposobnosti tužitelja. Navela je da je vještak HZMO-a također donio rješenje da kod tužitelja postoji profesionalna nesposobnost za rad što znači da je sposoban za posao uz kontraindikacije. Na kontrolnom pregledu 7.10.2011. vještak HZMO-a potvrdio je rješenje od 2.6.2009. Navela je da po rješenju vještaka invalidske komisije o profesionalnoj nesposobnosti osiguranik ima pravo sam odlučiti da li će raditi na poslovima uz kontraindikacije ili će otići u invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad. Tjelesno oštećenje nema nikakve veze sa ocjenom radne sposobnosti, ono donosi samo stupanj tjelesnog oštećenja, ali ne donosi ocjenu radne sposobnosti, npr. slijepa osoba ima 100% tjelesno oštećenje, ali može raditi na prilagođenim radnim mjestima 8 sati dnevno.
60. Nalaz i mišljenje vještaka medicine rada dr. Astrid Bokulić u svrhu dokaza sud prihvaća ocjenjujući ga stručnim, logičnim i objektivnim te izrađenim na temelju cjelokupne dokumentacije u spisu te temeljem pregleda tužitelja.
61. Kako je tužitelj u vrijeme štetnog događaja imao 46 godina, bio potpuno radno sposoban i u radnom odnosu, pa makar i na određeno vrijeme, osnovano je očekivati da bi tužitelj ostvarivao zaradu svojim radom bez obzira da li kod istog ili drugog poslodavca, zbog čega nije odlučno bi li tužitelj nakon isteka vremena na koje je zasnovao radni odnos, bio primljen na neodređeno vrijeme. Zbog stupnja trajne invalidnosti kao isključive posljedice ozljeđivanja u štetnom događaju, što tuženik nije osporio, tužitelj je ostvario pravo na invalidsku mirovinu. Odlazak u invalidsku mirovinu, bez obzira što je vještakinja zaštite na radu utvrdila da kod tužitelja nakon stradavanja u predmetnom događaju postoji preostala radna sposobnost, zakonsko je pravo tužitelja, a što u svom mišljenju vještakinja i potvrđuje, koje pravo je tužitelj iskoristio, međutim isto ne dovodi u pitanje njegovo pravo na naknadu štete zbog izgubljene zarade, pa okolnost bi li tužitelj mogao naći posao s preostalom radnom sposobnošću za ovaj spor nije relevantna.
62. Radi utvrđivanja mjesečne razlike između invalidske mirovine koju tužitelj prima i plaće koju bi primao da je ostao raditi na radnom mjestu pomoćnog radnika u proizvodnji i skladištu odnosno NKV radnika i to počevši od 15.07.2009. nadalje provedeno je financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za financije, računovodstvo i vrijednosne papire dipl. oec. Darku Prpiću koji je u pisanom nalazu i mišljenju naveo da ukupno isplaćene invalidske mirovine iznose 355.461,20 kn, da ukupno izračunate neto plaće tužitelja da je ostao raditi na radnom mjestu pomoćnog radnika u proizvodnji i skladištu kod poslodavca CHROMOS AGRO d.d., iznose 634.881,05 kn, te da ukupno mjesečne razlike između invalidske mirovine koju tužitelj prima i plaće koju bi primao da je ostao raditi na radnom mjestu pomoćnog radnika u proizvodnji i skladištu odnosno NKV radnika i to počevši od 15.7.2009. do dana dostave podataka 31.12.2023. iznose 279.419,85 kn (što iznosi 37.085,39 EUR). Mjesečni iznosi razlike između invalidske mirovine i plaće koju bi tužitelj primao da je ostao raditi vidljivi su iz tablice na listu 14, 15 i 16 nalaza i mišljenja.
63. Nalaz i mišljenje vještaka financijske struke u svrhu dokaza ovaj sud prihvaća u cijelosti kao logičan, uvjerljiv, objektivan i izrađen prema pravilima struke, a na isti niti stranke nisu imale primjedbi.
64. Tim slijedom utvrđena je osnovanost i visina tužbenog zahtjeva naknade rente zbog izgubljene zarade, međutim obzirom da je tuženik tijekom postupka isticao da je
svota osiguranja po štetnom događaju limitirana s iznosom od 200.000,00 kn (26.544,56 eur), a što je sud doista i utvrdio uvidom u policu osiguranja broj I 068228120 koju je poslodavac tužitelja u predmetno vrijeme imao zaključenu s tuženikom u kojoj je ugovoreno da svota osiguranja za odgovornost prema djelatnicima po štetnom događaju iznosi 200.000,00 kn, a sud je tužitelju već s osnova neimovinske i imovinske štete dosudio iznos od 14.705,69 eur, sud je tužitelju temeljem čl. 1088. ZOO. za naknadu štete u obliku rente zbog izgubljene zarade dosudio iznos od 11.838,87 EUR što je ukupno ugovoreni iznos (14.705,69 +11.838,87 EUR = 26.544,56 eur), dok je tužitelj odbijen s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva po ovoj osnovi u iznosu od 25.246,52 eur.
65. Sud je tužitelju temeljem odredbe čl. 1088. ZOO dosudio i zakonsku zateznu kamatu od dospijeća pojedinog mjesečnog iznosa (u skladu sa zahtjevom tužitelja) do isplate jer se ugovorena svota po štetnom događaju odnosi samo na glavnicu, a ne i na zakonske zatezne kamate na tu naknadu štete.
66. Zbog limita osiguranja u iznosu od 26.544,56 eur sud je odbio zahtjev tužitelja za naknadu buduće izgubljene rente u iznosu od 174,87 eur počevši od 10.02.2024. pa nadalje sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.
67. Tužitelju je zakonska zatezna kamata dosuđena po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO.
68. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP. Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23) u skladu s dostavljenim troškovnikom te prema vrijednosti predmeta spora u trenutku poduzimanja pojedine parnične radnje.
69. Po vrijednosti predmeta spora u iznosu od 10.617,82 eur tužitelju je priznat trošak sastava prijedloga za nagodbu 100 bodova (Tbr.32), za sastav tužbe 100 bodova (Tbr.7/1), za sastav podneska od 13.05.2009. 100 bodova (Tbr. 8/1), za sastav podnesaka od 19.04.2010., 24.09.2010. i 16.02.2012., svaki po 25 bodova (Tbr. 8/4), za zastupanje na ročištima 09.06.2010., 02.02.2011. i 07.06.2011., svako po 100 bodova (Tbr. 9/1), za pristup na ročište 19.10.2010. 25 bodova (Tbr. 9/5), te za zastupanje na ročištu 09.05.2012. 50 bodova (Tbr. 9/2), dakle ukupno 750 bodova što uz vrijednost boda od 2,00 eur i PDV od 25%, ukupno iznosi 1.875,00 eur.
70. Po vrijednosti predmeta spora u iznosu od 25.668,59 eur tužitelju je priznat sastav podnesaka od 01.06.2012., 06.05.2013. i 27.02.2014. svaki po 250 bodova (Tbr. 8/1), za sastav podneska od 13.02.2013. 25 bodova (Tbr. 8/4), za zastupanje na ročištima 15.11.2012. i 09.04.2015. svako po 125 bodova (Tbr. 9/2), za zastupanje na ročištima 14.01.2014. i 15.09.2016. svako po 250 bodova (Tbr. 9/1) te za pristup na ročište 05.05.2016. 50 bodova (Tbr. 9/5), dakle ukupno 1575 bodova što uz vrijednost boda od 2,00 eur i PDV od 25%, ukupno iznosi 3.937,50 eur.
71. Po vrijednosti predmeta spora u iznosu od 33.251,05 eur i više (sve u tarifnom razredu od 33.181,01 eur do 66.361,00 eur) tužitelju je priznat trošak sastava podnesaka od 23.05.2017. 500 bodova (Tbr. 8/1), za sastav podnesaka od 12.02.2019., 31.01.2020. i 23.12.2021. svako po 25 bodova (Tbr. 8/4), za zastupanje na ročištima 15.02.2018., 23.01.2020., 25.10.2021., 25.11.2021., 19.01.2024., 16.12.2024. i 15.05.2025., svako po 500 bodova (Tbr. 9/1), za pristup na uviđaj 25.09.2020. 500 bodova (Tbr. 9/7), za zastupanje na ročištu 05.02.2019. 250 bodova (Tbr. 9/2), te za pristup na ročište 04.03.2025. 50 bodova (Tbr. 9/5), dakle ukupno 4875 bodova što uz vrijednost boda od 2,00 eur i PDV od 25%, ukupno iznosi 12.187,50 eur.
72. Obzirom da je tužitelj uspio u sporu sa 71,31% konačno postavljenog tužbenog zahtjeva u iznosu od 62.283,28 eur (100% s osnovom i 42,62% s visinom) od čega je oduzet omjer uspjeha tuženika u sporu (28,69%), tužitelju je dosuđeno 42,62% troška što iznosi 6.872,48 eur (42,62% od 3.937,50 eur + 12.187,50 eur = 16.125,00 eur).
73. Navedenom trošku pribrojen je trošak predujma radi provođenja medicinskog vještačenja u iznosu od 132,72 eur, za pristup vještaka na ročište u iznosu od 99,54 eur (33,18 eur x 3), za izlazak sudske komisije u iznosu od 49,48 eur, predujam radi provođenja novog medicinskog vještačenja u iznosu od 398,17 eur, za dopunu medicinskog vještačenja u iznosu od 33,18 eur te predujam radi provođenja financijskog vještačenja u iznosu od 199,08 eur, u iznosu od 912,17 eur, u cijelosti obzirom da je navedeni trošak bio nužan radi utvrđivanja osnovanosti visine tužbenog zahtjeva pa ukupno dosuđen parnični trošak tužitelju iznosi 7.784,65 eur (6.872,48 eur + 912,17 eur).
74. Tužitelju nije dosuđen trošak sastava podnesaka od 09.04.2025. i 31.10.2016., svaki po 250 bodova (Tbr. 8/1), te trošak sastava podnesaka od 20.11.2017., 08.01.2021., 15.11.2021., 11.11.2021., 12.04.2022., 08.02.2023. , 02.09.2024. i 30.04.2025., svaki po 500 bodova obzirom da je tužitelju prema Tbr. 8/1 Tarife priznat trošak četiri obrazložena podneska te mu nije dosuđen trošak sastava podnesaka od 18.10.2021., 14.04.2023., 22.12.2023. i 08.05.2024., svaki po 50 bodova obzirom da isti prema ocjeni ovog suda nisu bili nužni radi vođenja postupka.
75. Odluka o kamatama na troškove parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP, a odluka o visini kamatne stope temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. ZOO.
76. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.
U Zagrebu, 03. studenog 2025.
Sudac:
Gordana Lozančić
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi pisanim putem ovom sudu u tri (3) primjerka, a o istoj odlučuje županijski sud.
Ako stranka ne pristupi na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP).
DNA:
- pun. tužitelja
- pun. tuženika
