REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

P-600/2022-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sudcu Branku Malenici, u pravnoj stvari tužiteljice KĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Vladimir Vujičić, odvjetnik u Visu, protiv tuženika Grada Visa, OIB 76486299480, Trg 30. svibnja 1992. broj 2, kojeg zastupa punomoćnik Mislav Polić, odvjetnik u Splitu, radi ispravka uknjižbe, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 11. rujna 2025. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice HĐ, odvjetničkog vježbenika kod Borka Bebića, odvjetnika u Splitu i punomoćnika tuženika, na ročištu radi objave dana 3. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I Ispravlja se u zemljišnoj knjizi stanje nastalo na osnovu rješenja Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela broj Z-21373/2021 od 28. prosinca 2021. donesenog u pojedinačnom ispravnom postupku, tako da se na nekretninama oznake kat. čest. [katastarska čestica] ZGR Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u zemljišnoj knjizi uspostavlja stanje kakvo je bilo prije provedbe označenog rješenja na način da se:

- u pogledu nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] ZGR Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] određuje uknjižba brisanja prava vlasništva upisanog na ime tuženika uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva na ime prednika tužiteljice CĐ pok. ŽĐ, Vis - u pogledu nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] određuje uknjižba brisanja prava vlasništva upisanog na ime tuženika uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva na ime tužiteljice.

II Ispravlja se u zemljišnoj knjizi stanje nastalo na osnovu rješenja Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela broj Z-21373/2021 od 28. prosinca 2021. donesenog u pojedinačnom ispravnom postupku, tako da se tužiteljica ovlašćuje temeljem ove presude po njezinoj pravomoćnosti i provedenoj parcelaciji upisati vlasnikom za cijelo realnog dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koji realni dio je na skici iz nalaza stalnog sudskog vještaka za geodeziju VĐ ing. geod. od 24.10.2024. godine i dopune tog vještva od 28.4.2025. godine prikazan slovima A,D,E,F,A i ima površinu od 22 m2.

III Nalaže se tuženiku, u roku od 15 dana, naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 2.701,18 eur sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od donošenja presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri (3) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Dana 11. veljače 2022. zaprimljena je tužba kojom je tužiteljica ustala protiv tuženika radi ispravka upisa prava vlasništva u zemljišnim knjigama u odnosu na nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] ZGR Z. U. [broj ZK uloška], kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] i kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], sve K. O. [katastarska općina], a provedenog na temelju rješenja Zemljišnoknjižnog odjela ovog suda broj Z-21373/2021 od 28. prosinca 2021. donesenog po okončanom pojedinačnom ispravnom postupku. U bitnom se navodi kako je označenim sudskim rješenjem prihvaćen prijedlog ovdje tuženika postavljen radi ispravka stanja u zemljišnim knjigama, iako za to nisu ostvarene osnovne pretpostavke, jer predmetne nekretnine ne predstavljaju javno dobro, već samostalan posjed i vlasništvo tužiteljice i njezinih pravnih prednika. Tome se dodaje kako je rješenje doneseno i na temelju Odluke Grada Visa o proglašenju svojstva javnog dobra od 10. prosinca 2018., koja je ukinuta presudom Visokog upravnog suda RH broj Usoz- 32/2019 od 30. listopada 2019. Na kraju se navodi kako je u pojedinačnom ispravnom postupku sud propustio utvrditi odlučne činjenice poput stvarnog posjeda predmetnih nekretnina, načina njihovog korištenja i korisnika te donio odluku bez saslušanja svjedoka i tužiteljice koji su mogli iskazivati na te okolnosti. Podneskom od 23. svibnja 2025. tužiteljica je konačno postavila tužbeni zahtjev na način koji je praktički istovjetan izreci ove presude.

2. U svom odgovoru od 3. ožujka 2022. tuženik se usprotivio tužbi uz obrazloženje kako tužiteljica nije dostavila dokaze iz kojih proizlazi osnovanost njezinih navoda, kako predmetne nekretnine predstavljaju ulicu, odnosno javne površine, kako je odluka Zemljišnoknjižnog odjela osnova za valjan upis tuženika kao vlasnika i kako je taj upis istinit.

3. U tijeku postupka izvedeni su dokazi pregledom vlasničkih listova od 28. veljače 2022. i povijesnih vlasničkih listova od 30. siječnja 2025., izvoda iz posjedovnih listova broj 183 i 3325 Ureda za katastar Split, Ispostave Vis od 8. ožujka 2019. i povijesnih promjena na katastarskim česticama od 17. siječnja 2025., spisa ovog suda broj Z-21373/2021, presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usoz- 32/2019-7 od 30. listopada 2019., rješenje o nasljeđivanju broj O-2777/2011 od 25. studenog 2011., očevidom održanim na licu mjesta 6. rujna 2024. uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju VĐ, pregledom njegovog nalaza od 24. listopada 2024. i očitovanja od 28. travnja 2025., saslušanjem svjedoka DĐ, GĐ, SĐ, TĐ, BĐ, JĐ, ĆĐ, AĐ i UĐ te tužiteljice kao stranke.

4. Stranke su zatražile naknadu parničnog troška.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Među strankama je kao sporno valjalo utvrditi ima li tužiteljica valjanu pravnu osnovu za brisanje zemljišnoknjižnog stanja provedenog u odnosu na predmetne nekretnine na temelju okončanog pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno je li osporavani upis valjan i istinit.

7. Odredbom iz članka 205. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/2019, 128/2022, 155/2023 i 127/2024, dalje ZZK), propisano je kako pravo zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugog postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju osobe čijim prijavama ili prigovorima sud nije u cijelosti ili dijelu udovoljio u ispravnom postupku u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja, odnosno osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.

8. Pregledom vlasničkih listova od 8. veljače 2022. razvidno je kako su predmetne nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] te čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] upisane kao vlasništvo Grada Visa, dok iz povijesnih vlasničkih listova od 30. siječnja 2025. proizlazi kako su prije upisa tuženika nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] bile uknjiženo vlasništvo tužiteljice KĐ, a čest. zem. [katastarska čestica] vlasništvo CĐ pok. ŽĐ iz [adresa].

9. Pregledom povijesnih promjena na katastarskim česticama Ureda za katastar Split, Ispostave Vis od 17. siječnja 2025. razvidno je kako su od osnutka katastra na otoku Visu 1953. nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] bile upisane u posjedovnim listovima broj 183 i 3325 naslovnika ZĐ, LĐ i OĐ. Od 2022. ove nekretnine upisuju se u posjedovne listove broj 7538 i 7529 naslovnika Grada Visa, čiji je pravni prednik Općina Vis od 1954. u posjedovnom listu broj 1157 bio upisani posjednik čest. zem. [katastarska čestica].

10. Pregledom rješenja o nasljeđivanju broj O-2777/2011 od 25. studenog 2011. razvidno je kako je CĐ pok. ŽĐ preminuo **.**.2011., a naslijedila ga je za cijelo supruga KĐ.

11. Pregledom spisa ovog suda broj Z-21373/2021 razvidno je kako je predlagatelj Grad Vis pokrenuo zemljišnoknjižni pojedinačni ispravni postupak za niz nekretnina, među kojima su i ovdje sporne čest. zgr. [katastarska čestica] te čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] uz obrazloženje kako se radi o javnim površinama - Obala sv. Jurja, koje su Odlukom Gradskog vijeća Grada Visa od 10. prosinca 2018. proglašene javnim dobrom u općoj uporabi. Nakon provedenog postupka, sud je rješenjem broj Z- 21373/2021 od 28. prosinca 2021. prihvatio prijavu i odredio ispravak u zemljišnim knjigama, tako da se Grad Vis ima upisati kao vlasnik predmetnih nekretnina uz istovremeno brisanje tog prava s upisanih ovlaštenika CĐ pok. ŽĐ i KĐ ud. CĐ.

12. Pregledom presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usoz- 32/2019-7 od 30. listopada 2019. razvidno je kako je ukinuta Odluka Gradskog vijeća Grada Visa o proglašenju svojstva javnog dobra na čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica].

13. Prilikom očevida održanog na licu mjesta 6. rujna 2024. uz sudskog vještaka za geodeziju VĐ, tužiteljica je kao predmet spora pokazala dvije površine položene na rivi grada [adresa]. Prvu predstavlja štekat ispred ugostiteljskog objekta iznad čijih je vrata tabla s natpisom „Gostiona Vis od 1946. ŽĐ“. Ova nekretnina nije ograđena, ali su joj granice jasno vidljive, jer je njezina površina popločana kamenom i podlogom se razlikuje se od susjednih nekretnina, uključujući i asfaltiranu rivu. Na rubnim dijelovima sporne površine postavljeno je nekoliko vaza s cvijećem. Drugu nekretninu predstavlja dijelom betonirana, a dijelom popločana površina oblika nepravilnog pravokutnika čije su granice jasno vidljive zbog različite podloge u odnosu na okruženje, a uz sjevernu granicu je također asfaltna površina rive. Na dijelu predmetne nekretnine bijelom je bojom ucrtani križ, kao znak ograničenog parkiranja.

14. Sudski vještak za geodeziju VĐ u svom je nalazu od 24. listopada 2024. i dopuni vještva od 28. travnja 2025. identificirao pokazane nekretnine i utvrdio kako je štekat položen na čest. zem. [katastarska čestica], a druga površina na dijelu čest. zgr. [katastarska čestica], koji je na skici lica mjesta označio slovima A-B-C-D-A, te na dijelu čest. zem. [katastarska čestica], koji je označio slovima A-D-E-F-A. Tome je dodao kako su čest. zem. [katastarska čestica] nastale 1953. parcelacijom čest. zem. [katastarska čestica] uz napomenu kako je osnova cijepanja bila kupoprodaja i zemljišnoknjižno rješenje. Stranke nisu osporile ili dovele u sumnju vještakovu stručnost i objektivnost, stoga sud prihvaća njegov nalaz i mišljenje u cijelosti.

15. Na okolnost posjeda predmetnih nekretnina, načina njihovog korištenja i korisnika, govorili su svjedoci DĐ, GĐ, SĐ, TĐ, BĐ, JĐ, ĆĐ, AĐ i UĐ, koji u bitnom potvrđuju navode iz tužbe i iskaz tužiteljice. Naime, poznato im je kako je unatrag 50 i više godina prostor ispred nesporne kuće tužiteljice koristila obitelj njezinog supruga OĐ kao sastavni dio njihovog ugostiteljskog objekta, odnosno kao štekat na kojem su posluživali svoje goste. Sjećaju se kako je površina ove nekretnine desetljećima bila zemljana, kao i susjedna joj riva, dok je tužiteljičin suprug prije pedesetak godina nije popločao kamenom. Dodaju kako je u tijeku zimskih mjeseci koristio ovu nekretninu kao parking za tada novo osobno vozilo Opel Kadett žute boje, a u tijeku turističke sezone držao bi ga na drugoj ovdje spornoj čestici. Nadalje navode kako su nakon Ilićeve smrti tužiteljica i njezini sinovi nastavili koristiti štekat na istovjetan način, a u odnosu na drugu spornu površinu spominju kako ju je CĐ koristio za parkiranje vozila, a posljednjih dvadesetak godina njegov sin je koristi za potrebe svoje agencije, odnosno za držanje bicikla za najam, postavljanje reklama i slično. Svjedoci tvrde kako su predmetne nekretnine sve vrijeme bile u samostalnom i kontinuiranom posjedu tužiteljice, njezinog supruga te svekra i svekrve K i LĐ, a nemaju saznanja da je taj posjed bio ometan ili osporavan, bilo od fizičkih osoba ili koje lokalne, odnosno državne vlasti. Njihove iskaze valjalo je cijeniti, jer se radi o domaćim ljudima i susjedima u dobi od 59 do 74 godine, stoga je logično i očekivano da su posljednjih 50-60 godina imali gotovo svakodnevna neposredna i objektivna saznanja o stanju nekretnina o kojima su govorili, načinu njihovog korištenja i osobama koje su ih koristile, posebno iz razloga što su ove čestice položene na jednoj od najprometnijih lokacija u gradu uz višku rivu, stoga i jasno uočljive prosječnom prolazniku. Pored toga, posebno je valjalo cijeniti iskaz svjedoka SĐ kada i na temelju službenih saznanja govori o drugoj spornoj površini, jer je od 1982. do 2012. bio direktor Javnog komunalnog poduzeća "Gradina" i uvažavao OĐ vlasnikom nekretnine. Prema ovom svjedoku, OĐ mu je 1984. dao suglasnost da se predmetna nekretnina nastavi koristiti za sabirnu stanicu i potrebe skupljanja otpada sve do 2007./2008., kada su kante za smeće premještene na drugu lokaciju, a zauzvrat nije plaćao komunalnu naknadu za uslugu odvoza otpada iz njegovog ugostiteljskog objekta. Svjedok AĐ potvrđuje navode o korištenju predmetnih nekretnina te dodaje kako kao komunalni redar tuženika nije nikada uredovao zbog korištenja štekata ili promjene njegove podloge, odnosno radi bicikla i drugih stvari koje je sin tužiteljice nesmetano držao na površini druge sporne površine. Svjedok UĐ, kao bivši komunalni redar Grada Visa navodi kako obitelj OĐ nije nikada plaćala zakup za korištenje štekata, jer je bila vlasnik te površine, potvrđuje kako je CĐ u tijeku ljetnih mjeseci držao osobno vozilo na drugoj spornoj površini, a nema saznanja da bi tuženik svojatao nekretnine koje su predmet spora. Konačno, i referentica tuženika svjedokinja BĐ potvrđuje kako se nekretnine godinama koriste na prethodno opisani način i potvrđuje kako je tužiteljičin sin na drugoj spornoj površini držao šator u kojem je iznajmljivao bicikle bez plaćanja naknade. Kod donošenja odluke valjalo je cijeniti kako iskazi svjedoka nisu proturječni, već su u međusobnom skladu, a potvrđuje ih i ostala dokazna građa, uključujući i službenu katastarsku evidenciju u kojoj su H od 1953. do 2022. bili upisani kao isključivi posjednici čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], stoga se njihovi navodi drže uvjerljivim i vjerodostojnim te im se poklanja vjera u cijelosti. Doduše, čest. zem. [katastarska čestica] je od 1954. bila upisana kao posjed Općine Vis, a danas Grada Visa, ali je prema prethodno navedenim utvrđenjima i stanju u spisu jasno kako se radi o neskladu između stvarnog posjedovnog stanja i formalnog upisa u službenim knjigama. Naime, kako je već navedeno, površina ove čestice desetljećima je u funkciji ugostiteljskog objekta položenog u prizemlju nesporne kuće obitelji CĐ i s njim predstavlja jedinstvenu gospodarsku cjelinu.

16. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka nedvojbeno je utvrđeno kako predmetne čestice ne predstavljaju javne površine, već prostore koje desetljećima samostalno i neosporavano koriste, ali i održavaju, tužiteljica i njezini pravni prednici. U situaciji kada ove nekretnine nisu fizički odvojene od susjednih, donekle je razumljivo da ih površni promatrač može doživjeti kao dio javnih površina, jer se nadovezuju i graniče s javnim ulicama i prostorom rive, a nisu omeđene zidovima ili ogradama, stoga su dostupne, tako da se preko njih može i prelaziti, posebno izvan turističke sezone i to prije svega preko druge nekretnine koja je predmet parnice. Konačno, radi se o površinama koje prema namjeni moraju biti dostupne trećim osobama, jer služe u svrhu ugostiteljske, odnosno trgovačke djelatnosti tužiteljice i njezine obitelji. Međutim, ta okolnost nije i ne može biti valjana osnova za proglašenje nekretnina u privatnom vlasništvu javnim dobrom u općoj uporabi, jer se u međuvremenu nisu promijenila osnovna obilježja njihovog korištenja, već se sve vrijeme radi o nekretninama koje uz nespornu kuću CĐ predstavljaju cjelinu u dugogodišnjem i kontinuiranom posjedu te obitelji. Slijedom toga, ovaj sud smatra kako Odluka Gradskog vijeća Grada Visa o proglašenju svojstva javnog dobra od 10. prosinca 2018. nije imala činjenično niti zakonsko uporište, a na kraju je i ukinuta presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske od 30. listopada 2019. Upravo je odluka Grada Visa bila temelj prijedloga za provođenjem zemljišnoknjižnog pojedinačnog ispravnog postupka, a bila je i osnova za odluku zemljišnoknjižnog suda kada je prihvatio prijedlog tuženika i odredio ispravak stanja u zemljišnim knjigama. Međutim, prema raspoloživoj dokaznoj građi u ovoj parnici, nedvojbeno je kako u pojedinačnom ispravnom postupku nisu dovoljno cijenjena osnovna obilježja predmetnih nekretnina, njihov položaj u prostoru, povezanost s nespornom kućom tužiteljice, različitost podloga u odnosu na susjedne nekretnine i njihovo održavanje, a prije svega način korištenja. Kod takvog stanja stvari, jasno je kako čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i dio čest. zem. [katastarska čestica], koji je sudski vještak za geodeziju jasno omeđio na skici lica mjesta, ne predstavljaju javne površine, već površine u isključivom vlasništvu i upotrebi tužiteljice i njezine obitelji. Slijedom iznijetog, pobijani upis drži se pravno valjanim, jer je tuženik upisan kao vlasnik na temelju rješenja suda broj Z- 21373/2021 od 28. prosinca 2021., što znači da su ispunjenje materijalne i procesne pretpostavke, ali je upis neistinit, jer se prema svemu navedenom upisano stanje u zemljišnim knjigama razlikuje od stvarnog izvanknjižnog. Dakle, tužiteljica je dokazala kako su se ostvarile pretpostavke propisane citiranom odredbom iz čl. 205. st. 1. ZZK, stoga je predmetna tužba osnovana, radi čega je tužbeni zahtjev postavljen radi promjene upisa u zemljišnim knjigama prihvaćen u cijelosti, kako je i odlučeno u točkama I i II izreke presude.

17. Odluka o parničnom trošku donesena je u skladu s odredbom iz čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP). Tužiteljici je priznat trošak zastupanja po punomoćniku za sastav tužbe od 11. veljače 2022., obrazloženog podneska 23. svibnja 2025. te zastupanja na ročištima održanim 9. svibnja, 6. rujna i 5. prosinca 2024., 25. ožujka, 2. srpnja i 11. rujna 2025. u iznosu od 200,00 eur, za svaku označenu radnju, sve u skladu s Tbr. 7. toč. 1., Tbr. 8. toč. 1., Tbr. 9 toč. 1. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 37/2023, dalje OT). Pored toga priznat joj je trošak zastupanja na ročištu 8. svibnja 2025. u iznosu od 100,00 eur, jer se tom prilikom raspravljalo samo o procesnim pitanjima (Tbr. 9 toč. 2. i Tbr. 54. OT), stoga je u više zatraženom dijelu zahtjev za ovu radnju neosnovan. Priznati iznos od 1.700,00 eur uvećan je za 25% PDV, trošak sudske pristojbe u iznosu od 106,18 eur (pristojbe tužbe i presude po 53,09 eur) te očevida i geodetskog vještačenja u iznosu od 470,00 eur.

18. U skladu s iznesenim, tuženiku je naloženo naknaditi tužiteljici trošak postupka u iznosu od 2.701,18 eur sa zatraženom kamatom koja teče od dana donošenja presude do isplate u skladu i na način propisan odredbom iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23), kako je odlučeno u točki III izreke presude.

Split, 3. studenog 2025.

S U D A C

Branko Malenica

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka njezinog pisanog otpravka. Žalba se podnosi Županijskom sudu, a putem ovog suda.

DNA:

-pun. tužiteljice

-pun. tuženika