Poslovni broj: UsI-992/2025-11

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Milanu Franiću, te Marijani Vidaković, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja BIO SVIJET d.o.o. Neviđane, Neviske kolede 28, OIB: 13250047226, kojeg zastupa opunomoćenik odvjetnik Viktor Pisanski, Zagreb, III Vrbik 9, protiv tuženika Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom, Sektora za procjenu utjecaja na okoliš, Zagreb, Radnička cesta 80, OIB: 59951999361, radi ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, 3. studenoga 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje rješenja Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom, Sektora za procjenu utjecaja na okoliš Klasa: UP/I- 351-03/24-09/173, Urbroj: 517-04-1-2-25-18 od 25. ožujka 2023.; u dijelu kojim je ocijenjeno da je, za namjeravani zahvat „Agrosunčana elektrana Bibinje“, u Općini Bibinje, Zadarska županija, potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška ovoga spora.

Obrazloženje

1. Izrekom navedenoga rješenja tuženika (dalje: osporeno rješenje), donesenog u postupku po zahtjevu tužitelja kao nositelja zahvata, je odlučeno:

„I. Za namjeravani zahvat agrosunčana elektrane ASE Bibinje, Općina Bibinje, Općina Bibinje, Zadarska županija potrebno je provesti postupak procjene utjecaja na okoliš.

II. Za namjeravani zahvat agrosunčana elektrane ASE Bibinje, Općina Bibinje, Općina Bibinje, Zadarska županija nije potrebno provesti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.

III. Ovo rješenje prestaje važiti ako nositelj zahvata BIO SVIJET d.o.o. … u roku od dvije godine od dana izvršnosti rješenja ne podnese zahtjev za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš.

IV. Važenje ovog rješenja, na zahtjev nositelja zahvata BIO SVIJET d.o.o. … može se jednom produžiti na još dvije godine uz uvjet da se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu sa zakonom i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdano rješenje.

V. Ovo rješenje objavljuje se na internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.“

2. Tužitelj, u tužbi, u podnesku i na raspravi, u bitnome, prigovora kako se izlaže u nastavku obrazloženja ove presude. Zbog tih prigovora, osporeno rješenje, u tužbom pobijanom dijelu kojim je odlučeno da je potrebno provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš; da nije zakonito; zbog pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i bitnih postupovnih povreda. Tim više što da to rješenje, zbog manjkavosti njegova obrazloženja, nije ni moguće ispitati, a koju manjkavost obrazloženja da je tuženik neuspješno pokušao otkloniti navodima koje je pisano iznio tijekom ovoga spora. Tužbenim zahtjevom traži to rješenje u tomu dijelu poništiti i odbaciti zahtjev po kojemu je doneseno ili utvrditi da nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš ili predmet u tomu poništenom dijelu vratiti tuženiku na ponovni postupak. Svakako uz dosudu tužitelju zahtijevane naknade troškova ovoga spora.

3. Tuženik, u odgovoru na tužbu i podnesku, navodeći kako se izlaže u nastavku obrazloženja ove presude, te ostajući kod obrazloženja osporenog rješenja; ističe da su svi prigovori tužitelja neosnovani u cijelosti a osporeno rješenje zakonito. Predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva i zahtjeva tužitelja za naknadu troška ovoga spora.

4. Dostavom svih gore navedenih podnesaka, i održavanjem ročišta za javnu raspravu 3. listopada 2025., strankama je omogućeno izjašnjavanje o zahtjevima i navodima druge stranke te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovoga spora, shodno članku 6. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS-a).

5. Navedeno raspravno ročište je održano, u prisutnosti uvodno imenovanog odvjetnika-opunomoćenika tužitelja a bez prisutnosti tuženika koji je bio uredno pozvana a izostanak nije opravdao (članci 89. stavak 4. i 91. stavak 3. ZUS-a).

6. Na tomu je raspravnom ročištu, u dokaznom postupku, čitana sva dokumentacija spisa ovoga spora i spisa tuženika u kojemu je osporeno rješenje doneseno a koji je spis dostavljen uz odgovor na tužbu.

7. Preostale, po tužitelju predložene dokaze, vještačenjem boniteta predmetnoga zemljišta (na okolnost je li ono kategorije P1 i P2) i vještačenjem na okolnost je li moguć nastanak erozijskog procesa na tomu zemljištu; ovaj sud nije izvodio jer je to bilo suvišno za presuđenje u ovome sporu kod prethodno navedenih izvedenih dokaza i kod u nastavku navedenih razloga ove presude.

8. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Predmet je ovoga spora ocjena zakonitosti osporenog rješenja, u njegovu tužbom pobijanom dijelu, kojim je tuženik odlučio da je, za namjeravani zahvat Agrosunčana elektrana Bibinje (dalje: ASE Bibinje), kojega je tužitelj nositelj, potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš.

10. Člankom 78. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“ broj 80/13, 153/13, 78/15, 12/18 i 118/18; dalje: Zakon o zaštiti okoliša) je propisano:

„(1) Zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš i zahvati za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš utvrđuju se uredbom iz stavka 3. ovoga članka.

(2) Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš temelji se na pojedinačnim ispitivanjima i/ili kriterijima propisanim uredbom iz stavka 3. ovoga članka. (3) Obvezni sadržaj zahtjeva i kriterije za procjenu utjecaja zahvata na okoliš, sadržaj studije o utjecaju zahvata na okoliš kada sadržaj studije nije određen uputom, način sudjelovanja ovlaštenika koji je izradio studiju o utjecaju zahvata na okoliš, način pojedinačnih ispitivanja i kriteriji na temelju kojih se odlučuje o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, način davanja ocjene; obvezni sadržaj zahtjeva za izdavanje upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš i način izdavanja te upute; obvezni sadržaj pismena koja se izdaju vezano za informiranje javnosti i sudjelovanje zainteresirane javnosti u postupcima: procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i izdavanja upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš, te način rada i obvezni sadržaj mišljenja koje izdaje povjerenstvo koje sudjeluje u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, način izrade smjernica za izradu studije o utjecaju zahvata na okoliš, sadržaj elaborata iz članka 82. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona, te druga pitanja s tim u vezi pobliže uređuje Vlada uredbom.“

Uredba koju imaju u vidu gore citirane odredbe Zakona o zaštiti okoliša je Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ broj 61/14 i 3/17; dalje: Uredba).

Uredbom je propisano da su zahvati za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš određeni u popisima zahvata u prilozima II. i III. ove Uredbe; a za zahvate iz popisa zahvata iz Priloga II. ove Uredbe, da ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša i prirode odlučuje o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (članak 3. stavak 1. točka 3., članak 4. stavak 2. i članak 5. stavci 1. i 3.).

Način provedbe ovdje predmetnog postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, uređen je člancima 24. do 27. Uredbe; kako slijedi.

Postupak se vodi po zahtjevu nositelja zahvata kojemu se prilaže Elaborat (članak 25. stavci 1. i 3. Uredbe).

Tijelo koje vodi taj postupak, zatražiti će o zahtjevu mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima i/ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (članak 26. stavak 1. Uredbe).

Rješenje kojim se utvrđuje da za zahvat (ni)je potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš, donosi se nakon što nadležno tijelo razmotri mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima i mišljenja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (članak 27. stavak 1. Uredbe).

Rješenje kojim se utvrđuje da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja zahvata na okoliš (kakvo je osporeno rješenje) obvezno sadrži:

- podatke o nositelju zahvata,

- podatke o lokaciji i sažeti opis lokacije zahvata,

- podatke o zahvatu i sažeti opis zahvata,

- rezultate prethodne ocjene zahvata za ekološku mrežu sukladno posebnom propisu s obrazloženjem razloga na temelju kojih je isključena ili utvrđena obveza provedbe glavne ocjene zahvata za ekološku mrežu,

- obrazloženje razloga zbog kojih se utvrđuje da nije potrebno provesti procjenu (članak 27. stavak 3. Uredbe).

Navedeno rješenje, temeljem provedenog postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, može sadržavati i mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša (članak 27. stavak 3. Uredbe).

11. Čitanjem spisa tuženika i, u njemu donesenog, osporenog rješenja; utvrđeno je:

- da je tuženik 15. travnja 2024. zaprimio predmetni zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš zahvata ASE Bibinje koji je tužitelj podnio kao nositelj toga namjeravanog zahvata,

- da je tomu zahtjevu priložen Elaborat zaštite okoliša, ASE Bibinje snage oko 43 MW, „travanj, 2024.“, izrađen po EKOINVEST d.o.o. Zagreb;

- da je tužitelj, postupajući po zaključku tuženika od 17. rujna 2024., dostavio tuženiku dopunjeni/ispravljeni Elaborat zaštite okoliša, ASE Bibinje snage oko 43 MW, „listopad, 2024.“ izrađen po EKOINVEST d.o.o. Zagreb (dalje: Elaborat) koje je dostavilo i očitovanje od 3. listopada 2024. na primjedbe u vezi kojih su dopune/ispravci zatraženi;

- da je potonje navedeni Elaborat objavljen na mrežnim stranicama tuženika s informacijom od 16. listopada 2024. o predmetnome zahtjevu;

- da na predmetni zahvat, koji je razmotren tim i tako uz tu informaciju objavljenim Elaboratom, nisu zaprimljene primjedbe javnosti ni zainteresirane javnosti;

- da je potom tuženik zatražio i zaprimio mišljenja nadležnih javnopravnih tijela i Općine Bibinje koja se sva navodi u obrazloženju osporenog rješenja (na str. 3.) te su sva u spisu tuženika;

- da je, zbog primjedbi stavljenih u mišljenju Općine Bibinje od 7. studenoga 2024. i mišljenju Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i šumarstva, Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište od 7. studenoga 2024., tuženik zatražio očitovanje,

- da je to očitovanje od 19. prosinca 2024. izrađivač elaborata i dostavio,

- da su, i nakon toga očitovanja, navedena tijela koja su navedene primjedbe bila stavila, ostala kod tih primjedbi tj. ranijih mišljenja kojima su te primjedbe stavljene;

- da je najzad doneseno osporeno rješenje kojim je, u njegovu dijelu pobijanom tužbom; odlučeno da je, za namjeravani zahvat ASE Bibinje, kojega je tužitelj nositelj, potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš,

- da je navedeni pobijani dio toga rješenja u bitnome obrazložen razlozima koje se navodi u nastavku ove presude, vezano za prigovore tužitelja i navode tuženika o tim prigovorima.

12. Tužitelj tijekom ovoga spora među ostalim prigovara sljedeće. Pretpostavke za vođenje upravnog postupka u konkretnome slučaju da ne postoje jer da se zahvat „agrosunčana elektrana“ ne navodi u Prilogu II. Uredbe, koji sadrži popis zahvata za koje je potrebno provesti ovdje predmetni postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvat na okoliš. Na tomu popisu da se navodi sunčane elektrane a ne agrosunčane elektrane. To da nisu istoznačni pojmovi, ni faktički (sadržajno), ni pravno (u smislu njihove zakonske i podzakonske regulative). Pojam agrosunčanih elektrana da je, na zakonskoj razini, uveden Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 67/23.) koji je donesen tek nakon posljednjih izmjena Zakona o zaštiti okoliša i Uredbe. Navedenim zakonom iz 2023., agrosunčane elektrane da su uređene tj. zakonski definirane; kao poljoprivredna infrastruktura odn. agrotehnička mjera: kao postrojenja namijenjena primarno obavljanju poljoprivredne djelatnosti a tek sekundarno/podredno proizvodnji električne energije. Tako i zato da se, kod agrosunčane elektrane, ne radi i ne može raditi o „samostojećoj“ elektrani. To da potvrđuje i stav koji je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine iskazalo u Savjetovanju s javnošću za Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, navodeći da se kod agrosunčanih elektrana radi „o integriranim a ne o samostojećim sunčanim elektranama“. Suprotno navodima odgovora na tužbu i podneska tuženika, agrosunčana elektrana da je uvijek integrirana u postojeću poljoprivrednu infrastrukturu i nikada samostojeća. Tuženik da pogrešno tumači riječi "samostojeća " kada se referira na agrosunčanu elektranu i kada integriranom smatra samo onu postavljenu na objekt. Sunčane i agrosunčane elektrane da se mogu postaviti na tlo ali da se sunčane elektrane mogu postaviti isključivo na građevinskom zemljištu a agrosunčane isključivo na poljoprivrednom zemljištu i to onom na kojem već postoje nasadi. Integracija da znači povezivanje dvaju djelatnosti: one postojeće poljoprivredne i one sekundarne - proizvodnja energije. Iz tih razloga da je predmetni zahtjev (koji da tužitelj nije ni namjeravao podnijeti nego ga je podnio po tuženikovoj neslužbenoj pogrešnoj uputi) trebalo odbaciti rješenjem, na temelju članka 41. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09 i 110/21, dalje: ZUP).

12.1. Tuženik, u odnosu na ove tužiteljeve prigovore, navodi sljedeće. Tužitelj da ignorira činjenicu da je riječ o sunčanoj elektrani kao samostojećem objektu. S obzirom da se sunčane elektrane kao samostojeći objekti nalaze na Popisu zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (Prilog II. Uredbe) za predmetni zahvat da je, suprotno tvrdnjama tužitelja, bilo potrebno provesti ovdje predmetni postupak. Za provedbu toga postupka da je nadležan tuženik a ne Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Pogrešna da je ova teza tužitelja o nepostojanju pretpostavki za vođenje postupka: da se radi o agrosunčanoj elektrani koja da je integrirana u postojeću poljoprivrednu infrastrukturu te stoga da nije samostojeća. Ta teza da je pogrešna jer da se konkretnu ASE ne planira postaviti na krov postojeće građevine (npr. farme, staklenika i sl.) već na nosače nadstrešnice. Ista da stoga predstavlja samostojeći objekt. Činjenica da se planira integrirati sunčanu elektranu u postojeći proizvodni proces da ne utječe na činjenicu da je za postavljanje iste potrebno izgraditi nadstrešnicu, kao objekt koji prethodno nije postajao, a kako bi se na nj postavili fotonaponski paneli koji čine sunčanu elektranu. Pogrešno da je tumačenje tužitelja da bi integriranjem sunčane elektrane u poljoprivredni proizvodni proces došlo do integrirane građevine. To da je i životno nelogično jer da nije isto integrirati fotonaponski panel na krov zgrade ili hale i integrirati isti u proces proizvodnje. S obzirom da se u konkretnome slučaju radi o sklopu samostojećih fotonaponskih panela koji čine sunčanu elektranu, a sunčane elektrane kao samostojeći objekti se nalaze na Popisu zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (Prilog II. Uredbe), u osporenom rješenju da je ispravno zaključeno da je za konkretni namjeravani zahvat obvezno provesti ovdje predmetni postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja toga zahvata na okoliš.

12.2. Ovaj sud ocjenjuje da su gore izloženi prigovori tužitelja neosnovani zbog gore izloženih razloga koje je u vezi njih dao tuženik te zbog sljedećih razloga.

12.2.1. Po stavu ovoga suda, gore izloženim prigovorima, tužitelj pogrešno pokušava pitanje na koje tim prigovorima upire, prikazati pravnim a ne činjeničnim pitanjem.

12.2.2. To tužitelj čini tako da polazi od teze da su, po samoj zakonskoj definiciji na koju se poziva, agrosunačene elektrane integrirane (budući da su one po toj zakonskoj definiciji sekundarna djelatnost) u poljoprivrednu djelatnost (kojoj one služe kao, po toj istoj zakonskoj definiciji, primarnoj djelatnosti). Iz te teze tužitelj potom izvodi daljnji pravni zaključak: da agrosunčane elektrane, samim time što ih zakon definira kao sekundarne u odnosno na/integrirane u, poljoprivrednu djelatnost - nisu i ne mogu biti „samostojeće“.

12.2.3. Naime, Uredbom je propisano da su zahvati za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš određeni u popisima zahvata u prilozima

II. i III. ove Uredbe.

12.2.4. Na tomu popisu/prilogu II. su navedene i „Sunačane elektrane kao samostojeći objekti“.

12.2.5. Po stavu ovoga suda, ovo „samostojeći“ ovdje nije pravno pitanje nego je to činjenično pitanje; razrješenje kojega ovisi o činjenicama načina izvođenja ovdje predmetnoga namjeravanoga zahvata, onako kako su te činjenice prikazane Elaboratu.

12.2.6. Te su činjenice Elaboratom (na str. 16.) prikazane tako da se predmetni zahvat odnosi na „izgradnju“ (str. 19., toč.1.3. Elaborata“) agrosunčane elektrane na način da će se fotonaponske module postaviti na niz nadstrešnica koje će se, pojedinačno, izvesti kao metalne konstrukcije/stolove sačinjene od nosivih stupova izravno zabijenih u zemlju te od horizontalnih i vertikalnih nosača, sa držačem samoga modula koji se postavlja na horizontalnu kosinu na vrhu te i takve konstrukcije.

12.2.7. Iz toga po stavu ovoga suda nedvojbeno slijedi da je ovdje riječ baš o sunčanoj elektrani koju se izvodi baš kao samostojeću.

12.2.8. Stoga se, po stavu ovoga suda, u konkretnome slučaju radi o zahvatu iz gore citirane odredbe/popisa/priloga Uredbe, za koji je tom odredbom propisano da se za nj provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš.

12.2.9. Za drukčiji zaključak, ne govore ni gore izložene tužiteljeve tvrdnje da bi agrosunčana elektrana, i činjenično i pravno, bila nešto posve drugo od sunačane elektrane; da bi se tu radilo o dva posve različita pojma.

12.2.10. Suprotno tomu, agrosunačana elektrana je vrsta sunčane elektrane (kao šireg/rodnog pojma). To bi proizlazilo i iz načina na koji je konkretni zahvat prikazan u samome Elaboratu, gdje ga se, u pogledu prostorno-planskih uvjeta razmatra u svjetlu odredaba mjerodavnih prostornih planova koje se odnose baš na sunačane elektrane (str. 22-24 Elaborata) te ga se, u dijelu o mogućim kumulativni utjecajima razmatra isključivo baš u odnosu na sunčane elektrane u okolici (str. 95-96 Elaborata).

13. Tužitelj tijekom ovoga spora među ostalim prigovara sljedeće. Pogrešno da se osporenim rješenjem utvrđuje i obrazlaže da je predmetni zahvat na P1 i P2 površinama odn. na vrlo vrijednom poljoprivrednom zemljištu. To da je protivno mjerodavnim prostornim planovima (Prostorni plan Zadarske županije i Prostorni plan uređenja Općine Bibinje) na kartografskim podlogama kojih da je predmetni zahvat prikazan u Elaboratu. Predmetni zahvat da je u prostorno-planskoj zoni „PŠ“ i na zemljištu upisanom u ARKOD (evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta) kao „voćnjak sa 4300 sadnica rogača“. To da se radi o P1 i P2 zemljištu, da se nigdje ne navodi u mišljenima nadležnih tijela koja su pribavljena u postupku prije donošenja osporenog rješenja. Ne navodi se u mišljenju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od 7. studenoga 2024., a ni u mišljenju Općine Bibinje od 7. studenoga 2024. To da se radi o P1 i P2 zemljištu, da se navodi tek u elektroničkoj prepisci voditelja postupka i službenice Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od 21. i 22. siječnja 2025. u kojoj da ta službenica iznosi svoje osobno i ničim potkrijepljeno mišljenje da se radi o P1 i P2 zemljištu; a koje isto „mišljenje“ da se potom navodi i u novom očitovanju Općine Bibinje od 24. siječnja 2025. No potonje očitovanje i navedena elektronička prepiska da tužitelju nisu dostavljeni na očitovanje. Navedenim, da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje te da su bitno povrijeđene postupovne odredbe iz članaka 30. i 60. ZUP-a. Nadalje, iz Preliminarnog izvješća bonitetnog vrednovanja zemljišta „lipanj, 2025.“, izrađenog po Veleučilištu u Križevcima, koje je tužitelj dostavio u spis ovoga spora (list 489-500 spisa) da proizlazi da je predmetno zemljište posljednjeg razreda kategorije poljoprivrednog zemljišta: PŠ (ostalo poljoprivredno zemljište“). To da odgovara i njegovu prostorno planskom statusu. Stoga da je pogrešno tomu suprotno utvrđenje statusa toga zemljišta, kakvo sadrži osporeno rješenje. Pogrešno da se osporenim rješenjem utvrđuje i obrazlaže i to da će utjecaj predmetnoga zahvata na poljoprivredno zemljište i poljoprivredu navedenoga područja biti trajan i značajan. To da je protivno Elaboratu zaštite okoliša, u kojemu da je (na str. 8, 9 i 88) dana analiza i zaključak da je predmetni zahvat opravdan doprinosima ciljevima Strategije poljoprivrede do 2030. godine („Narodne novine“ broj 26/22.) te da će imati snažan pozitivan efekt na poljoprivrednu proizvodnju rogača (što da je pokazala i za nj prethodno izrađena agronomska studija), te je u Elaboratu izričito naglašeno da tim zahvatom neće doći do smanjenja poljoprivredne proizvodnje, kao ni do privremenog uklanjanja sadnica za potrebe izvođenja toga zahvata. Isto tako da je u Elaboratu (na str. 16 i 17) dan opis postupka temeljenja agrosunčane elektrane. Iz toga opisa da je razvidno da se ne radi o betoniranju ni izgradnji klasičnih temelja nego se radi temeljenju uvijanjem vijčanih pilota u tlo koje je na isti način moguće i demontirati bez ikakvih imisija i bez ikakve štete po tlo i zrak. Tako da se predmetnim zahvatom ne narušava ni poljoprivrednu funkciju ni plodnost zemljišta. Stoga i s tim u vezi da je u osporenom rješenjem činjenično stanje pogrešno utvrđeno i neobrazloženo.

13.1. Ove prigovore tužitelja ovaj sud prihvaća kao osnovane u dijelu kojim se pobija utvrđenje iz osporenog rješenje da je riječ o P1 i P2 poljoprivrednom zemljištu.

13.1.2. To iz razloga na koje sam tužitelj tim prigovorima u tomu dijelu upire, te imajući u vidu da se tuženik tijekom ovoga spora na te prigovore u tomu dijelu nije ni očitovao.

13.1.3. Naime, u pravu je tužitelj kada tvrdi da predmetno zemljište jeste evidentirana ARKOD parcela-voćnjak što ono i jeste u postojećem stanju ali ono nije mjerodavnim navedenim prostornim planovima uplanjeno kao P1 i P2 poljoprivredno zemljište nego je navedenim i važećim prostornim planom više/županijske razine ono uplanjeno samo kao „ostalo poljoprivredno zemljište“ (PŠ). Tim više što ga je sam tužitelj u to njegovo postojeće stanje voćnjaka doveo ranijim i drugim zahvatom u prostoru kojim je to zemljište prvo iskrčio i pripremio pa onda zasadio kao voćnjak rogača.

13.1.4. No ovaj sud, suprotno prigovorima tužitelja, pravilnim ocjenjuje utvrđenje iz osporenog rješenja da, za predmetni zahvat potencijalno, „utjecaj na poljoprivredno zemljište i poljoprivredu navedenoga područja bit će trajan i značajan“.

13.1.5. Ovo iz drugih, u nastavku navedenih razloga (a ne iz razloga da je riječ o P1 i P2 poljoprivrednom zemljištu kako je to pogrešno utvrđeno osporenim rješenjem).

13.1.6. Naime, po stavu ovoga suda, potencijalni se (mogući) značajni okolišni utjecaj zahvata, u ovdje predmetnome postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocjenjuje prama postojećem stanju prostora u obuhvatu toga zahvata i prema onim karakteristikama namjeravanog zahvata koje se analizira i prikazuje elaboratom kao (po Zakonu o zaštiti okoliša i Uredbi) pravno relevantne za taj postupak.

13.1.7. S jedne strane, ovdje nije sporno da je postojeće stanje prostora u obuhvatu namjeravanog zahvata: kultivirano poljoprivredno zemljište - voćnjak sa zasađenih 4300 stabala rogača.

13.1.8. S druge strane, Elaboratom prikazane kvantitativne karakteristike toga zahvata su da će se od ukupnih 47,22 ha površine toga voćnjaka, na 20 ha nad stabla rogača postaviti nizovi prethodno u ovoj presudi već opisanih montažnih konstrukcija kao nosača fotonopanskih modula koje će se na horizontalne krovne kosine tih konstrukcija postaviti; sve kako je to u Elaboratu opisano u tekstu i prikazano slikama (str. 8-19 Elaborata).

13.1.9. Pored toga, iako se tužitelj poziva na to da se po samom zakonu agrosunačana elektrana odnosi kao sekundarna/sporedna djelatnost u odnosu na poljoprivrednu djelatnost kao glavnu; taj i takav odnosu u konkretnome slučaju nije dovoljno konkretiziran u Elaboratu u odnosu na konkretni postojeći proces poljoprivredne proizvodnje rogača na predmetnome zemljištu.

13.1.10. Naime, u Elaboratu se, pored načelnih/općih prednosti (udovoljeno državno-strateškim poljoprivrednim ciljevima, dvojnom funkcijom će se smanjiti zauzeće drugoga zemljišta za potrebe sunčanih elektrana, smanjenje stakleničkih plinova jer je riječ o vidu zelene proizvodnje energije, diverzifikacija poslovnoga prihoda), navodi i konkretne prednosti ali one nisu dovoljno konkretizirane.

13.1.11. Tako, navodi se (str. 8 Elaborata) da će se konkretno postići efekt zasjenjivanja zasađenih stabala rogača, što da će na poljoprivredni proizvodni proces imati povoljne konkretne učinke u vidu boljeg prinosa i kvalitete ploda i manjeg utroška vode. No životno je i logično da bi se samo efekt zasjenjivanja zasađenih voćaka (pa onda i te njegove proizvodne prednosti) moglo postići i drugim i drukčijim zahvatom, u svakome pogledu manje kompleksnim i invazivnim od ovdje predmetnoga zahvata.

13.1.12. Nadalje, kao konkretnu se prednost navodi i uštedu energije korištenjem vlastito proizvedene energije. No pritom se ne konkretizira ni to postoje li a ni to (ako postoje) koliki su ti utrošci električne energije u konkretnome procesu poljoprivredne proizvodnje rogača.

13.1.13. Kod navedenih činjenica, da se predmetni zahvat izvodi na kultiviranom poljoprivrednom zemljištu (voćnjaku rogača) površine 47,22 ha, od čega će se na 20 ha nad stabla rogača postaviti fotonaponske module na opisane montažne konstrukcije njihovih nosača koje će se izravno uvidavati u tlo voćnjaka rogača, pri čemu povoljni utjecaji toga konkretnoga zahvata na taj konkretni postojeći proces poljoprivredne proizvodnje rogača nisu u Elaboratu dovoljno konkretizirani (iz prethodno navedenih razloga); ovaj sud, suprotno prigovorima tužitelja, pravilnim ocjenjuje utvrđenje iz osporenog rješenja da predmetni zahvat prati mogućnost utjecaja na poljoprivredno zemljište i poljoprivredu navedenoga područja koji je takav da je trajne i značajne naravi.

14. Tužitelj tijekom ovoga spora među ostalim prigovara sljedeće. Pogrešno da se u osporenom rješenju utvrđuje i obrazlaže: „Uzevši u obzir nagib terena na kojem se planira izgradnja agrosunčane elektrane, a koji je između 7 i 12°, prilikom izgradnje i postavljanja temelja agrosunčane elektrane može doći do pojave erozije tla. Kako je za lokaciju planiranog zahvata utvrđena osjetljivost na klimatske promjene, odnosno na pojavu kratkotrajnih olujnih nevremena, uslijed pojave ekstremnih padalina i nastanka bujica te erozijskih procesa može biti ugrožena sigurnost prometa i sigurnost okolnog stanovništva.“. Trenutno da nije zabilježena prisutnost erozivnih procesa, da će se postojeći nasadi zadržati i dalje uzgajati tj. neće doći do promjene ili uklanjanja postojeće vegetacije na lokaciji što bi moglo pospješiti nastanak erozivnih procesa. Tako da je i navedeno u odgovoru tužitelja na primjedbu Općine Bibinje od 7. studenog 2024. a koji odgovor da nije uzet u obzir u osporenom rješenju. Vezano za utjecaj klimatskih promjena, u Elaboratu (na str. 81-85) da, izvršenom analizom prema relevantnim smjernicama, nije utvrđena visoka ranjivost za klimatske varijable ili opasnosti. Za zahvat uređenja zemljišta privođenjem poljoprivrednoj svrsi, da je doneseno rješenje od 11. prosinca 2015. da nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš jer da sječom i uklanjanjem postojećeg raslinja neće doći do štetnog utjecaja na okoliš. U tomu postupku da se tuženik očitovao o tomu zahvatu. Stoga, govoriti o opasnosti od erozije na lokaciji koja je iskrčena 10 godina ranije i sačuvana sadnjom autohtonog rogača, da je potpuno bespredmetno. U tomu postupku da je Općina Bibinje tražila zaštitni pojas postojećeg raslinja na dvije lokacije (što da je uvaženo) a za ostatak zahvata da nije imala primjedbe koje tek sada ističe mada se ne odnose na ovaj nego na taj zahvat iz 2015. Stoga da je, u gore među navodnicima citiranom dijelu osporenog rješenja, pogrešno utvrđeno i obrazloženo činjenično stanje.

14.1. Ove prigovore tužitelja, ovaj sud ocjenjuje osnovanima, iz gore izloženih razloga koje sam tužitelj s tim u vezi navodi a ovaj sud ih prihvaća kao osnovane. To tim više što se na ove prigovore tuženik tijekom ovoga spora nije očitovao.

14.1.1. Naime, a kako to tužitelj osnovano ukazuje gore izloženim prigovorima, u Elaboratu (na str. 81-85), izvršenom analizom, prema relevantnim smjernicama, nije utvrđena visoka ranjivost za klimatske varijable ili opasnosti; a s obzirom na postojeće stanje lokacije i način izvođenja namjeravanog zahvata, u Elaboratu nije utvrđen erozijski rizik ni u vezi klimatskih ni u vezi kojih drugih čimbenika.

14.1.2. Stoga gore među znakovima navoda citirana činjenična utvrđenja iz obrazloženja osporenog rješenja, ovaj sud ne može ocijeniti pravilnima.

15. Tužitelj tijekom ovoga spora među ostalim prigovara sljedeće. Pogrešno da se u osporenom rješenju utvrđuje i obrazlaže da će doći do značajne i trajne degradacije krajobraza širih razmjera, te narušavanja postojećih vizualnih značajki prostora, jer će lokacija zahvata biti vidljiva sa mora te čak s okolnih otoka. Predmetna lokacija da je 2019. kultivirana, iz zapuštenog poljoprivrednog zemljišta (pašnjaka sa samoniklim raslinjem), u obrađeno poljoprivredno zemljište; primjenom odgovarajućih agrotehničkih postupaka. Stoga da se postojeće stanje može samo naizgled ocijeniti degradiranim. Rogač da kasno dolazi u rod pa da će nakon više godina područje pokrivati bujnija vegetacija. Time i tada da će argument o navodnoj degradaciji krajobraza postati potpuno irelevantan. Iz Prostornog plana Zadarske županije da je u osporeno rješenje preuzeta odredba „vidljivost lokacije s obalne crte i mora". Ta prostorno-planska odredba da se u konkretnome slučaju ne primjenjuje jer da je protivna Zakonu o prostornom uređenju koji da se stoga ima primijeniti, na temelju članka 122. stavaka 2. i 6. toga zakona. U Elaboratu zaštite okoliša da je utvrđen umjereni utjecaj na krajobraz pa su predložene dvije mjere ublažavanja i zaštite. U osporenom rješenju, ignorirajući Elaboratom utvrđenu razinu umjerenog utjecaja, pogrešno da je utvrđena razina značajnog utjecaja i trajna degradacija krajobraza, zanemarujući da se pitanje krajobraza ne može razmatrati u ovome postupku. U tomu smislu da je u ovome dijelu osporenog rješenja pogrešno primijenjeno materijalno pravo i pogrešno utvrđeno činjenično stanje.

15.1. U vezi navedenih prigovora tužitelja, tuženik je tijekom ovoga spora naveo da je prilikom ocjene utjecaja zahvata na krajobraz uzeto u obzir mišljenje jedinice lokalne samouprave koja je upravo u odnosu na ovu sastavnicu okoliša dostavila primjedbu, ali da to nije bilo odlučujuće za donošenje odluke o potrebi provedbe postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš. U odnosu na prigovore tužitelja da tuženik nije uzeo u obzir obrazloženje utjecaja i predložene mjere ublažavanja navedene u Elaboratu zaštite okoliša, tuženik ističe da je upravo u Elaboratu za planirani zahvat navedeno da se planirana agrosunčana elektrana nalazi na vizualno izloženoj lokaciji radi svojih reljefnih značajki (nagib 7-12°), blizine naselja, mora, plovnih puteva, prirodnih znamenitosti i okolnog otočja te da će izgradnjom i korištenjem agrosunčane elektrane doći do dodatnog pritiska na vizualno-doživljajne značajke regije, obzirom da se fotonaponski moduli koji se koriste u svrhu funkcioniranja agrosunčanih elektrana postavljaju na višim visinama radi omogućavanja rasta nasada. Isto tako da je u Elaboratu navedeno da će radi dimenzija rogača, fotonaponski moduli biti postavljeni na visini od 3 m što će se dodatno vizualno isticati te da se očekuje degradacija doživljajnih vrijednosti lokalnog groblja koje se nalazi neposredno uz lokaciju. Slijedom navedenog, da čak ni uz propisivanje Elaboratom predloženih mjera zaštite okoliša nije bilo moguće isključiti mogući značajni utjecaj na krajobraz šireg područja lokacije zahvata.

15.2. Ovaj sud ocjenjuje da je izloženim navodima, koje prihvaća i ovaj sud kao pravilne, tuženik pravilno kao neosnovane otklonio gore navedene tužiteljeve prigovore.

15.2.1. Naime, tuženik pravilno ukazuje na to da navedena utvrđenja iz osporenog rješenja glede krajobraza imaju uporišta u samim podacima Elaborata koje tuženik iznosi u gornjim navodima.

15.2.3. Nadalje, tvrdnje tužitelja da će se učinci na krajobraz potpuno umanjiti kada rogač u budućnosti dođe u svoj „puni rast“, ne mogu otkloniti utvrđene krajobrazne efekte s obzirom na u ovoj presudi već spomenute kvantitivne pokazatelje zahvata (površina 20 ha) kao i način njegove izvedbe (to da će stabla rogača biti pod fotomodulima a unutar konstrukcija nadstrešnica kao u tlo uvidanih nosača tih modula). Isto tako, po stavu ovoga suda, tuženik pravilno gornjim navodima navodi da Elaboratom predložene 2 mjere ublažavanja (pojas zaštitnog zelenila i antirefleksijski sloj na panelima) neće otkloniti ove negativne krajobrazne utjecaje s obzirom na njihov intenzitet te već navedene kvantitativne i izvedbene pokazatelje predmetnoga zahvata.

15.2.4. Suprotno tvrdnjama tužitelja, „vidljivost lokacije s obalne crte i mora", nije sadržaj pravnog uređenja iz odredbe prostornog plana kao pozitivnog pravnog propisa (to nije pravno treba) nego je to činjenica (to stvarno jeste).

15.2.5. Stoga navedeni prigovori tužitelja nisu osnovani a navedena utvrđenja iz osporenog rješenja na koja se ti prigovori odnose su pravilna.

16. Najzad, u odnosu na utvrđenje iz osporenog rješenja, da nisu sagledani svi mogući kumulativni utjecaji planiranog zahvata na okoliš jer da se u neposrednoj blizini nalazi kamenolom, tužitelj prigovara sljedeće. Kumulativni utjecaji u Elaboratu zaštite okoliša da su analizirani (na str. 95-97) te da je postojanje kamenoloma i njegovu utjecaj na predmetni zahvat opisano (na str. 6, 65 i 89). Ako je tuženik smatrao da je u vezi toga trebalo izvršiti dopunu, onda da je tuženik morao (a nije) pozvati tužitelja da učini tu dopunu. Takvim postupanjem tuženika, tužitelju da nije omogućeno da se prije donošenja osporenog rješenja očituje na ovu okolnost koja da je osporenim rješenjem uzeta kao razlog iz kojega je potrebno provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš. Time da je bitno povrijeđena postupovne odredbe iz članka 30. Zakona o općem upravnom postupku.

16.1. Ovaj sud ocjenjuje da tužitelj ovdje osnovano prigovara povredu navedene odredbe ZUP-a. To jer iz spisa tuženika proizlazi da tuženik u vezi navedenoga prije donošenja osporenog rješenja nije pozvao tužitelja na očitovanje/dopunu elaborata.

16.1.1. No (za razliku od drugih postupaka), sustav hrvatskog općeg upravnog postupka ne poznaje razliku između apsolutno i relativno bitnih postupovnih povreda nego poznaje samo one relativno bitne, kod kojih se, za razliku od onih apsolutno bitnih, ne uzima da je ostvarena povreda uvijek od utjecaja na rješavanje stvari nego se prema svim okolnostima konkretnoga slučaja odnosno postupka prosuđuje je li ostvarena povreda bila odnosno mogla biti od utjecaja na rješavanje stvari (članak 117. stavak 1. točka 2. ZUP-a).

16.1.2. U tomu smislu je ovaj sud ocijenio da prethodno utvrđena postupovna povreda, iako ostvarena u postupku prije donošenja osporenog rješenja, nije bitna, jer nije mogla biti od utjecaja na rješavanje.

16.1.3. To stoga što, neovisno o kumulativnim utjecajima na koje se ova postupovna povreda odnosi, druge činjenice prethodno obrazložene ovom presudom (u smislu da ih je ovaj sud ili sam utvrdio i obrazložio ili ocijenio pravilno utvrđenima i obrazloženima u osporenom rješenju) govore za zaključak da osporeno rješenje, u pobijanom dijelu kojim je odlučeno da je potrebno provesti postupak procjene utjecaja predmetnoga zahvata na okoliš; ima činjeničnog i materijalnopravnog uporišta.

17. Naime, prema članku 24. stavku 1. Uredbe, u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja sukladno mjerilima (primjerice: kapacitet, snaga, površina i dr.) i/ili kriterija određenih u Prilogu V. ove Uredbe utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i odlučuje o potrebi procjene.

17.1. U kriterije određene u Prilogu V. Uredbe, između ostalih, spadaju: veličina i projektno rješenje zahvata, korištenje prirodnih resursa (posebice tla, zemljišta, …), postojeći način korištenja (namjenu) zemljišta, krajobraz.

17.2. Kako je to prethodno utvrđeno i obrazloženo ovom presudom, predmetni namjeravani zahvat ASE Bibinje, s obzirom na njegovu veličinu (prostorni mu je obuhvat 20 ha površine zemljišta koje je prema postojećem načinu korištena poljoprivredno-voćnjak zasađen stablima rogača) i projektno rješenje zahvata (njegov način izvođenja kako je riješen Elaboratom i prethodno obrazložen ovom presudom) prati mogućnost njegova značajnog utjecaja na okoliš s obzirom na gore utvrđeni i obrazloženi njegov značajni utjecaj na poljoprivredu/poljoprivredno zemljište i krajobraz.

17.3. Upravo ti kriteriji (zemljište u postojećoj namjeni, krajobraz) su gore citiranim mjerodavnim odredbama Uredbe propisani kao kriteriji za prosudbu može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš.

17.4. S obzirom na značaj navedenih kriterija kako je ocijenjen, utvrđen i obrazložen gornjim razlozima ove presude; ovaj sud ocjenjuje da je činjenično i materijalnopravno utemeljena odluka iz osporenog rješenja da predmetni zahvat može imati značajne utjecaje na okoliš zbog čega je potrebno provesti postupak procjene njegova utjecaja na okoliš.

18. Pored toga, tužbom pobijani dio osporenog rješenja kojim je tako odlučeno, ovaj sud nalazi zakonitim i u aspektima od utjecaja na ocjenu njegove zakonitosti na koje tužitelj ne prigovara: to rješenje ima sav gore citiranim mjerodavnim odredbama propisan obvezan sadržaj, a prije njegova donošenja javnost je o namjeravanome zahvatu informirana sukladno gore citiranim za to mjerodavnim odredbama.

19. Zbog navedenog, ovaj sud osporeno rješenje u tužbom pobijanom dijelu ocjenjuje zakonitim i neopterećenim kojim od razloga ništavosti (članak 128. stavka 1. ZUP-a) na koje se pazi po službenoj dužnosti (članak 47. stavak 3. ZUS-a) pa je, na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a, odbijen tužbeni zahtjev za poništenje toga rješenja u tomu dijelu.

20. Time je tužitelj izgubio ovaj spor pa je odbijen i sa zahtjevom za naknadu troška (članak 147. stavak 1. ZUS-a).

U Splitu 3. studenoga 2025.

SUDAC

Milan Franić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana dostave, putem ovoga suda, u 4 primjeraka, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

1. opun. tužitelja uz zapisnik o objavi

2. tuženiku uz zapisnike o raspravi i objavi

3. u spis