Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-3059/2024-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda Maji Valušnig, uz sudjelovanje zapisničarke Mateje Marjanović, u upravnom sporu tužitelja TĐ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Službe građevinske inspekcije, Odjela građevinske inspekcije Zagreb I, Zagreb, Šubićeva 29, OIB:33706439962, radi uklanjanja građevine, nakon usmene i javne rasprave, 3. studenog 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Državnog inspektorata Područnog ureda Zagreb, Službe građevinske inspekcije, Odjela građevinske inspekcije Zagreb I, KLASA:UP/I-362-02/18-02/1652, URBROJ:443-02-05-12-22-6 od 2. ožujka 2022.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem Državnog inspektorata Područnog ureda Zagreb, Službe građevinske inspekcije, Odjela građevinske inspekcije Zagreb I, KLASA: UP/I- 362-02/18-02/1652, URBROJ: 443-02-05-12-22-6 od 2. ožujka 2022. naloženo je tužitelju uklanjanje građevine na otvorenoj terasi, tlocrtnih dimenzija 6,00 m x 2,90 m, visine 2,40 m, stana na 1. katu, postojeće stambeno-poslovne građevine izgrađene na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa] u [adresa], u roku od 8 dana od dana zaprimanja rješenja.

2. Presudom ovog suda poslovni broj UsI-941/22 od 31. listopada 2022. odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje predmetnog rješenja Državnog inspektorata Područnog ureda Zagreb, Službe građevinske inspekcije, Odjela građevinske inspekcije Zagreb I, KLASA: UP/I-362-02/18-02/1652, URBROJ: 443-02- 05-12-22-6 od 2. ožujka 2022.

3. Presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž- 62/23 od 3. svibnja 2023. odbijena je žalba tužitelja protiv navedene prvostupanjske presude.

4. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-4196/2023 od 29. svibnja 2024. povodom ustavne tužbe tužitelja ukinute su navedene presude i predmet vraćen na ponovni postupak ovom sudu.

5. Tužitelj osporava zakonitost rješenja tuženika zbog pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja navodeći da mu rješenje nije dostavljeno na uredan način, da je ostavljeno u sandučiću bez prethodne obavijesti. Navodi da se od trenutka kada je sastavljen zapisnik 23. studenog 2018. do dana donošenja rješenja činjenično stanje promijenilo te da je iz fotografija vidljivo da metalna konstrukcija zapravo predstavlja puko sjenilo za zaštitu od sunca (postavljeno na otvorenoj terasi), a koje nema staklene stijene niti izolacije, pa da takvom konstrukcijom otvorena terasa nije mogla biti prenamijenjena u zatvorenu prostoriju. Ističe da iz spisa nije vidljivo da li je poštivan rok od 60 dana u kojem roku je nadležno tijelo državne uprave za poslove zaštite kulturnih dobara dužno izdati suglasnost za donošenje rješenja o uklanjanju nezakonito rekonstruiranog dijela, jer se u protivnom obustavlja inspekcijski nadzor. Smatra da je nadzorna mjera nerazmjerna i zadire u njegova vlasnička prava. Naknadno na ročištu 27. listopada 2025. tužitelj navodi da je promijenio konstrukciju na način da više nije vezana za terasu niti za zidove što je bio glavni prijepor.

5.1. Predlaže sudu da poništi osporavano rješenje.

6. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja. Ističe da je suglasnost Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture zatražena dopisom od 28. prosinca 2021., a da je suglasnost Gradskog zavoda od 27. siječnja 2022. za donošenje predmetnog rješenja primljena kod tuženika 3. veljače 2022. U odnosu na dostavu pobijanog rješenja navodi da je iz dostavnice vidljivo da 14. ožujka 2022. tužitelj nije zatečen pa je ponovljena dostava 22. ožujka 2022., u kojoj tužitelj ponovno nije zatečen, te je pošiljka ostavljena u kovčežiću sukladno članku 85. Zakona o općem upravnom postupku. Ističe da je zapisnikom od 23. studenog 2018 jednostavno i precizno opisana i skicirana i fotografirana predmetna građevina na postojećoj otvorenoj terasi, te su jasno utvrđena tehnička svojstva građevine te da je zatvaranje otvorene terase kliznim stijenama točno utvrđena činjenica koja proizlazi iz tehničkih svojstava konstrukcija, a ona sama izdvojena nema nikakav utjecaj na legalnost predmetne građevine, pa da stoga se nije dogodila nikakva izmjena od 23. studenog 2018. već se radi o istoj nezakonito izgrađenoj konstrukciji.

6.1. Predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.

7. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

8. Sud je održao usmenu i javnu raspravu u prisutnosti tužitelja, opunomoćenice tuženika i građevinskog vještaka te je time strankama dana mogućnost izjasniti se o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora sukladno odredbi članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24).

9. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja, te razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, sud je izvršio uvid u sudski spis i spis tuženika priložen uz odgovor na tužbu te je provedeno građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku BĐ građevinskom vještaku, a radi utvrđenja sporne činjenice da li je, u vrijeme donošenja predmetnog rješenja o uklanjanju (2. ožujka 2022.) predmetna izgradnja predstavljala rekonstrukciju za koju je bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu uz prethodno odobrenje tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara ili neki drugi akt o gradnji.

10. Člankom 106. stavkom 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13, 20/17 i 39/19) propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovog Zakona nije drukčije propisano.

11. Sukladno odredbi članka 3. stavka 1. točke 11. navedenog Zakona građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem

12. Člankom 106. stavkom 1. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18) propisano je da se inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom.

13. Člankom 108. stavkom 1. točkom 1. istog Zakona propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja

14. Sukladno članku 109. stavku 1. navedenog Zakona u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor sudionicima u gradnji rješenjem naređuje da u primjerenom roku otklone nepravilnosti utvrđene tijekom građenja.

15. Člankom 109. stavkom 2. navedenog Zakona propisano je da se pod nepravilnošću u podrazumijeva postupanje sudionika u gradnji tijekom građenja koje je protivno propisima kojima se uređuje gradnja ili pravilima struke odnosno nepostupanje u skladu s tim propisima, odnosno pravilima, a za koju nepravilnost nije ovim Zakonom propisana druga inspekcijska mjera.

16. Člankom 113. stavkom 1. točkom 1. navedenog Zakona propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

17. Odredbom članka 2. stavka 1. točke c. Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima („Narodne novine“., broj: 112/17, 34/18, 36/19 i 98/19) propisano je da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta može graditi slobodnostojeća ili sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica, tlocrtne površine do 20 m², izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade.

18. Odredbom članka 4. stavka 1. točke 1. a navedenog Pravilnika propisano je da se bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom može graditi pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade i to pomoćna zgrada koja ima jednu etažu do 50 m² tlocrtne površine.

19. Odredbom članka 61 b stavkom 1. i 4. Zakona o zaštitit i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, broj: 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 102/15, 44/17 i 90/18) propisano je da je za građenje jednostavnih i drugih građevina i radove unutar kulturno- povijesne cjeline, na pojedinačnom kulturnom dobru, kao i na području prostornih međa kulturnoga dobra za koje sukladno propisu kojim se uređuje gradnja nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, investitor dužan prije započinjanja radova pribaviti posebne uvjete zaštite kulturnoga dobra koje izdaje nadležno tijelo . Za građenje i radove iz stavka 1. ovoga članka koji se ne obavljaju na temelju glavnog projekta investitor je dužan prije započinjanja radova pribaviti prethodno odobrenje nadležnog tijela.

20. Uvidom u osporavano rješenje od 2. ožujka 2022. utvrđeno je da je istim naloženo tužitelju uklanjanje građevine na otvorenoj terasi, tlocrtnih dimenzija 6,00 m x 2,90 m, visine 2,40 m, stana na 1. katu, postojeće stambeno-poslovne građevine izgrađene na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa] u [adresa], u roku od 8 dana od dana zaprimanja rješenja, s obrazloženjem da je inspekcijskim nadzorom 23. studenog 2018. utvrđeno da su radovi, kojim je građevina dograđena izvršeni bez ishođenog akta kojim se odobrava gradnja.

21. Uvidom u presudu Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu poslovni broj Pp-10515/22 utvrđeno je da je istom tužitelj oslobođen optužbe da bi gradnjom predmetne građevine počinio prekršaj iz članka 106. stavka 1. Zakona o gradnji iz formalnih razloga manjkavog činjeničnog opisa optužnice.

22. Iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka i njegovog iskaza u bitnom proizlazi da isti temeljem uvida u sudski spis te svu priloženu dokumentaciju nije bio u mogućnosti utvrditi točno stanje konstrukcije na dan 2. ožujka 2022. u dovoljnoj mjeri kojom bi se moglo zaključiti da li konstrukcija nadstrešnice predstavlja građevinu za koju je bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu uz prethodno odobrenje tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara ili neki drugi akt o gradnji, međutim, da u trenutku pregleda konstrukcije sjenila utvrđuje da ista ne predstavlja s tlom povezan sklop te se time ne radi o građevini u smislu Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj:153/13, 20/17, 39/19 i 125/19). Također, je vještak izjavio da se radi o metalnoj konstrukciji teškoj 300-500 kg, da se ista može ukloniti autodizalicom.

23. Iz podataka u spisu proizlazi da se predmetna građevina nalazi na području zaštićene Povijesno urbane cjeline Grad Zagreb, koja je kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara RH, pod reg. Brojem [registarska oznaka] se na istu primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Akti temeljem kojih se gradi na predmetnoj lokaciji moraju sadržavati zakonima propisane suglasnosti odnosno potvrdu glavnog projekta javnopravnog tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode.

24. Obzirom da nesporno za dostavljeni projekt nisu utvrđivani posebni uvjeti i da isti nije potvrđen od strane Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, isti nije valjan kao glavni projekt i nije valjan kao akt za gradnju niti u slučaju mogućeg građenja prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ br. 112/17, 34/18).

25. Nadalje, prema mišljenju ovog suda u vrijeme donošenja pobijanog rješenja predmetna konstrukcija bila je građevina u smislu Zakona o gradnji odnosno sa tlom povezan sklop, a što potvrđuje i sam tužitelj na ročištu 27. listopada 2025., zbog čega predmetna građevina nije pomoćna građevina izvedena na građevnoj čestici postojeće zgrade, već je izvedena rekonstrukcija same postojeće zgrade te se izvedena građevina nalazi na postojećoj otvorenoj terasi unutar tlocrtnih gabarita postojeće zgrade te natkrivanje iste nije zakonito bez ishođenja građevinske dozvole.

26. Također, prema mišljenju ovog suda i prema najnovijim fotografijama predmetne konstrukcije koje priležu spisu radi se o građevini odnosno sklopom povezanim s tlom, budući da se radi o vrlo masivnoj i teškoj konstrukciji, koja je na više mjesta stupovima povezana s tlom i koju nije moguće samo tako pomaknuti i odvojiti od tla, koja se nalazi na postojećoj otvorenoj terasi unutar tlocrtnih gabarita postojeće zgrade te natkrivanje iste nije zakonito bez ishođenja građevinske dozvole.

27. Obzirom na utvrđeno činjenično stanje, te sadržaj citiranih zakonskih odredaba, sud smatra da je osporavano rješenje doneseno na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu materijalnog prava.

28. Prema mišljenju ovog suda neosnovan je i prigovor tužitelja da nadležno tijelo državne uprave za poslove zaštite kulturnih dobara nije izdalo suglasnost za donošenje rješenja o uklanjanju nezakonito rekonstruiranog dijela u roku od 60 dana, budući da iz spisa proizlazi da je ista dana u roku od 60 dana (zatražena 30. prosinca 2021., zaprimljena suglasnost 3. veljače 2022.), pa je stoga ispoštovan rok od 60 dana za izdavanje navedene suglasnosti propisan člankom 34. Zakona o građevinskoj inspekciji.

29. U odnosu na prigovor tužitelja da se od dana provođenja inspekcijskog nadzora do danas promijenilo činjenično stanje pravilno zaključuje tuženik da postojanje ili nepostojanje staklenih stijena nije od utjecaja na zakonitost pobijanog rješenja, budući da je iz fotografija koje prilaže tužitelj još uvijek vidljivo postojanje metalne konstrukcije nadstrešnice, za koju je bilo potrebno ishoditi prije započinjanja radova posebne uvjete zaštite kulturnoga dobra koje izdaje nadležno tijelo i za koju je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, budući da se nalazi unutar tlocrtnih gabarita postojeće zgrade.

30. Također, predmetnim rješenjem nije povrijeđeno ni pravo vlasništva tužitelja, budući da pravo vlasništva nije neograničeno pravo, te pravo vlasništva i obvezuje zbog čega je tužitelj prilikom građenja bio dužan pridržavati se važećih propisa kojima se uređuje gradnja, a u slučaju ne pridržavanja propisa snositi pravne posljedice takvog postupanja.

31. Nadalje, tvrdnje tužitelja da mu nije uredno dostavljeno pobijano rješenje, nisu od utjecaja u konkretnom slučaju budući da je tužitelj prema vlastitoj tvrdnji zaprimio rješenje 24. ožujka 2022. te je pravovremeno podnio tužbu protiv istog.

32. Stoga, budući da tužitelj nije uz tužbu niti tijekom postupka dokazao da je za predmetnu rekonstrukciju ishodio valjano odobrenje za građenje, a tuženik se u osporavanom rješenju pozvao na sve relevantne materijalne odredbe iz kojih proizlazi da je rješenje doneseno u okviru zakonskih ovlaštenja i uz zakonom određena upozorenja, sud je osporavano rješenje ocijenio zakonitim.

33. Stoga je sud na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima, odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

U Zagrebu, 3. studenog 2025.

Sutkinja:

Maja Valušnig

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. TĐ, [adresa]

2. Državni inspektorat Republike Hrvatske, Područni ured Zagreb, Služba građevinske inspekcije, Odjel građevinske inspekcije Zagreb I, Zagreb, Šubićeva 29

3. U spis