REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1958/2016-152

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Sanji Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja NS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Ediju Crnovršaninu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Triglav osiguranje d.d., OIB: 29743547503, Zagreb, Antuna Heinza 4, zastupanog po odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Gugić & Kovačić, Zagreb, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje, OIB: 38922958547, Zagreb, Martićeva 71, radi naknade štete, nakon zaključene glavne javne rasprave održane dana 18. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka i punomoćnika umješača, dana 3. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 20.121,88 eur sa zateznim kamatama tekućim od 12. rujna 2016. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 212,26 eur sa zateznim kamatama tekućim od 3. studenog 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzrokovan parnični trošak u iznosu od 9.829,26 eur sa zateznim kamatama tekućim od 3. studenog 2025.pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelja u iznosu od 290,97 eur sa zateznim kamatama.

V. Odbija se preostali dio zahtjeva tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 7.331,89 eur sa zateznim kamatama.

Obrazloženje

1. U tužbi se tvrdi:

- da je tužitelj 12.7.2015. oko 20,00 sati doživio prometnu nesreću na dijelu D- 30 dionica 3. km + 250 metara kod mjesta Mala Gorica u blizini Siska,

- da se tužitelj kao putnik nalazio u osobnom automobilu reg. oznake [registarska oznaka], koje vozilo je bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj: 02040747431,

- da je tužitelj zadobio višestruke tjelesne povrede kralježnice, desne noge i ruke, a istome je zaostalo i teže posljedično oštećenje vida i vidne funkcije, da je trpio jake, dugotrajne i intenzivne fizičke boli, strah velikoga intenziteta, kasniji strah vezan za ishod i tijek liječenja te mu je trajno umanjena životna aktivnost,

- da je tužitelju bila potrebna pomoć i njega druge osobe,

- da je tužitelj tuženiku 3.12.2015. dostavio odštetni zahtjev, a tuženik je 10.3.2016. tužitelju isplatio iznos od 14.875,12 kn, što ne predstavlja pravičnu novčanu satisfakciju s naslova neimovinske i imovinske štete.

2. Tužitelj je predložio sudu da presudom naloži tuženiku da tužitelju isplati iznos od 120.855,40 kn sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe pa do isplate, da naloži tuženiku da tužitelju isplati iznos od 2.000,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, kao i da naloži tuženiku da tužitelju naknadi prouzrokovan parnični trošak sa zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

3. Podneskom od 17.6.2020. (str. 262-264 spisa) tužitelj je tužbeni zahtjev postavio na način da je predložio sudu da presudom naloži tuženiku da tužitelju isplati iznos od 152.000,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od 15.6.2016. pa do isplate, da naloži tuženiku da tužitelju isplati iznos od 3.400,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, kao i da naloži tuženiku da tužitelju naknadi prouzrokovan parnični trošak sa zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

4. Tuženik se usprotivio preinaci tužbe (str. 267 spisa).

5. Rješenjem na ovosudnom zapisniku posl. br. Pn-1958/16-94 od 18.5.2021. (str. 318 spisa) dopuštena je preinaka tužbe u ovoj pravnoj stvari povećanjem tužbenog zahtjeva na iznos od 155.400,00 kn smatrajući da je isto svrsishodno za konačno rješenje odnosa između stranaka. Naime, ovaj sud smatra da bi se, ukoliko sud ne bi dopustio preinaku tužbe, tužitelju nametnulo ograničenje prava na pristup sudu i pravično suđenje zajamčeno odredbom čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine - Međunarodni ugovori br. 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst, 8/99 - ispr., 14/02 i 1/06), te sud smatra da je u svakom pojedinom slučaju primjenom testa razmjernosti potrebno ispitati je li ograničenjem koje proizlazi iz odredbe čl. 190. st. 1. ZPP narušena sama bit toga prava, odnosno dolazi li do povrede prava na pristup sudu. Stoga, u situaciji kada tužitelj u vrijeme podnošenja tužbe ne raspolaže svim odlučnim činjenicama potrebnim za postavljanje konačnog tužbenog zahtjeva, kao u ovom slučaju za naknadu štete, s obzirom da je objektivno postavljanje tužbenog zahtjeva radi naknade neimovinske štete bez prethodnog vještačenja realno nemoguće, budući je teško procijeniti visinu neimovinske štete koja bi pripadala tužitelju, već je u pravilu potrebno provesti medicinsko vještačenje i tek je tada moguće saznati sve odlučne činjenice vezane za visinu nastale štete, nedopuštanje preinake tužbe koja je uslijedila nakon provedenog medicinskog vještačenja, nije razmjerno legitimnom cilju iz odredbe čl. 190. st. 1. ZPP i rezultira povredom prava na pristup sudu. To stoga što je legitimni cilj zabrane preinake tužbe nakon zaključenja prethodnog postupka onemogućavanje zlouporabe procesnih prava u smislu ubrzanja parničnog postupka, a povećanje tužbenog zahtjeva za naknadu štete nakon provedenog medicinskog vještačenja u ovom predmetu, koje je utemeljeno na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, nije od utjecaja na dužinu trajanja postupka, dok nedopuštanjem preinake tužbe tužitelju preostaje samo podnošenje nove tužbe, a u kojem slučaju se nepotrebno izvrgava daljnjim troškovima postupka te izlaže riziku presuđene stvari ili eventualne zastare, što dovodi u pitanje ostvarivanje njegovih prava na naknadu štete, čime se tužitelju nameće prekomjeran teret.

6. Podneskom od 30.1.2023. (str. 366-368 spisa) tužitelj je tužbeni zahtjev postavio na način da je predložio sudu da presudom naloži tuženiku da tužitelju isplati iznos od 20.173,86 eur sa zateznim kamatama tekućim od 8.6.2016. pa do isplate, da naloži tuženiku da tužitelju isplati iznos od 451,25 eur sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, kao i da naloži tuženiku da tužitelju naknadi prouzrokovan parnični trošak sa zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

7. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da:

- priznaje nastanak štetnog događaja,

- priznaje činjenicu da je vozilo reg. oznaka [registarska oznaka], u kojem se tužitelj nalazio kao putnik, bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti u vrijeme nastanka prometne nezgode,

- osporava odgovornost, obzirom da je za nastanak štetnog događaja isključivo odgovorno nepoznato vozilo,

- protivi se osnovi i visini tužbenog zahtjeva kao previsoko postavljenim te navodi da je tužitelju 10.3.2016. isplatio iznos od 14.875,12 kn,

- da je neosnovano potraživanje zateznih kamata od podnošenja tužbe.

8. Tuženik je predložio sudu da presudom u cijelosti odbije tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan i obveže ga da tuženiku naknadi troškove postupka.

9. U podnesku od 15.9.2016. Hrvatski ured za osiguranje navodi da prihvaća miješanje u predmetnu parnicu na strani tuženika jer ima pravni interes za miješanje u parnicu iz razloga što je predmetnu prometnu nesreću skrivio vozač nepoznatog vozila pa je za štetu odgovoran Hrvatski ured za osiguranje. Nadalje, navodi da osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva jer je tužitelj isplatom nespornog dijela naknade štete namiren u cijelosti za štetu pretrpljenu u predmetnom štetnom događaju. Navodi da je tuženik 10.3.2016. platio tužitelju iznos od 14.875,12 kn i to na ime neimovinske štete iznos od 14.000,00 kn, na ime tuđe pomoći i njege iznos od 200,00 kn te na ime troškova liječenja iznos od 675,12 kn. Osporava tijek zakonske zatezne kamate na neimovinsku štetu kako je to zatraženo tužbenim zahtjevom iz razloga što će visina naknade neimovinske štete biti utvrđena na dan zaključenja glavne rasprave, pa naknada neimovinske štete dospijeva u tom trenutku te od tada teče i zakonska zatezna kamata te je predložio sudu da odbije tužbeni zahtjev u cijelosti te tužitelju naloži plaćanje troškova parničnog postupka.

10. Ovosudnim rješenjem posl. br. Pn-1958/2016-6 od 20.9.2016. prihvaćeno je sudjelovanje Hrvatskog ureda za osiguranje kao umješača na strani tuženika u ovom predmetu.

11. U dokaznom postupku sud je proveo dokaz saslušanjem tužitelja NS (str. 224 spisa), proveo medicinsko vještačenje po vještacima dr. Zoranu Veir (str. 90-92 spisa) i dr. DS (str. 165 i 179 spisa), kombinirano prometno-medicinsko vještačenje po vještacima Nevenu Ereš (str. 283-285 spisa) i dr. JS (str. 297-298 spisa) te proveo novo medicinsko vještačenje po vještacima dr. Žarku Rašiću (str. 387-390 spisa) i dr. Sanji Masnec (str. 413-416 spisa). Nadalje, sud je izvršio uvid u Zapisnik o očevidu PU Sisačko-moslavačke, Postaje prometne policije Sisak od 12.7.2015. (str. 5-8 spisa), odštetni zahtjev od 3.12.2015. s poštanskom povratnicom (str. 9-11 spisa), dopis tuženika od 4.1.2016. (str. 12 spisa), dopis tuženika od 11.3.2016. (str. 13 spisa), medicinsku dokumentaciju tužitelja (str. 14-34, 60-61, 63-80, 136-162, 238-259, 353-357 spisa), račune na str. 35-44, 62 spisa, Situacijski plan i Fotoelaborat na str. 201 spisa, te izvršio uvid u ovosudni spis posl. br. Pn-3599/2017.

12. Tužitelj NS, saslušan u dokaznom postupku, u bitnom, iskazao je da se se 12.7.2015. u večernjim satima nalazio u osobnom vozilu kojim je upravljao N, prezimena se više ne sjeća. Kretali su se iz pravca Male Gorice u pravcu Siska, desnim prometnim trakom, a radilo se o blagom zavoju u desno. Vozilo koje je naišlo iz suprotnog pravca je prešlo na prometni trak te je došlo do kontakta vozila, uslijed čega je vozilo u kojem se nalazilo završilo u dubokom kanalu. Tom prilikom bio je vezan sigurnosnim pojasom. Misli da se vozilo u kojem se nalazio kretalo brzinom od oko 40-50 km/h, a vozilo koje je naišlo iz suprotnog pravca kretalo se većom brzinom. Zbog ozljeda koje je zadobio u ovoj nesreći pomagali su mu braća i djevojka, u svemu što zbog ozljeda nije mogao sam činiti i to kod održavanja osobne higijene, pripremanja hrane i dr.

13. Sud je iskaz tužitelja NS ocijenio istinitim, osim u dijelu u kojem je iskazao da je bio vezan sigurnosnim pojasom.

14. U pisanom Nalazu i mišljenju od 20.3.2017. vještak dr. Zoran Veir (str. 90-91 spisa) navodi da je tužitelj u predmetnoj prometnoj nezgodi zadobio trzajnu ozljedu vrata, natučenje lumbalne kralježnice, natučenje glave, natučenje desnog koljena i natučenje desnog ramena. Navodi da su se ozljede koje je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju mogle dogoditi u dinamici prometne nesreće kako je opisano u tužbi odnosno postoji pozitivna uzročno-posljedična veza. Po provedenom liječenju su zaostale trajne posljedice ozljede vratne i lumbalne kralježnice u vidu posttraumatskih promjena u sklopu cervikobrahijalnog i lumbosakrlnog sindroma u vidu glavobolja, bolova u vratu, trnaca u rukama i nogama, bolnosti lumbalne kralježnice, reducirane pokretljivosti kako lumbalne tako i vratne u srednjem stupnju, tegoba sa desnim koljenom u vidu nestabilnosti, oticanja, hipotrofiji, natkoljene muskulature kao posljedici ligamentarne ozljede desnog koljena, tegoba sa desnim ramenom kao posljedici jačeg natučenja sa lezijom akromiklaviklarnog ligamenta i zglobe kapsule u vidu smanjenog opsega kretnji desnog ramena u srednjem stupnju i bolnosti istog osobito kod jačih fizičkih aktivnosti. Duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti: po provedenom liječenju nastupile su trajne posljedice u predmetnom štetnom događaju u iznosu od 38% trajno i za toliko će tužitelj ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu zbog tegoba vratnom (7%) i lumbalnom kralježnicom (8-9%), desnim koljenom (20%) i desnim ramenom (8%). Primarni strah je bio jakog intenziteta i kratkotrajan. Sekundarni strah jakog intenziteta trajao je 4 dana, srednjeg intenziteta 15 dana, manjeg intenziteta 30 dana. Nakon toga nastavlja se kasni strah u vidu bojaznosti vezano za ishod liječenja u trajanju od jednog mjeseca. Tuđa pomoć i njega mu je bila potrebna 4 sata dnevno kroz 15 dana, potom dva sata dnevno kroz 3 mjeseca (održavanje osobne higijene, oblačenje, nabava životnih potrepština, odlazak na preglede i terapiju, svakodnevni kućni poslovi i sl.). Fizički bolovi: jaki bolovi 5 dana, srednje jačine 15 dana, slabe jačine 40 dana, povremenog karaktera: doživotno-pribrojeni smanjenju životne aktivnosti. Naruženje: blagog stupnja (ožiljak na čelu).

15. U pisanom Nalazu i mišljenju od 11.7.2017. vještak dr. Branimir Cerovski (str. 165 spisa) navodi da je tužitelj stradao kao putnik osobnog automobila i pritom je zadobio trzajnu ozljedu vrata, natučenje glave, natučenje desnog koljena i desnog ramena uz oštećenje vidne funkcije radi čega slabije vidi sa strane, te se brzo zamara kod napora vida na blizinu u obliku trajnih posljedica. Trajne posljedice predmetnog ozljeđivanja s oftalmološkog motrišta se procijenjuju 7-8%.

16. U Očitovanju od 10.10.2017. vještak dr. Branimir Cerovski (str. 179 spisa) navodi da u zdravstvenom kartonu tužitelja nema podataka o oftalmološkom liječenju u povezanosti s ovim ozljeđivanjima. Zaključak je vještaka da nema novih i nepoznatih informacija koje bi utjecale na ocjenu trajnih posljedica predmetnog ozljeđivanja s oftalmološkog motrišta.

17. Na ročištu održanom 24.4.2018. vještak dr. Zoran Veir i dr. Branimir Cerovski (str. 190-191 spisa) iskazali su da je stanje tužitelja stabilizirano 8.6.2016. te da objedinjeno trajne posljedice iz ovog štetnog događaja cijene sa 43%.

18. U pisanom Nalazu i mišljenju od 11.9.2020. vještak Neven Ereš dipl. ing. (str. 283-285 spisa) navodi da provedena analiza pokazuje da je nepoznato vozilo najvjerojatnije svojim prednjim lijevim dijelom naletjelo na prednji dio lijeve bočne strane vozila tužitelja pri čemu su uzdužne simetrale vozila bile približno paralelne uz promjenu brzine vozila tužitelja od oko 5-10 km/h, dok je u nastavku vozilo tužitelja sletjelo preko sebi desnog ruba kolnika u kanal te je svojim desnim bokom dijelom naletjelo na zemljani zid kanala pri čemu je sila djelovala približno okomito na uzdužnu os vozila tužitelja uz promjenu brzine od oko 10-20 km/h.

19. U pisanom Nalazu i mišljenju od 19.11.2020. vještak dr. Davor Mayer navodi da je tužitelj stradao u prometnoj nesreći kao suvozač u osobnom vozilu koje je, nakon blažeg okrznuća s vozilom naišlim iz suprotnog smjera, sletjelo preko sebi desnog ruba kolnika u odvodni kanal u zanašanju sletjelo s kolnika i prevrnulo se. Pri dinamici odigravanja prometne nesreće kakva je utvrđena prometnim vještačenjem, tijelo tužitelja je najprije bilo izloženo blažem polijetanju prema naprijed, a potom bitno intenzivnijem polijetanju udesno uslijed propadanja desnog boka vozila u odvodni kanal, s posljedičnim kontaktom desne strane tijela s unutrašnjošću desne bočne strane kabine uz istodobno instinktivno odupiranje nogama o podnicu vozila. Ovom drugom gibanju koje je dovelo do naleta na čvrste prepreke desno od mjesta sjedenja je pripisiv nastanak ozljeda tužitelja. U ovakvoj dinamici gibanja tijela unutar kabine vozila, osobito uzimajući u obzir dominantno bočni smjer polijetanja tijela, mogle su nastati sve ozljede kakve je zadobio tužitelj neovisno o uporabi sigurnosnog pojasa jer isti prvenstveno ograničava pomake tijela prema naprijed dok od pomaka u drugim smjerovima ne može adekvatno zaštititi. Prema tome, zadobivene ozljede tužitelja promatrane u kontekstu dinamike nesreće ne omogućuju očitovanje na okolnost korištenja sigurnosnog pojasa. Temeljem nastalih ozljeda nije moguće zaključiti je li tužitelj u trenutku nesreće bio vezan sigurnosnim pojasom. Tužitelj bi mogao zadobiti sve ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji bez obzira je li u trenutku nesreće bio vezan sigurnosnim pojasom ili nije.

20. Nalaz i mišljenje vještaka Nevena Ereš i dr. JS sud je ocijenio objektivnim, stručnim te datim u skladu sa pravilima znanosti i vještine. Navedeni vještaci su usmeno na ročištu obrazložili svoje pisane nalaze i mišljenja i očitovali su u odnosu na sve istaknute primjedbe, a koje usmeno očitovanje i obrazloženje ovaj sud ocjenjuje kao detaljno, jasno i stručno.

21. U pisanom Nalazu i mišljenju od 14.4.2024. vještak dr. Žarko Rašić (str. 387- 389 spisa) navodi da je tužitelj stradao u štetnom događaju kada je zadobio natučenje glave, istegnuće mišića vratne kralješnice, natučenje desnog ramena uz natučenje tetive mišića supraspinatuisa istog ramena, natučenje desnog koljenja, puknuće prednje križne sveze desnog koljena i puknuće stražnjeg riga unutrašnjeg meniska desnog koljena. Učinjena je odgovarajuća dijagnostička rtg obrada. Konzervativna terapija, uz analgetike, rutor longetu. Učinio je FSVK, FSSK, UZV desnog ramena i MR desnog koljena, te EMNG ruku i nogu. Provedena je fizikalna terapija u dva terapijska ciklusa. Liječenje je završeno tj. stanje se stabiliziralo, odnosno mogle su se ocijeniti trajne posljedice EMNG ruku 2.12.2015. Mišljenje je vještaka da je tužitelj trpio bolove jakog intenziteta, trajnog karaktera ukupno 3 dana, srednjeg intenziteta trajnog karaktera ukupno 14 dana, bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su ukupno tijekom 45 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti. Tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 3 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 8 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 30 dana. U navedenom štetnom događaju tužitelj je zadobio s kirurškog aspekta natučenje glave, istegnuće mišića vratne kralješnice, natučenje desnog ramena uz natučenje tetive mišića supraspinatuisa istog ramena, natučenje desnog koljenja, puknuće prednje križne sveze desnog koljena i puknuće stražnjeg riga unutrašnjeg meniska desnog koljena. Navedena ozljeda kralješnice (vratnog i slabinskog dijela – na FSVK instabilitet na 2 nivoa, na FSSK instabilitet na jednom nivou, uz na EMNG opisane promjene radikularnog tipa u vratnom i slabinskom dijelu), desnog ramena (na UZV- desnog ramena oštećenje tetive suprasinatisa) i desnog koljena (puknuće prednje križne sveze i unutrašnjeg meniskusi dokazanog na MR koljena). Navedene ozljede dovele su do trajnog smanjenja životnih s kirurškog aspekta od ukupno realno 26%. što se očituje u ograničenoj pokretljivosti i bolnosti vratnog i slabinskog segmenta kralješnice, povremenim bolovima i ograničenoj pokretljivosti desnog ramena, te povremenim bolovima i ograničenoj pokretljivosti desnog koljenog zgloba uz kliničke znakove instabiliteta. Nakon predmetnog štetnog događaja tužitelju je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju ukupno 10 dana po 3 sata dnevno, još 30 dana po 2 sata dnevno, te još 30 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove, pomoć pri odlasku u trgovinu i slično.

22. U pisanom Nalazu i mišljenju od 23.10.2024. vještak dr. Sanja Masnec (str. 413-415 spisa) navodi da se nakon proučene dostupne medicinske dokumentacije, na temelju izvršenog pregleda tužitelja te uvida u zdravstveni karton može zaključiti da je tužitelj kao posljedicu predmetnog ozljeđivanja zadobio trzajnu ozljedu vrata, natučenje glave i oštećenje vidne funkcije obostrano što rezultira slabijim vidom sa strane, brzim zamaranjem prilikom gledanja na blizinu te suzenjem. Liječenje tužitelja s oftalmološkog motrišta završeno je 12.09.2016. godine. Oftalmološki status poslije predmetnog ozljeđivanja je stacionaran. Trajne posljedice s oftalmološkog motrišta iznose 7%.

23. Na ročištu održanom 18.9.2025. vještaci dr. Zoran Veir, dr. Branimir Cerovski dr. Žarko Rašić i dr. Sanja Masnec izjavili su da bi smanjenje životnih aktivnosti usuglašeno za sva četiri vještaka iznosilo 36% (str. 452 spisa), a koje usuglašavanje je sukladno odredbi čl. 261. st. 1. i 2. ZPP.

24. Ovaj sud smatra da se odluka u ovoj pravnoj stvari treba donijeti temeljem nalaza i mišljenja dr. Žarka Rašića i dr. Sanje Masnec, čije nalaze je sud ocijenio objektivnim, stručnim te danim u skladu sa pravilima znanosti i vještine. Navedeni vještaci su usmeno na ročištu obrazložili svoje pisane Nalaze i mišljenja, a koje usmeno očitovanje i obrazloženje ovaj sud ocjenjuje kao detaljno, jasno i stručno, dok se odluka u dijelu koji se odnosi na smanjenje životne aktivnosti treba donijeti temeljem objedinjenog mišljenja vještaka dr. Zorana Veir, dr. DS, dr. Žarka Rašića i dr. Sanje Masnec. Stoga je sud odbio prijedlog tuženika i umješača za provođenje novog medicinskog vještačenja smatrajući da isto nije potrebno.

25. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja, postavljen kao u podnesku od 2.1.2023., djelomično osnovan.

26. Predmet ovog parničnog postupka je zahtjev tužitelja za naknadu štete iz štetnog događaja od 12.7.2015. i to zahtjev za naknadu neimovinske štete i zahtjev za naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, obzirom da je tužitelj povukao zahtjev za naknadu troška liječenja, koje povlačenje je obrazložio razlogom ekonomičnosti postupka (str. 263).

27. Između stranaka nije sporno:

- nastanak štetnog događaja,

- pasivna legitimacija tuženika,

- da je prometnu nezgodu prouzrokovalo nepoznato vozilo,

- da je tuženik tužitelju 10.3.2016. isplatio iznos od 1.974,27 eur / 14.875,12 kn.

28. Sporno je između stanaka:

- postoji li doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja zbog nekorištenja sigurnosnog pojasa,

- visina potraživanja tužitelja,

- je li nastupila zastara potraživanja u odnosu na preinačeni dio tužbenog zahtjeva.

29. Dakle, nije sporno da se dana 12.7.2025., na dijelu D-30, 3. dionica 3. km + 250 metara, između Petrovca i Male Gorice, dogodila prometna nesreća u kojoj su sudjelovali: SS iz [adresa], upravljajući osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka], ŠS iz [adresa] i NS iz [adresa], oboje kao putnici u osobnom automobilu reg. oznake [registarska oznaka].

30. Nije sporno niti da je osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka], u kojem se kao putnik nalazio tužitelj, na dan štetnog događaja bio osiguran kod tuženika policom broj: [broj police], a prometnu nezgodu je prouzrokovalo nepoznato vozilo.

31. Nije sporno niti da je tuženik tužitelju 10.3.2016. isplatio iznos od 1.974,27 eur / 14.875,12 kn (14.000,00 kn na ime neimovinske štete, 200,00 kn za tuđu pomoć i njegu i 675,12 kn za trošak liječenja).

32. U predmetnom štetnom događaju tužitelj je zadobio natučenje glave, istegnuće mišića vratne kralješnice, natučenje desnog ramena uz natučenje tetive mišića supraspinatuisa istog ramena, natučenje desnog koljenja, puknuće prednje križne sveze desnog koljena i puknuće stražnjeg riga unutrašnjeg meniska desnog koljena te oštećenje vidne funkcije obostrano što rezultira slabijim vidom sa strane, brzim zamaranjem prilikom gledanja na blizinu te suzenjem.

33. Zbog zadobivenih ozljeda kod tužitelja je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja.

34. Obveza tuženika da tužitelju naknadi štetu utemeljena je na odredbi čl. 11. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine, br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje: ZOOP). Članak 12. st. 4. ZOOP određuje da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 1. toga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

35. Članak 19. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje: ZOO) određuje da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Stavak 2. istog članka ZOO određuje da se pod pravima osobnosti u smislu toga Zakona razumijeva pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. Članak 1103. ZOO propisuje da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

36. Tužitelj je prvo priznao doprinos nastanku štetnog događaja od 10%, da bi nakon provedenog kombiniranog prometno-medicinskog vještačenja povukao očitovanje o doprinosu tužitelja.

37. Kako je nakon provedenog kombiniranog prometno-medicinskog vještačenja utvrđeno da je tužitelj mogao zadobiti sve ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji bez obzira je li u trenutku nesreće bio vezan sigurnosnim pojasom ili nije, ne postoji doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja zbog nekorištenja sigurnosnog pojasa.

38. Sud je prilikom odlučivanja o zahtjevu tužitelja za dosudu pravične novčane naknade na ime neimovinske štete, sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO, vodio računa o jačini i trajanju povredom izazvanih duševnih boli i straha, te cilju kojemu služi ta naknada.

39. Kako je nakon provedenog medicinskog vještačenja po vještaku dr. Žarku Rašiću utvrđeno da je tužitelj trpio bolove jakog intenziteta, trajnog karaktera ukupno 3 dana, srednjeg intenziteta trajnog karaktera ukupno 14 dana, bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su ukupno tijekom 45 dana, povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti, tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja, sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 3 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 8 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 30 dana, da je kod tužitelja zaostalo smanjenje životne aktivnosti od 36%, sud smatra da pravičnu novčanu naknadu predstavlja iznos od 21.980,00 eur.

40. Stoga je sud, temeljem odredbe čl. 1045. st. 1., čl. 1046. i čl. 1100. ZOO, naložio tuženiku da tužitelju, na ime naknade neimovinske štete, isplati daljnji iznos od 20.121,88 eur (21.980,00 eur - isplaćen iznos od 1.858,12 eur / 14.000,00 kn = 20.121,88 eur) sa zateznim kamatama tekućim od 12.9.2016. (kada je završeno liječenje tužitelja – str. 415 spisa) pa do isplate.

41. Pri tome treba istaknuti da je tijek zateznih kamata na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete sud odredio sukladno odredbi čl. 1103. ZOO, a koji članak određuje da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

42. Stoga je sud odlučio kao u izreci ove presude pod I.

43. Kako je nakon provedenog medicinskog vještačenja utvrđeno da je nakon predmetnog štetnog događaja tužitelju bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju ukupno 10 dana po 3 sata dnevno, 30 dana po 2 sata dnevno te još 30 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove, pomoć pri odlasku u trgovinu i slično, tuženik je po tom osnovu obvezan isplatiti tužitelju iznos od 212,26 eur (ukupno 70 dana, ukupno 120 sati x 1,99 eur = 238,80 eur – plaćen iznos od 26,54 eur /200,00 kn = 212,26 eur ). Pri tome je sud po slobodnoj ocjeni (čl. 223. st. 1. ZPP) kao cijenu sata osobe koja je tužitelju pružala pomoć i njegu koristio iznos od 1,99 eur, vodeći pritom računa o odredbi čl. 2. st. 1. ZPP odnosno da je tužitelj za cijenu sata tuđe pomoći zahtijevao iznos od 1,99 eur /15,00 kn (str. 263 spisa).

44. Stoga je sud odlučio kao u izreci ove presude pod II.

45. Prigovor zastare za povećani dio tužbenog zahtjeva koji je istaknuo umješač u podnesku od 13.10.2020. (str. 291 spisa), nije osnovan obzirom da je povećanje tužbenog zahtjeva podneskom od 17.6.2020. posljedica pravnog shvaćanja sa sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-IV-47/20 održane 5.3.2020. i 15.6.2020. na kojoj je donijeta odluka o promjeni Orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade VSRH od 29.11.2002. na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u kunama po svim osnovama povećavaju u odnosu na 2002. za 50%. Nadalje, kako je tužbeni zahtjev povećan samo u pogledu visine, a pri tome zahtjev nije proširen u smislu da je zatražen neki vid štete koji nije zatražen prilikom podnošenja tužbe (štetni događaj 12.7.2015., tužba podnijeta 15.6.2016.), stoga u odnosu na povećani dio tužbenog zahtjeva nije nastupila zastara te je prigovor tuženika neosnovan (čl. 230. st. 1. ZOO).

46. Sud je odbio preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelja u iznosu od 290,97 eur sa zateznim kamatama (tužbeni zahtjev u iznosu od 20.625,11 eur – dosuđen iznos od 20.334,14 eur = 290,97 eur).

47. Stoga je sud odlučio kao u izreci ove presude pod IV.

48. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. ZPP, uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23, dalje: Tarifa), obzirom da tužitelj u postupku nije uspio u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, zbog kojeg dijela nisu nastali posebni troškovi (tužitelj je postupku uspio sa 99,74% zahtjeva).

49. Trošak tužitelja u ukupnom iznosu od 9.829,26 eur odnosi se na:

- trošak sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 7. st. 1. Tarife),

- trošak sastava tužbe u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 7. st. 1. Tarife),

- trošak sastava podneska od 21.9.2016. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 8. st. 1. Tarife – očitovanje na navode odgovora na tužbu),

- trošak sastava podneska od 3.10.2016. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. st. 4. Tarife),

- trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku na ročištu 3.11.2016. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- trošak sastava podneska od 6.4.2017. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 8. st. 1. Tarife – očitovanje na nalaz vještaka),

- trošak sastava podneska od 24.5.2017. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. st. 4. Tarife),

- trošak sastava podneska od 28.8.2017. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 8. st. 1. Tarife – očitovanje na nalaz vještaka),

- trošak sastava podneska od 17.11.2017. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. st. 4. Tarife),

- trošak sastava podneska od 31.1.2018. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. st. 4. Tarife),

- trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku na ročištu 24.4.2018. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- trošak sastava podneska od 21.6.2018. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. st. 4. Tarife),

- trošak sastava podneska od 13.8.2018. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. st. 4. Tarife),

- trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku na ročištu 18.6.2019. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- trošak sastava podneska od 17.10.2019. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. st. 4. Tarife),

- trošak sastava podneska od 17.6.2020. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. st. 4. Tarife),

- trošak sastava podneska od 11.9.2020. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. st. 4. Tarife),

- trošak sastava podneska od 17.12.2020. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 8. st. 1. Tarife – očitovanje na nalaz vještaka),

- trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku na ročištu 18.5.2021. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- trošak sastava podneska od 2.6.2021. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. st. 4. Tarife),

- trošak sastava podneska od 20.8.2021. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. st. 4. Tarife),

- trošak sastava podneska od 2.1.2023. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. st. 4. Tarife),

- trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku na ročištu 28.2.2023. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- trošak sastava podneska od 2.5.2024. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 8. st. 1. Tarife – očitovanje na nalaz vještaka),

- trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku na ročištu 18.9.2025. u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- PDV od 25% u iznosu od 1.775,00 eur,

- trošak medicinskog vještačenja u ukupnom iznosu od 291,99 eur,

- trošak pristupa vještaka na ročište u iznosu od 200,00 eur,

- sudsku pristojbu za tužbu u iznosu od 209,57 eur i

- sudsku pristojbu za presudu u iznosu od 252,70 eur.

50. Pri tome sud tužitelju nije priznao trošak sastava podneska od 30.10.2024. obzirom da se podnesak s tim datumom ne nalazi u sudskom spisu.

51. Sud je odbio preostali dio zahtjeva tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 7.331,89 eur sa zateznim kamatama (zahtjevan trošak u iznosu od 17.161,15 eur – dosuđen trošak u iznosu od 9.829,26 eur = 7.331,89 eur).

52. Odluka o kamatama na troškove parničnog postupka sukladna je čl. 151. st. 3. ZPP.

53. Stoga je sud odlučio kao u izreci ove presude pod III. i V.

U Zagrebu 3. studenoga 2025.

Sutkinja

Sanja Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo podnijeti žalbu Županijskom sudu, u roku od 15 dana, računajući od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. st. 9. ZPP).

Dostaviti:

1. pun. tužitelja uz rješenje o obvezi plaćanja sudske pristojbe za presudu

2. pun. tuženika

3. umješaču