REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: P-8959/2023-38
Ovr-2579/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
i
R J E Š E NJ E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivani Markotić, u pravnoj stvari I-tužiteljice BZŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-tužitelja BZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], obje iz [adresa], koje zastupa punomoćnica Vesna Škare Ožbolt, odvjetnica iz Zagreba, protiv tuženika RZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Adriana Vuković, odvjetnica iz Zagreba, radi utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 30. rujna 2025. u nazočnosti I i II-tužitelja osobno, zamjenice punomoćnice tužitelja Lee Ivanković, odvjetnice, Matee Mamić, odvjetničke vježbenice i punomoćnice tuženika Adriane Vuković, odvjetnice, dana 3. studenog 2025.
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da u korist zk.č.br. 8347/17 k. o. [katastarska općina], [adresa] sa 571 m2, dvorište sa 430 m2, stambena zgrada, [adresa] sa 141 m2, ukupno 571 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], postoji pravo stvarne služnosti puta i prolaza ljudi i vozila bez prava zadržavanja, zaustavljanja ili parkiranja na teret zk.č.br. 8347/23 k. o. [katastarska općina], [adresa] sa 490 m2, dvorište sa 249 m2, stambena zgrada [adresa] sa 142 m2, garaža sa 74 m2, spremište sa 25 m2, ukupno 490 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kojoj prema podacima katastarskog operata odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužnog dobra, koja služnost ide od [adresa] do nekretnine zk.č.br. 8347/17 k. o. [katastarska općina], na sjeverozapadnom dijelu nekretnine zk.č.br. 8347/23 k. o. [katastarska općina], površine 3m2, dimenzija 2,40 m x 1,10 m, na skici lica mjesta označeno crvenom bojom i slovima A-B-C-D, koja skica lica mjesta je sastavni dio nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Željka Perića, ing. geod. od 9. listopada 2024. godine, a koji je sastavni dio ove presude te je tuženik RZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan dozvoliti tužiteljima BZŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i BZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da se tom služnošću koriste te je RZ dužan trpjeti upis prava služnosti u zemljišnim knjigama.
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za donošenje privremene mjere koji glasi:
"Radi osiguranja nenovčane tražbine Predlagatelja osiguranja koja se sastoji u ostvarivanju tražbine - nalaganjem Protivniku osiguranja da obustavi i da se suzdrži s svih radnji i radove kojima bi se onemogućilo nesmetani prolazak po putu na dijelu nekretnine zk.č.br. 8347/23 k. o. [katastarska općina], s javne prometne površine, [adresa] do nekretnine zk.č.br. 8347/17 k. o. [katastarska općina], i to dijelu koji ide pravcem od strane od [adresa] k. o. [katastarska općina] dužinom od 2,60 m i širinom od 1,12 m2, površinom od 2.85 m2 putem dijela nekretnine zk.č.br. 8347/23 k. o. [katastarska općina], do kapije Predlagatelja osiguranja i nekretnine zk.č.br. 8347/17 k. o. [katastarska općina] i time omogući Predlagateljima osiguranja nesmetani ulazak kolima i pješice s [adresa] preko dijela nekretnine Protivnika osiguranja do nekretnine Predlagatelja osiguranja, odnosno izvršavanje posjeda stvarne služnosti puta – radi očuvanja i zaštite imovine (zaštita prava vlasništva), osiguranja sigurnosti Predlagatelja osiguranja i sigurnost trećih osoba te javnog interesa (pravo na zaštitu života i zdravlja ljudi i sigurnosti istih) kao i u svrhu zaštite prava Predlagatelja osiguranja i ostvarenja stvarno pravnog zahtjeva utvrđenja stvarne služnosti prava puta na nekretnini Protivnika osiguranja zkčbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zkulbr 23835 k. o. [katastarska općina], određuje se:
P R I V R E M E N A M J E R A
1. nalaže se Protivniku osiguranja:
- da u roku od 24 sata od primitka prijepisa ovog Rješenja;
- ukloni sve predmete kojima se Predlagateljima osiguranja priječi nesmetan prolaz kolima i pješke u svako doba s javne prometne površine, [adresa] sa 490 m2, dvorište sa 249 m2, stambena zgrada [adresa] sa 142 m2, garaža sa 74 m2, spremište sa 25 m2, ukupno 490 m2 upisana u zkulbr 23835 k. o. [katastarska općina], i to dijelu koji ide pravcem od strane od [adresa] šuma u Kamenjaku sa 69,8 čhv, 251 m2, upisana u zkul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dužinom od 2,60 m i širinom od 1,12 m2, površinom od 2.85 m2 nekretnine zkčbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], do kapije predlagatelja osiguranja i nekretnine zkčbr [katastarska čestica] [adresa] sa 571 m2, dvorište sa 430 m2, stambena zgrada, [adresa] sa 141 m2, ukupno 571 m2 upisana u zkul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
- ukloni automobil i sve druge stvari i/ ili osobe, prepreke koje onemogućuju Predlagateljima osiguranja otvaranje kapije koja se nalazi na međi nekretnine Protivnika osiguranja zkčbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nekretnine Predlagatelja osiguranja zkčbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],
- omogući Predlagateljima osiguranja nesmetani prolaz kolima i pješice u svako doba s javne prometne površine, [adresa] k. o. [katastarska općina], i to dijelu koji ide pravcem od strane od [adresa] k. o. [katastarska općina] dužinom od 2,60 m i širinom od 1,12 m2, površinom od 2.85 m2 nekretnine zkčbr [katastarska čestica], do kapije predlagatelja osiguranja i nekretnine zkčbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],
- da se od primitka prijepisa ovog rješenja suzdrži od svake radnje kojom predlagatelju osiguranja onemogućava, nesmetani ulazak kolima i pješice s Ulice Kameniti stol preko dijela nekretnine Protivnika osiguranja zkčbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], do kapije i nekretnine zkčbr [katastarska čestica] k.o. Grad Zagreb
- zabranjuje se Protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu nanijeti štetu Predlagateljima osiguranja te se zabranjuje da se provedu promjene na stvarima na koje je upravljana tražbina.
2. Ako protivnik osiguranja u određenom roku ne postupi sukladno nalogu suda iz točke
1. rješenja, ovlašćuje se predlagatelje osiguranja da sami ili putem treće osobe obave određene radnje i to o trošku protivnika osiguranja.
3. Ako protivnik osiguranja postupi protivno nalogu iz točke 1. izreke ovog rješenja, ova privremena mjera prisilno će se provesti uz prisutnost sudskog ovršitelja i MUP-a.
4. Ako protivnik osiguranja postupi protivno nalogu iz točke 1. izreke ovog rješenja, Sud protivnici osiguranja zaprječuje novčanom kaznom u iznosu od 1.328,00 EUR.
5. Ako protivnik osiguranja postupi protivno nalogu iz točke 1. izreke ovog rješenja, Sud će, na prijedlog predlagatelja osiguranja, izreći novčanu kaznu kojom mu je zaprijetio.
6. Rješenje kojim se određuje privremena mjera ima učinak rješenja o ovrsi i žalba protiv ovog rješenje ne odgađa njegovu provedbu.
7. Predlagatelj osiguranja, radi opravdanja ove privremene mjere, pokrenuo je sudski postupak radi utvrđenja prava služnosti puta, prolaza i provoza pod posl. brojem P - 8959/2023 kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu.
8. Ova privremena mjera ostaje na snazi sve do pravomoćnog okončanja parničnog postupka posl. broj P - 8959/2023 koji su pokrenuli predlagatelji osiguranja ili do drukčije odluke Suda ako se promijene okolnosti pod kojima je ova mjera određena.
9. Protivnik osiguranja dužan je Predlagateljima osiguranja naknaditi sve troškove postupka određenja privremene mjere, sastav prijedloga za donošenje privremene mjere prema Tbr. 7.t.1. i Tbr. 11.t. Odvjetničke tarife, u iznosu od 149,99 EUR uvećano za PDV 37,31 EUR, ukupno 187,30 EUR te sudsku pristojbu na prijedlog zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana."
II. Nalaže se tuženiku RZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi tužiteljima BZŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i BZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], obje iz [adresa], parnični trošak u iznosu od 1.729,64 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 3. studenog 2025. pa do isplate, obračunatim po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. I i II-tužitelji su dana 31.8.2023. protiv tuženika podnijeli tužbu radi utvrđenja postojanja prava služnosti puta i prolaza ljudi i vozila bez prava zadržavanja, zaustavljanja ili parkiranja, sve na teret čestice u vlasništvu tuženika i u korist čestice u vlasništvu I i II-tužitelja.
U tužbi navode da su suvlasnici i posjednici svaki u ½ dijela nekretnina i to:
- zk.č.br. 8347/17 [adresa] sa 571 m2, dvorište sa 430 m2, stambena zgrada, [adresa] sa 141 m2, ukupno 571 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja zemljišnoknjižna čestica odgovara k. č. br. [katastarska čestica] [adresa], stambena zgrada, [adresa] sa 141 m2, dvorište sa 430 m2, upisana u PL 3936, k. o. [katastarska općina],
- zk.č.br. 8347/21 [adresa] sa 12 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja zemljišnoknjižna čestica odgovara k. č. br. [katastarska čestica] [adresa], oranica sa 6 m2, upisana u PL 227 k. o. [katastarska općina],
- zk.č.br. 8347/17 oranica u Fučkovom jarku sa 1,7 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja zemljišnoknjižna čestica odgovara k. č. br. [katastarska čestica] [adresa], ulica sa 12 m2, upisana u PL 227 k. o. [katastarska općina].
Tuženik je upisan kao vlasnik i posjednik u cijelosti nekretnine zk.č.br. 8347/23, [adresa] sa 490 m2, dvorište sa 249 m2, stambena zgrada [adresa] sa 142 m2, garaža sa 74 m2, spremište sa 25 m2, ukupno 490 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja zemljišnoknjižna čestica u katastarskom operatu odgovara k. č. br. [katastarska čestica] [adresa], garaža 74 m2, stambena zgrada, [adresa] sa 142 m2, spremište sa 25 m2, dvorište sa 249 m2, ukupno 499 m2, upisana u PL 4139 k. o. [katastarska općina].
[adresa] nalazi se na zk.č.br. 8369 šuma u Kamenjaku sa 69,8 čhv, 251 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kojoj je upisano društveno vlasništvo u cijelosti, a koja odgovara k. č. br. [katastarska čestica] [adresa], ulica sa 8335 m2 upisana u PL 2370 k. o. [katastarska općina] u kojem je upisan Grad Zagreb.
2. Predmet spora je 2, 85 m2 dijela nekretnine zk.č.br. 8347/23 k. o. [katastarska općina] koji je u naravi dio puta, trenutno travnata površina koja se nalazi između [adresa] zk.č.br. 8369 k. o. [katastarska općina] i nekretnine tužitelja zk.č.br. 8347/17 k. o. [katastarska općina]. Opisnih 2,85 m2 nalazi se neposredno ispred kapije – pomičnih vrata tužitelja, odnosno između [adresa] i njihove nekretnine (kapije – ograde) te ga tužitelji koriste kao dio prilaza - put kojim od [adresa] dolaze do svoje nekretnine zk.č.br. 8347/17 k. o. [katastarska općina]. Tužitelji su nekretninu zk.č.br. 8347/17 Zagreb iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] stekli još 1979. godine. Kupoprodajnim ugovorom od 24. studenog 1979. prodavatelj JZ prodao je tužiteljima na jednake dijelove čitavu svoju obiteljsku stambenu zgradu u izgradnji na k. č. br. [katastarska čestica] pod nazivom „oranica u Fučkovom jarku“, tada im je ista i predana u posjed. Sekretarijat za građevinarstvo komunalne i stambene poslove izdao je Građevinsku dozvolu 11. ožujka 1981. broj: UP/I-05/1-663/2-1981 za nekretninu tužitelja. Pod brojem Z-6225/81 primljeno 28. travnja 1981., na temelju Ugovora o kreditu od 6. travnja 1981. i Izjave od 6. travnja 1981. zabilježeno je pravo prvenstvenog reda hipoteci na nekretnine u A u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za kredit odobren II-tužitelju BZ. Općinski građanski sud je u postupku koji su tužitelji vodili protiv nasljednica pokojnog PZ donio presudu 14. rujna 2012., pravomoćna i ovršna 16. listopada 2012. kojom je utvrđeno da su tužitelji vlasnici nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] – zk.č.br. 8347/17 k. o. [katastarska općina] svaki u ½ dijele. U tom je postupku utvrđeno da su u poštenom, zakonitom i istinitom posjedu opisane nekretnine od 1979. godine. Zemljišnoknjižno odjel Općinskog građanskog suda u Zagrebu je rješenjem od 31. kolovoza 2020. poslovni broj Z-31288/2019 usvojio prijavu tužitelja kojim se tužitelju uknjižuju kao vlasnici svaki u ½ dijela u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], između ostalih i na zk.č.br. 8347/21 oranica u Fučkovom jarku, površine 1,7 čhv, odnosno 6m2. Tužitelji su od 1979. godine sa prednicima tuženika i svim susjedima sporazumno koristili predmet spora kao pristup nekretnini tužitelja na kojoj se nalazi njihova obiteljska kuća. Dakle, tužitelji su u poštenom posjedu stvarne služnosti puta 2, 85 m2 dijela nekretnine zk.č.b.r 8347/23 k. o. [katastarska općina] i izvršavaju je više od 20 godina, od predaje u posjed zk.č.br. 8347/17 k. o. [katastarska općina] 1979. godine.
3.U povijesnom zemljišnoknjižnom izvatku vidljivo je da je 2. veljače 2006. zaprimljen prijedlog tuženika protiv RZŠ za uknjižbu kupoprodaje u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Dakle, tuženik je tek 2006. godine kupio nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i tada se nije protivio korištenju predmeta spora od strane tužitelja. Prednik tuženika niti treće osobe nisu se protivile posjedu stvarne služnosti puta. Tuženik se tome počeo protiviti nakon što je s Gradom Zagrebom sklopio Ugovor o kupoprodaji, kojim je predmet spora, zbog načina utvrđivanja građevne čestice i provedbe parcelacijskog elaborata, pripao u nekretninu zk.č.br. 8347/23 k. o. [katastarska općina]. U naravi i prostorno je to dio prilaza puta nekretnini tužitelja.
4. Tuženik postavlja predmete i poduzima druge radnji (primjerice parkiranje automobila, ostavljanje kanti za otpad i sl.) na opisanom dijelu puta i onemogućava neometan ulazak tužitelja, njihove obitelji, medicinskih službenika sa opremom i trećih osoba na njihovu nekretninu zk.č.br. 8347/17 k. o. [katastarska općina]. Zbog radnji tuženika tužitelji nisu u mogućnosti izaći ni ući, pa čak niti stati ispred kapije ulaza na svoju nekretninu. Tuženik svojim postupcima onemogućava kretanje predmetom spora za sve sudionike u prometu, kako pješake tako i automobile, obzirom da predmeti koje postavlja onemogućuju uobičajeno odvijanje prometa u [adresa]. II-tužitelj je osoba starije životne dobi sa teškim invaliditetom te koristi medicinska pomagala pri kretanju i transportu. Zbog postupanja tuženika na opisani način mu je ulazak na nekretninu onemogućen jer nije u mogućnosti otvoriti vrata kapije ograde cijelom dužinom i prelaziti opisanim dijelom od strane [adresa] prema nekretnini, a koji se put za ulaz koristio dugi niz godina. Tužitelji su 16. kolovoza 2023. tuženiku uputili opomenu pred sudski postupak, koju je tuženik zaprimio 21. kolovoza 2023., no na istu nije reagirao, već je nastavio sa opisanim i sličnim radnjama onemogućavanja prolaska. Zbog svega navedenog I i II-tužitelji imaju interesa da sud presudom utvrdi postojanje prava stvarne služnosti puta i prolaza ljudi i vozila bez prava zadržavanja, zaustavljanja ili parkiranja na teret nekretnine tuženika kao poslužnog dobra, u korist nekretnine I i II-tužitelja kao povlasnog dobra, sve kako je pobliže opisano u točci I. izreke ove presude.
5. Tužitelji uz tužbu kao dokaze prilažu: izvod iz posjedovnog lista, izvadak iz zemljišne knjige za predmetne nekretnine u vlasništvu I i II-tužitelja i tuženika, povijesni izvadak iz zemljišne knjige, izvod iz katastarskog plana, fotografije mjesta prijepora, iskaznicu II-tuženika kojoj se potvrđuje njegov status osobe s teškim invaliditetom, Kupoprodajni ugovor koji su I i II-tužitelji sklopili sa JZ dana 24.11.1979., Ugovor o kupoprodaji od 18. siječnja 2017. Klasa 944-05/15-001/1183, Građevinsku dozvolu od 11. ožujka 1981., presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 7284/11 od dana 14. rujna 2012., rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel poslovni broj Z-3128872019 od 31. kolovoza 2020.
6. Tužitelji su dana 12.9.2023. sudu podnijeli i prijedlog za donošenje privremene mjere u kojem, ponavljajući navode iz naprijed opisane tužbe, u bitnome ističu da im zbog ponašanja tuženika koji tužitelje, ali potencijalno i treće osobe (npr. kola hitne pomoći, vatrogasce), svojim postupcima, prvenstveno parkiranjem automobila i postavljanjem predmeta, onemogućava i/ili otežava u pristupu vlastitoj nekretnini. Zbog takvog im ponašanja prijeti nasilje i nastanak nenadoknadive štete pa predlažu da sud bez odgode i očitovanja tuženika donese rješenje kojim će naložiti tuženiku (protivniku osiguranja) da obustavi i da se suzdrži od svih radnji i radova kojima se onemogućava nesmetani prolazak po putu na dijelu nekretnine zk.č.br. 8347/23 k. o. [katastarska općina], s javne prometne površine, [adresa] do nekretnine zk.č.br. 8347/17 k. o. [katastarska općina], i to dijelu koji ide pravcem od strane od [adresa] k. o. [katastarska općina] dužinom od 2,60 m i širinom od 1,12 m2, površinom od 2.85 m2 putem dijela nekretnine zk.č.br 8347/23 k. o. [katastarska općina], do kapije predlagatelja osiguranja i nekretnine zk.č.br 8347/17 k. o. [katastarska općina]. Posebno predlažu da sud u roku od 24 sata od primitka opisanog prijedloga naloži protivniku osiguranja da ukloni sve predmete kojima se tužiteljima (predlagateljima osiguranja) priječi nesmetan prolaz naprijed opisanim dijelom nekretnine kolima i pješke u svako doba, da ukloni automobil i sve druge stvari i/ili osobe te prepreke koje onemogućavaju predlagateljima osiguranja otvaranje kapije koja se nalazi na međi nekretnine protivnika osiguranja, da omogući predlagateljima osiguranja nesmetan prolaz kolima i pješice, da mu zabrani poduzimanje radnji koje mogu nanijeti štetu predlagateljima osiguranja te provedbu promjene na stvarima na koje je upravljena tražbina.
Uz opisani prijedlog za donošenje privremene mjere I i II-tužitelji prilažu dokaze istovjetne dokazima uz tužbu.
7. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev, kao i prijedlog radi osiguranja kao neosnovan. Ističe da tužitelji nikada nisu prolazili dijelom čestice na kojoj sada traže da se utvrdi služnost u korist njihove nekretnine. Pojašnjava da je Ugovorom o kupoprodaji OV-529/17 od dana 18. siječnja 2017. od Grada Zagreba kupio 93/181 dijela nekretnine oznake zk.č.br. 8347/24, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], oznake zemljišta voćnjak (cesta) površine 181 m2, odnosno novonastalu zk.č. 8347/24 k. o. [katastarska općina] površine 93 m2, radi formiranja nove građevne čestice oznake zk.č. 8347/23 k. o. [katastarska općina] površine 512 m2, temeljem parcelacijskog elaborata RN-2578/2016 k. o. [katastarska općina], za kupoprodajnu cijenu u iznosu 123.000,00 kuna, odnosno za cijenu od po kn 1.322,58 za m2.
Ugovorom o kupoprodaji Grad Zagreb je prenio na tuženika i dio zemljišta koji se oduvijek nalazi unutar prostora i dvorišta tuženika, odnosno u posjedu i vlasništvu tuženika, koji bi se po izvodu iz katastarskog plana nalazio ucrtan u sjeverozapadnom uglu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja čestica u cijelosti glasi na tuženika (zemljište koje je ograđeno i nalazi se sjeverno od betonsko-željezne ograde i na zapadnoj strani do ograde prema [adresa]). Stranke iz ovog postupka su sklopile predugovor kojim su uredile između ostaloga slijedeće: „Ugovorne strane suglasno utvrđuju kako će u svrhu točnog utvrđenja površine i granica dijela zemljišta Stjecatelja koje je pripojeno zemljišnoknjižnoj čestici angažirati ovlaštenog geodeta na teret Stjecatelja, koji će po utvrđenju točne površine i granica dijela zemljišta koje je preneseno na Otuđitelja izraditi geodetski elaborat u svrhu parcelacije zemljišta i stvaranja katastarske čestice koja će odgovarati zemljištu koje se nalazi u posjedu i vlasništvu Stjecatelja, a koje je Grad Zagreb prenio na Otuđitelja“. Tim predugovorom ugovorne strane se obvezuju po utvrđenju stvarne površine i granica zemljišta, koja granica bi odgovarala već postojećoj međi na terenu, odnosno koja bi pratila već postojeći zid na predmetnoj čestici te nakon izrade geodetskog elaborata iz prethodnog članka sklopiti pravni posao (dalje u tekstu: konačni Ugovor) kojim će Otuđitelj kao Prodavatelj u cijelosti (1/1) prenijeti, a Stjecatelji kao Kupci svaki u 1/2 steći nekretninu kako će biti utvrđeno sukladno odredbi čl. 1. ovog predugovora i to u roku od 15 dana od izrade elaborata i stjecanja uvjeta za sklapanje takvog pravnog posla.“ Nakon toga, provedena je parcelacija na način da se prodala samo parcelacijom novoformirana čestica 8347/31 (1165/7) koja je sadržavala dio betonskog parapeta i željezne ograde te dio dvorišta što je bilo i ograđeno i koristilo se od tužitelja. Nakon toga je tužitelj parcelacijom spojio predmetnu kupljenu parcelu i druge i objedinio u sadašnju 1164/1. Tužitelji su prije rušenja betonskog parapeta ulazili na svoju parcelu sa javnog puta uz rub čestice tuženika jer je parapet na granici parcele prema čestici tuženika. I tako je bilo sve do ove godine. Tuženik u potpunosti osporava navode tužitelja da su u dogovoru s njim sporazumno koristili predmet spora kao pristup nekretnini na kojoj se nalazi obiteljska kuća tužitelja. Tužitelji nisu nikada koristili navedeni dio tuženikove čestice za pristup svojoj nekretnini jer su ulazili na svoju nekretninu sa javnog puta uz rub čestice tuženika dok nisu srušili betonski parapet. Navedeno rušenje je učinjeno unazad manje od godinu dana i od tada tužitelji neutemeljeno tvrde kako imaju služnost preko navedene čestice tuženika što nikada nije bilo niti korišteno niti dogovoreno između stranaka niti je bilo moguće. Tuženik ističe i da je on osoba starije životne dobi, pretrpio je moždani udar te otežano komunicira, svakodnevno mu u kuću dolazi medicinska pomoć te je svjestan potrebitosti mogućnosti parkiranja kako hitnih službi tako i svakoga drugoga tko mu dolazi u posjetu. Osporava da bi svojim radnjama na bilo koji način onemogućio parkiranje posjetiteljima tužitelja ili da bi onemogućio dolazak hitnim službama jer to nije u stanju fizički učiniti, a niti bi voljno ikada poduzeo takvu radnju jer isto smatra neprimjerenim. Slijedom navedenog, tuženik ističe kako je pristup nekretnini tužitelja moguć i kako ni na koji nedozvoljen način isti nije osujećen niti smetan od strane tuženika radi čega se protivi i donošenju privremene mjere jer za istu nema osnove. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže sudu da nakon provedenog postupka odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, uz obvezu naknade prouzročenog parničnog troška tuženiku.
Tuženik uz odgovor na tužbu kao dokaze prilaže ispise fotografija, prvu stranicu Rješenja o utvrđivanju građevne čestice 9672015 od 29.4.2015., izvod iz katastarskog plana, kopiju katastarskog plana, izvadak iz zemljišne knjige, prijepis posjedovnog lista te skicu izmjere. Iako tuženik u odgovoru na tužbu, kao i popisu dokaza, navodi da je sa tužiteljima sklopio i Predugovor isti nije priložen, kao što nije priložen niti cjeloviti Ugovor o kupoprodaji OV-529/17 koji je tuženik dana 18. siječnja 2017. sklopio sa Gradom Zagrebom (samo 1. i 11. članak Ugovora) pa sud ne može provjeriti istinitost navoda o njihovom sadržaju.
8. Bitne činjenice potrebne za donošenje odluke je sud utvrdio čitanjem naprijed pobrojane dokumentacije dostavljene uz tužbu i odgovor na tužbu. Proveden je očevid na licu mjesta u [adresa] i 20 d i geodetsko vještačenje. Saslušani su svjedoci ČZ, IZ, JZŠ, NZ, KZ, MZ, ŽZ, I i II-tužitelji i tuženik. Cijeneći provedene dokaze sukladno čl. 8 Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 114/22 i 155/23, u nastavku ZPP-a) sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev osnovan.
9. Predmet spora je zahtjev I i II-tužitelja da sud utvrdi da u korist nekretnine u njihovom vlasništvu i to nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 8347/17 [adresa] sa 571 m2, dvorište sa 430 m2, stambena zgrada, [adresa] sa 141 m2, ukupno 571 m2, kao povlasne nekretnine, postoji pravo stvarne služnosti puta i prolaza ljudi i vozila bez prava zadržavanja, zaustavljanja ili parkiranja, na teret nekretnine u vlasništvu tuženika i to nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 8347/23, [adresa] sa 490 m2, dvorište sa 249 m2, stambena zgrada [adresa] sa 142 m2, garaža sa 74 m2, spremište sa 25 m2, ukupno 490 m2, koja služnost se proteže od [adresa] i čestice tužitelja, na sjeverozapadnom dijelu tuženikove čestice 1165/3 k. o. [katastarska općina] dužinom 2,40 m i širinom 1,10 m, odnosno ukupnom površinom 3 m2.
10. Nije sporno da su I i II-tužitelji vlasnici nekretnine opisane u točci 1. obrazloženja. U posjedu predmetne nekretnine su od 1979. godine, što proizlazi iz Kupoprodajnog ugovora koji su dana 24.11.1979. sklopili sa GZ u kojem su stranke ugovora potvrdile da je prodavatelj predao kupcima posjed i uživanje nekretnine, a ovi mu isplatiti kupoprodajnu cijenu u cijelosti. I i II-tužitelji za života prodavatelja nisu izvršili upis stečenog prava u zemljišnu knjigu. Zbog toga su protiv zakonskih nasljednica pokojnog PZ, TZ i LZ podigli tužbu radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću. TZ nije osporila navode tužbe da se I i II-tužitelji nalaze u neprekidnom, zakonitom i istinitom posjedu nekretnine u naravi kuće br. 20 [adresa] i dvorište, ukupne površine 392 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] na zk.č.br.8347/17 k. o. [katastarska općina] sve od 1979. godine, dok je LZ u cijelosti priznala tužbeni zahtjev nakon čega je Općinski građanski sud u Zagrebu dana 14.9.2012. donio presudu poslovni broj P-7284/11-16, pravomoćnu i ovršnu dana 16.10.2012., kojom je utvrđeno da su I i II-tužitelji suvlasnici svaki u 1/2 dijela opisane nekretnine i temeljem koje su presude ishodili upis prava vlasništva u zemljišnoj knjizi. Rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-31288/19 od dana 31.8.2020. usvojena je prijava podnositelja, ovdje I i II- tužitelja te je dopuštena uknjižba prava vlasništva u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na nekretnini u društvenom vlasništvu sa upisanim pravom korištenja na temelju čl. 38. i 39 Zakona o nacionalizaciji za korist SZ koja se sastoji od zk.č.br.8347/18, oranica u Fućakovom jarku površine 3,9 čhv, odnosno 14 m2, zk.č.br.8347/19 oranica (put) u Fućakovom jarku površine 14,7 čhv, odnosno 53 m2, zk.č.br.8347/20 oranica (cesta) površine 42,5 čhv, odnosno 153 m2 i zk.č.br.8347/21, oranica u Fućakovom jarku površine 1,7 čhv, odnosno 6 m2 u korist PZŠ i HZ, svakoga u ½ dijela te se uslijed dopuštenog upisa briše upis društvenog vlasništva u B vlasničkom listu te upis prava korištenja upisanog u C teretnom listu za korist PZ (pod poslovnim brojem Z-9513/77).
11. Nije sporno da je tuženik vlasnik nekretnine opisane kao zk.č.br. 8347/23 [adresa] sa 490 m2, dvorište sa 249 m2, stambena zgrada [adresa] sa 142 m2, garaža sa 74 m2, spremište sa 25 m2, ukupno 490 m2, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Za opisanu česticu oznake zk.č.br. 8347/23 je od vremena kada je je tuženik stekao u vlasništvo (2006. godine), a nakon sklapanja Ugovora o kupoprodaji OV-529/17 od dana 18. siječnja 2017. u zemljišnim knjigama evidentirana promjena oblika, površine i izgrađenosti, a uslijed koje je promjene tuženik evidentiran i kao vlasnik spornog dijela, u naravi dijela puta koji se nalazi izvan ograde nekretnine tuženika i ispred dijela kolnog ulaza nekretnine I i II-tužitelja.
12. Sporno je jesu li i koliko dugo prije podnošenja ove tužbe I i II-tužitelji pristupali svojoj nekretnini pješice i/ili vozilom na način da su prolazili preko spornog dijela nekretnine tuženika, a da nisu znali niti su imali razloga posumnjati da im to pravo ne pripada. Sporno je jesu li im pravni prednici tuženika ili treće osobe ikada branile ili ih onemogućavale u tim radnjama. Sporno je je li im takav prilaz bio i još uvijek jest nužan jer bez korištenja istog nisu u mogućnosti na siguran način, a posebno ne motornim vozilom, ući niti izaći iz svog dvorišta na [adresa]. Sporno je jesu li I i II- tužitelji vlastitim radnjama, posebno rušenjem betonskog parapeta promijenili granice parcele prema tuženiku, a uslijed koje promjene sada žele neosnovano opteretiti nekretninu tuženika. Sporno je i da li tuženik osobno ili preko trećih osoba i od kada onemogućava i/ili smeta I i II-tužitelje u korištenju spornog dijela puta na način da sam ili posredstvom trećih osoba kojima kao vlasnik dozvoljava parkiranje automobila ili postavljanje kanti za smeće na spornom dijelu, svjestan da će tim radnjama znatno otežati pristup nekretnini u vlasništvu I i II-tužitelja.
13. Zakonski okvir predmeta spora određen je Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014, 52/2025, u nastavku ZV) koji u čl. 174 st. 1 propisuje da je služnost ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari koje ovlašćuje svojega nositelja da se na određeni način služi tom stvari (poslužna stvar) ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik je dužan to trpjeti ili pak zbog toga glede nje nešto propuštati. Svaka služnost mora imati razumnu svrhu (čl. 175 st. 1 ZV-a). Stvarna služnost je stvarno pravo svagdašnjega vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti. (čl. 186 st. 1 ZV-a). Kad je povlasna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih ima jednako pravo izvršavanja stvarnih služnosti u korist povlasne nekretnine; a kad je poslužna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih mora trpjeti da se ovlaštenik služnosti koja tereti njihovu nekretninu njome služi na način na koji ga ovlašćuje njegovo pravo, odnosno svaki mora propuštati radnje glede poslužne nekretnine koje bi bile suprotne tuđem pravu stvarne služnosti. (čl. 186 st. 4 ZV-a). Služnost se može osnovati na temelju pravnog posla, odlukom vlasti ili na temelju zakona.
14. Budući I i II-tužitelji tvrde da više od 20 godina izvršavaju pravo služnosti puta pa tužbenim zahtjevom traže da sud navedeno utvrdi te naloži tuženiku da trpi izvršavanje iste, valja primijeniti odredbu čl. 229. ZV-a koji u st. 1 određuje da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio. Ne može se dosjelošću osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva. (st. 2 ). Ako se služnost po svojoj naravi može samo rijetko izvršavati, mora onaj tko tvrdi da je ona u korist njegove nekretnine kao povlasne osnovana dosjelošću, dokazati da je u razdoblju od najmanje dvadeset godina bar tri puta nastupio slučaj izvršavanja takve služnosti te da je on ili njegov prednik svaki taj put izvršio njezin sadržaj (st. 3). Ovlaštenik prava služnosti ima pravo zahtijevati od vlasnika poslužne stvari da prizna i trpi njegovo pravo služnosti kao teret na poslužnoj stvari, te da trpi izvršavanje ovlaštenikova prava na njoj, odnosno da propušta činiti na njoj ono što je zbog ovlaštenikova prava dužan propuštati; isto ima pravo zahtijevati i od svake druge osobe koja svojim činima niječe njegovo pravo služnosti ili ga samovlasno onemogućuje ili uznemirava u izvršavanju toga prava. (čl. 233 st. 1 ZV-a). Pravo iz stavka 1. ovoga članka imaju svaki pojedini suvlasnik i zajednički vlasnik povlasne stvari i svaki pojedini od više ovlaštenika istoga prava služnosti plodouživanja (čl. 233 st. 1 ZV-a). Pravo iz stavka 1. ovoga članka prestaje protekom roka od dvadeset godina od kad je ovlašteniku služnosti oduzet posjed toga prava. (čl. 233 st. 3 ZV-a). Da bi ovlaštenik prava služnosti mogao u postupku pred sudom, odnosno drugim nadležnim tijelom, ostvariti svoje pravo iz članka 233. ovoga Zakona, mora dokazati svoje pravo služnosti i tuženikov čin onemogućavanja ili uznemiravanja izvršavanja toga prava (čl. 234 ZV-a).
15. Kako bi sud utvrdio jesu li i na koji način I i II-tužitelji vršili sporno pravo služnosti puta kroz zakonom propisano vrijeme, te je li ih i na koji način tuženik u tome uznemiravao, proveden je dokaz saslušanjem svjedoka ĆZ, IZ, JZŠ, NZ, KZ, MZ, ŽZ, I i II-tužitelja i tuženika.
16. Iz iskaza svjedoka IZ, JZŠ, NZ i MZ proizlazi da su dobro upoznati sa predmetom spora, točnije problemom ulaza u dvorište I i II-tužitelja za koji svjedoci suglasno iskazuju da je otežan zbog konfiguracije i prometnosti [adresa] (brza, dvosmjerna, nepregledna, vrlo prometna, istom voze i autobusi). Zbog toga je, bez obzira koliko vješt vozač bio, vozilom potrebno prijeći preko dijela nekretnine tuženika, a što su tužitelji, kao i svjedoci JZŠ, NZ i MZ i činili, dok svjedokinja IZ to nije niti pokušavala. Navedeni svjedoci suglasno iskazuju i da tužitelji oduvijek imaju kapiju u istim gabaritima, dok su prije negdje dvije godine postavili novu koja je viša od stare, ali na istom mjestu i u istim gabaritima. Svjedoci JZŠ i NZ dolaze tužiteljima u posjet 40-tak godina, MZ 30-tak godina dok im je IZ prva susjeda. Svi znaju da se na spornom dijelu često nalaze kante za smeće koje ostavlja tuženik i da tamo često bude parkiran neki auto, a što onemogućava I i II- tužiteljima normalno korištenje spornog dijela.
17. Suprotno opisanom iskazuje svjedok KZ koji tvrdi da se na nekretninu tužitelja može ući bez da se prelazi preko spornog dijela nekretnine tuženika. Na nekretninu tuženika dolazi od 2019., u pravilu dva puta mjesečno radi uređenja vrta. Kada dođe sa svojim kombijem parkira ispred kolnog ulaza nekretnine ČZ. Vrlo često ga gospodin BZ traži da preparkira svoj auto, kaže da sin ide van. Tada dođe i preparkira auto gdje stigne ili se odveze malo u rikverc. Zna da je gospodin ČZ negdje 2021. pretrpio moždani udar i da su tužitelji te ili iduće godine proširili lesu skroz do međe sa B. Dok je bila stara ograda lesa je bila dva metra odmaknuta prema sjeveru. Nova ograda je napravljena do same ograde sa Derjanovićima, to tako ranije nije bilo.
18. Mišljenje da I i II-tužitelji mogu neometano pristupiti svojoj nekretnini bez korištenja nekretnine tuženika ima i svjedok ŽZ, geodet koji je na tu nekretninu od 2007. godine dolazio bar 30 puta jer je vršio izmjeru nekretnine, sve geodetske podloge za projektiranje i ozakonjenje i sve geodetske i parcelacijske elaborate. Zna da je nekretnina gospodina ČZ u jednom dijelu neograđena, odnosno nalazi se izvan ograde i to na sjeverozapadnom dijelu, neposredno ispred ograde tužitelja. Pojašnjava da su Derjanovići, da bi mogli formirati svoju česticu, morali kupiti dio zemljišta od Grada. Jedan djelić tog zemljišta se nalazio ispred ograde tužiteljaod 2. Grad je uvjetovao da se kupi sve, i ono što im je bilo potrebno i taj komadić. Sa tim je bio upoznat jer ga je ČZ o svemu što se tiče te nekretnine pitao za mišljenje. Tuženik ga je zamolio i da razgovara sa tužiteljima i da im ponudi da sudjeluju zajedno sa njima u otkupu zemljišta od grada. Tužitelji nisu bili zainteresirani. ČZ je potom otkupio i taj dio od Grada i to sam. Njemu se tužitelji nikada nisu javili, a ne može se sjetiti je li razgovarao sa odvjetnikom tužitelja vezano uz to pitanje. Zna da su tužitelji od ČZ otkupili naknadno dio zemljišta koji je ČZ kupio od Grada, zna da se taj dio nalazi unutar ograde tužitelja, on je davao kolegi geodetu uputu vezano uz pravilno označavanje čestice koja je bila predmet kupoprodaje, to je bilo negdje 2021. godine. Zna da su tužitelji odlučili to kupiti jer su tuženi prije toga protiv njih pokrenuli ovršni postupak radi stupanja u posjed onog dijela zemljišta koji su otkupili od Grada. Taj se dio nalazi u produžetku starog ogradnog zida u toj širini pa do kuće, taj stari ogradni zid je sada uklonjen, pa se po novom stanju na terenu to nalazi na dijelu gdje se na fotografiji (list 205 spisa) vidi znak zabranjeno parkiranje. Tvrdi da je na tom dijelu postojao ogradni zid dužine cca 2,5 m te da su vozila na nekretninu tužitelja, dok je postojao taj ogradi zid, mogla normalno ulaziti i izlaziti čemu je i osobno svjedočio. Tvrdi da je taj zid vidljiv i u fotodokumentaciji arhitektonskog snimka izvedenog stanja koji je izrađen u svrhu legalizacije te da se može provjeriti i pregledom Google Maps iz tog vremena. Zid nije fotografirao geodet nego arhitekt. Tužitelj je negdje 2021. ili 2022. srušio taj ogradni zid, pomaknuo je ulazna vrata cca 2,5 m van prema nadsrešnici tuženika. Na poziv ČZ je ponovno izašao na tu nekretninu i označio među. Dolazio je dva puta, prvi puta je međnu liniju označio plavim sprejom, drugi puta 2022. ili 2023. kada je označio međnu liniju crvenim sprejom. Prvi puta je tu međnu liniju označio 2015. kada je izradio geodetski elaborat. Međnu liniju cijelo vrijeme povlači na istom mjestu, nije bilo nikakvih promjena. Nova vrata su montirana i na mjestu tog ogradnog zida. Kao vozač smatra da se na parcelu tužitelja, iako nikada na nju nije ušao vozilom, može normalno uparkirati i isparkirati, kao što se mogao i ranije. On bi kao vozač ušao i na manji prostor, i u rikverc i na naprijed. Moglo se je prije, na stari ulaz, može se i sada. Ne zna jesu li R sa B pokušali riješiti spor oko ova 3m2 mirnim putem. Njemu se gospodin ČZ nje žalio vezano uz prolazak J preko ta 3m2 niti prije no što je dobio moždani udar niti nakon toga.
19. Tuženik RZ je iskazao sudu da je prije četiri godine imao moždani udar, zbog čega teško govori, ali sve jako dobro razumije. Završio je u invalidskim kolicima. Iskaz će stoga davati njegova supruga.
20. Supruga tuženika ČZ navodi da su ona i suprug 2005. doselili u kuću na adresi [adresa]. Čestica se površinom niti oblikom nije od tada mijenjala. Susjedi su od njihove međe imali postavljenu ogradu uz svoj rub do prijašnje kapije, postojao je kolni ulaz i ulaz za pješake. Radi sređivanja zemljišnoknjižnog stanja i spajanja čestica su angažirali geodeta. On je došao, izvršio izmjeru, označio njihovu česticu. Tada su krenuli problemi sa tužiteljima. Optuživali su ih da su to sami iscrtali iako to nije istina i nemaju takvog znanja, sve je napravio geodet. Uslijedila je i ova tužba, a negdje u isto vrijeme i promjena ograda na ulazima nekretnina tužitelja. Promijenili su poziciju kapije nedugo nakon što je suprug doživio moždani, znači negdje 2021. Do postavljanja nove kapije nisu imali nikakvih problema jer su oni koristili svoj kolni ulaz, preko tog starog kolnog ulaza su nesmetano ulazili na svoju parcelu. Do tada su imali na starom ulazu jednu betonsku traku po kojoj su automobili dolazili. Kada su srušili staru ogradu i proširili kapiju prema njima radili su u dvorištu dvije betonske staze, da se vidi kako to oni koriste iako se to nje i ne tiče, njihovo je dvorište. Njen suprug, ovdje tuženik, je prije četiri godine pretrpio moždani udar. Imali su i bolesnog sina koji je preminuo prije godinu dana. Zbog toga je u njihovu kuću svaki dan dolazio fizioterapeut, nekada i više njih, često je dolazila i hitna pomoć. Morali su parkirati svoje aute ispred ulaza u kuću, dijelom bi zašli na dio nekretnine koji je ispred kapije tužitelja. Tužitelji su odmah ostavljali poruke, zvali pauka, stvarali neugodnosti, prigovarali. Ljudi koji su im došli raditi svoj posao su trpjeli neugode. Sa tužiteljima, nažalost, nemaju dobre susjedske odnose iako nikada nisu imali ništa protiv njih, nikakvog sukoba. Nažalost, ovo ne mogu riješiti mirnim putem. Tvrdi da tužitelji mogu doći na javnu površinu bez prelaženja preko njihovog dijela, onako kako su to mogli i prije dok je bila stara kapija. Koliko vidi, tužitelji nesmetano pristupaju javnom putu.
21. II-tužitelj BZ u svom iskazu naglašava da je pokrenuo ovaj postupak jer mu je od strane tuženika onemogućeno normalno ulaziti u svoju nekretninu sa ulice Kameniti Stol. Kada automobilom želi ući u svoje dvorište, automobil mora namjestiti pod 90°, a što je vrlo riskantno jer mora manevrirati na brzoj cesti. Ulica Kameniti Stol ima dvije trake, tamo voze i autobusu i sve je vrlo riskantno. Iz dvorišta ne može izaći nego na rikverc, a što je opet vrlo riskantno jer nema nikakvu preglednost ceste. To zato što se ispred ulaza redovito nalaze kante za smeće tuženika, auti koji tamo budu parkirani. Tako mu je onemogućeno vidjeti cestu, posebno zavoj iza kojeg dolaze auti, autobusi. Kada su na tom dijelu puta kante ili auto niti pješaci ne mogu normalno prolaziti, već moraju stati na kolnik i tako zaobići prepreku. Svega jedanput je zvao Pauka da odveze tako parkirani auto. To je bilo kad je jedno vozilo bilo parkirano cijelu noć na tom dijelu puta. Ujutro je ostavio poruku ispod brisača da auto maknu jer da to nije parkiralište. Budući se cijelo jutro ništa nije desilo, pozvao je P. Policiju je zvao dva puta. On se, kao i svi članovi domaćinstva, sva tri stana koliko ih je ukupno u kući, oduvijek koriste spornim dijelom nekretnine tuženika koji se nalazi ispred njihovih vrata kako bi mogli ući, odnosno izaći sa svoje nekretnine. Stup koji je tamo stajao nisu pomicali, na istom su mjestu sagradili novi koji je viši u odnosu na stari, novi je 1,80 m. Nova vrata su postavili unutar starih stupova, dakle na istoj širini na kojoj su stajala i stara vrata, samo je raspored na tim novim moderniziranim vratima drugačiji u odnosu na ono što je bilo, kao i njihova visina. Ovim se dijelom potrebnim za nesmetani ulazak svoju parcelu koriste još od 1979. kada su postali vlasnici nekretnine. Nikada im to nitko nije branio, niti prvi vlasnik gospodin Č niti drugi vlasnik gospodin I od kojeg je ČZ kupio nekretninu, a gospodin ČZ im to brani od 2017. Cijelo vrijeme nude B mirno rješenje spora, htjeli su od njega otkupiti što je potrebno, no oni su sve odbili.
22. I-tužiteljica FZ je potvrdila sve navode svog supruga. Naglašava da su oboje potreseni životnom tragedijom obitelji ČZ, suosjećaju iskreno. Osvrće se na iskaz svjedoka ŽZ te tvrdi da nije istina da nije s njima kontaktirao vezano za prodaju, odnosno otkup zemljišta od Grada. Razgovarali su s njim osobno, ali kako nisu pravnici uputili su ga na svog tadašnjeg odvjetnika Peršu. Htjeli su otkupiti tih ukupno 25m2, ali po istoj cijeni po kojoj je ČZ to otkupio od Grada. Nakon toga ih je ŽZ prestao kontaktirati, a na nekretnini tuženika je iscrtao među. To je bilo 2018. godine. Gospodin ŽZ je bio postavio vrlo visoku cijenu da sve riješi, osjećali su se tom ponudom ucijenjeni i opet ga uputili da se obrati njihovom pravniku što nije učinio. Nakon toga je napravio geodetski elaborat za N i oni su se uknjižili. Ističe da joj je ponašanje ČZ bilo izrazito tegobno svaki puta kada bi izlazila iz kuće. Morali su provjeravati nalaze li se tamo kante, micati ih, moliti da se prepakira auta, svaki izlazak je bio stresan. Njihov je ulazak uvijek bio neometan od ranijih vlasnika, a oduvijek ulaze i izlaze na isti način i tako je bilo sve do 2017. godine. K su njihovi susjedi od 2006. Sve do 2017. nije bilo problema vezano uz način na koji ulaze na svoju nekretninu, tek se tada počeo protiviti. Naravno da je tuženiku bilo poznato da sporni dio koriste za potrebe ulaska na svoju nekretninu kada je taj dio otkupio od Grada jer nikada nisu niti imali drugi ulaz na svoju nekretninu.
23. Sud ocjenjuje da su iskazi svjedoka IZ, JZŠ, NZ i MZ, posebno u dijelu iz kojeg proizlazi da se na nekretninu tužitelja unazad više od 20 godina pristupalo na način da se koristi i sporni dio puta čemu se prednici tuženika niti treće osobe nikada nisu protivili, dok tuženik svoje protivljenje iskazuje postavljanjem kanti za smeće te omogućavanjem trećim osobama da na dijelu koji je tužiteljima nužan za normalan i siguran ulazak u svoju nekretninu parkiraju automobile. Da je parkirani automobil potrebno pomaknuti kako bi tužitelji mogli izaći iz svog dvorišta proizlazi i iz iskaza svjedoka KZ koji je u tu svrhu, po zamolbi tužitelja, preparkirao svoj automobil. Vješt vozač svjedok ŽZ koji procjenjuje da bi se svojim automobilom uparkirao i na manji prostor, zna da se tuženik nije protivio način prolaza tužitelja preko spornog dijela, ali tvrdi da to i ne bi bilo potrebno da tužitelji nisu srušili stari ogradni zid i pomaknuli svoju ogradu prema tuženima. Navedeno rušenje i pomicanje stare ograde spominju i svjedoci KZ i ČZ, ali u spisu o tome ne prileži dokaz, a iz dostavljenih fotografija (posebno fotografije na listu 146 spisa) sud ne može utvrditi položaj i izgled stare ograde i navodno srušenog zida niti povezati isti sa nespornom činjenicom da se sporni dio puta nalazi izvan ograde nekretnine tužitelja, na sjeverozapadnom dijelu, neposredno ispred ograde nekretnine tužitelja. Iskaz svjedokinje ČZ sud ocjenjuje neuvjerljivim u dijelu u kojem tvrdi da tužitelji mogu nesmetano doći na javnu površinu bez prelaženja preko njihovog dijela jer je isto kontradiktorno iskazima svjedoka, ali i dijelu njenog iskaza u kojem navodi da tužitelji na parkirane aute ostavljaju poruke ili zovu pauke pa se postavlja pitanje, budući nemaju međusobnih sukoba, zašto bi isto radili osim ako im je micanje tih automobila nužnu da ulaza na, odnosno izlazak iz nekretnine preko spornog dijela puta u vlasništvu tuženika na kojem se ti automobili ponekad nalaze. Iskaze I i II-tužitelja sud ocjenjuje iskrenim i uvjerljivima, posebno u dijelu u kojem navode da još od 1979,. na svoju nekretninu dolaze koristeći za tu svrhu sporni dio što im nikada nitko nije branio. Povezujući navedeno sa nespornom okolnosti da je tuženik postao vlasnik spornog dijela čestice 2017., a vlasnik preostalog dijela nekretnine još 2006. godine, za zaključiti je da je znao te mu nije moglo ostati nepoznato na koji način tužitelji ulaze na svoju nekretninu. tome u prilog ide i dio iskaza svjedoka ŽZ u kojem navodi da mu se gospodin ČZ nije žalio vezano uz prolazak J preko ta 3m2 niti prije no što je dobio moždani udar niti nakon toga. Da je situacija bila suprotna navedeni bi svjedok, po mišljenju ovog suda, to svakako znao budući je na nekretninu tuženika od 2007. dolazio 30-ak puta, sve vezano uz pitanje geodetskog uređenja zemljišta i međa.
24. Kako bi i u ovom postupku utvrdili i razjasnili pitanje identifikacije čestice koja je predmet spora sud je prihvatio dokazni prijedlog za provođenjem geodetskog vještačenja. Isto je povjerio stalnom sudskom vještaku Željku Periću, ing. geodezije kojem je naloženo da identificira predmet spora, točnije, utvrdi je li moguće pristupiti nekretnini za koju se predlaže biti povlasna nekretnina, vozilom i pješice ili na drugi adekvatan način bez osnivanja prava služnosti, kao i utvrditi na koji se način pristupalo nekretnini, obzirom da tuženik tvrdi da su problemi nastali unazad godinu dana, točnije od kada su tužitelji izvodili radove na svojoj parceli.
25. Dana 4.9.2024. proveden je očevid na licu mjesta na kojem je vještak snimio stvarno stanje nakon čega je pregledao dokumentaciju iz spisa i podatke iz Ureda za katastar i Općinskog suda te dana 9.10.2024. dostavio svoj nalaz i mišljenje. Vještak navodi da se u evidenciji Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nalazi se čestica 8347/23 površine 490m2 i evidentiranim tuženikom kao vlasnikom. U posjedovnom listu Gradskog ureda za katastar u Zagrebu, br. 4139 k. o. [katastarska općina], evidentirana je katastarska čestica k. č. [katastarska čestica] površine 490m2 i evidentiranim tuženikom kao vlasnikom. U evidenciji Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nalazi se čestica 8347/17 površine 571m2 i evidentiranim tužiteljima kao vlasnicima. U posjedovnom listu Gradskog ureda za katastar u Zagrebu, br. 3936 k. o. [katastarska općina], evidentirana je katastarska čestica k. č. [katastarska čestica] površine 571m2 i evidentiranim tužiteljima kao posjednicima.
Na održanom očevidu izvršeno je geodetsko snimanje mjesta spora te je u grafičkom prilogu ovog nalaza, prikazano na katastarskom planu. Sporni dio označen je crvenom bojom i slovima A-B-C-D. Isto tako, na očevidu je izvršeno fotografiranje spornog dijela. Iz spomenutog nalaza i analize vještak daje sljedeće mišljenje: Evidencije Ureda za katastar i Zemljišnoknjižnog odjela su usklađene u smislu oblika i površine predmetnih čestica. Pokazano mjesto nalazi se na dijelu tuženikove čestice oznake 1165/3 K. O. [katastarska općina] odnosno na z. k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Mjesto spora se nalazi između [adresa] i čestice tužitelja, na sjevero-zapadnom dijelu tuženikove čestice 1165/3 k. o. [katastarska općina]. Površina pokazanog mjesta iznosi 3m2 i označeno je slovima A- B-C-D. Pokazani dio je dimenzija 2,40mx l,10m, Obzirom da se sporni dio nalazi ispred vrata kolnog ulaza na tužiteljevu česticu i da zauzima skoro polovicu ulaza, vještak je mišljenja da je ulazak vozilom otežan na preostali dio kolnog ulaza bez korištenja pokazanog dijela, odnosno cijelog ulaza koji je na terenu. Za vrijeme izvođenja spomenutih radova, kako je navedeno u zadatku, vještaku nije mi poznato na koji način je tužitelj pristupao vozilom na svoju česticu.
26. Tužitelji nisu imali prigovora na opisani nalaz i mišljenje geodetskog vještaka Željka Perića. Sukladno utvrđenju vještaka, tužitelji su podneskom od dana 22.9.2025. konačno uredili tužbeni zahtjev u pogledu točnog označavanja čestice, odnosno pravca i veličine mjesta spora. Predlažu da sud presudom utvrdi da u korist zk.č.br. 8347/17 k. o. [katastarska općina], [adresa] sa 571 m2, dvorište sa 430 m2, stambena zgrada, [adresa] sa 141 m2, ukupno 571 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], postoji pravo stvarne služnosti puta i prolaza ljudi i vozila bez prava zadržavanja, zaustavljanja ili parkiranja na teret zk.č.br. 8347/23 k. o. [katastarska općina], [adresa] sa 490 m2, dvorište sa 249 m2, stambena zgrada [adresa] sa 142 m2, garaža sa 74 m2, spremište sa 25 m2, ukupno 490 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kojoj prema podacima katastarskog operata odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužnog dobra, koja služnost ide od [adresa] do nekretnine zk.č.br. 8347/17 k. o. [katastarska općina], na sjeverozapadnom dijelu nekretnine zk.č.br. 8347/23 k. o. [katastarska općina], površine 3m2, dimenzija 2,40 m x 1,10 m, na skici lica mjesta označeno crvenom bojom i slovima A-B-C-D, koja skica lica mjesta je sastavni dio nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Željka Perića, ing. geod. od 9. listopada 2024. godine, a koji je sastavni dio ove presude te je tuženik RZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan dozvoliti tužiteljima BZŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i BZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da se tom služnošću koriste te je RZ dužan trpjeti upis prava služnosti u zemljišnim knjigama. Potražuju i naknadu parničnog troška zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.
27. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju geodetskog vještaka. Navodi da vještak nije uopće odgovorio je li moguće pristupiti nekretnini tužitelja za koju se predlaže biti povlasna nekretnina, vozilom ili pješice ili na drugi adekvatan način, bez osnivanja prava služnosti na nekretnini tuženika. U preostalom dijelu prigovora iznosi da su tužitelji imali veliku širinu svoje čestice okrenutu prema javnom putu i time jako puno mogućnosti pristupa svojoj nekretnine i bez da koriste nekretninu tuženika kao povlasnu, no građevinskim zahvatom su uklonili zaštitnu ogradu i pomaknuli kolni ulaz uz sam rub čestice tuženika te su time tužitelji neovlašteno počeli koristiti sporni dio nekretnine tuženika. Postavlja pitanja je li vještak prilikom izrade nalaza i mišljenja uzeo u obzir fotografije koje priležu spisu, stanje betona na terenu, širinu nekretnine tužitelja prema javnom putu i činjenicu da su zaposlenici ušli u dvorište bez korištenja dijela nekretnine u vlasništvu tuženika koji je predmet spora. Nadalje, koliko iznosi širina nekretnine tužitelja prema javnom putu i je li uzeta u obzir širina čestice tužitelja prema javnom putu i mogućnost pristupa nekretnini tužitelja bez osnivanja prava služnosti ne nekretnini tuženika. Također, je li moguće pristupiti nekretnini tužitelja za koju se predlaže biti povlasna nekretnina, vozilom, pješice ili na drugi adekvatan način bez osnivanja prava služnosti na nekretnini tuženika. Na koji način je tužitelj ranije pristupao nekretnini, uzimajući u obzir priloženu dokumentaciju u spisu.
28. Stalni sudski vještak Željko Perić se pisanim putem očitovao na prigovor tuženika na način da je u cijelosti ostao kod svog nalaza i mišljenja. Ističe da je zadatak geodetskog vještačenja određen rješenjem od 10.5.2024. te da na očevidu tuženik nije predlagao izmjenu ili dodatne zadatke. Nije smatrao za potrebnim uzimati u obzir fotografije koje navodi tuženik jer iz tih fotografija nije moguće sa sigurnošću odrediti kakav je položaj ograde tužiteljeve čestice bio u to vrijeme. Je li vozilo ušlo u dvorište tužitelja na očevidu bez korištenja predmetnog dijela mu nije poznato nakon tri mjeseca te smatra, ukoliko je to bilo važno, da se moglo predložiti pred svima na očevidu ulazak u dvorište "ogromnim" vozilom uz svjedočenje svih prisutnih. Širina čestice tužitelja bez dijela uz koji je sporni dio iznosi 14,80 m. Zadatak se odnosi na stanje na dan očevida, a ne prema nečemu što ne postoji. Što znači da navedeni front čestice nije uzet u obzir prilikom izrade nalaza i mišljenja već isključivo postojeći ulaz i stanje na terenu. Prema stanju na terenu i položaju kolnog i pješačkog ulaza na čestici tužitelja, kolni ulaz nije moguć bez korištenja spornog dijela, a pješački je moguć. Uz dodatne građevinske radove, preinake i rušenje postojeće ograde, moguć je i kolni ulazak na česticu tužitelja. Kako je naveo i u nalazu i mišljenju, ne može dati mišljenje temeljem fotografija iz kojih bi se trebalo vidjeti prijašnje pristupanje nekretnini tužitelja. Nakon opisanog očitovanja vještaka, tuženik nije imao daljnjih pitanja niti primjedbi na njegov nalaz i mišljenje.
29. Sud prihvaća nalaz i mišljenje vještaka jer je u cijelosti ispunio dani zadatak, a njegova su utvrđenja obrazložena i jasna. Posebno se to odnosi na dio mišljenja u kojem vještak navodi da kolni ulaz nije moguć bez korištenja spornog dijela, dok je pješački moguć. Kada se navedeno poveže sa tvrdnjom tužitelja i iskazima svjedoka da se kolni ulaz nije mijenjao od stupanja tužitelja u posjed nekretnine (osim ogradnih zidova koji su sada viši u odnosu na ranije zbog novih, moderniziranih ulaznih vrata), to proizlazi da tužitelji od 1979. godine, dakle od stupanja u posjed nekretnine u svom vlasništvu istoj prilaze, posebno vozilom, na isti način, dakle i preko spornog dijela, a što je tuženik koji je vlasnik susjedne nekretnine od 2006. godine znao ili morao znati, točnije isto mu nije moglo ostati nepoznato budući, kao što je svjedokinja RZ iskazala, vidi kako tužitelji ulaze i izlaze sa svoje nekretnine. Prednici tuženika nisu tužiteljima osporavali vršenje prava služnosti puta. Temeljem svega navedenog, zaključuje se da su tužitelji posjed prava služnosti puta dosjelošću stekli i prije 2017. godine. U odnosu na konstataciju tuženika da iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da se nekretnini tužitelja može pristupiti i na drugi način, bez osnivanja prava služnosti, uz dodatne građevinske radove, preinake i rušenje postojeće ograde, valja napomenuti da su tužitelji u ovom postupku usmjereni dokazivanju izvršavanja sadržaja prava služnosti puta i prolaza ljudi i vozila preko spornog dijela čestice kroz zakonom određeno vrijeme, dakle na temelju istinitog, poštenog i neprekidnog posjedovanja tog prava 20 godina, a što su i dokazali slijedom čega je sud usvojio njihov tužbeni zahtjev.
30. Sud je odbio prijedlog za donošenje privremene mjere jer tužitelji, osim što je prijedlog neodređen po pitanju navođenja predmeta kojima se priječi nesmetan prolaz, tako i automobila koje predlažu ukloniti, nisu dokazali pretpostavke za određivanje privremene mjere propisane čl. 346 Ovršnog zakona (NN 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024) kojim je propisano da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, kao niti uvjet propisan člankom 442. ZPP-a koji određuje da u tijeku postupka sud može po službenoj dužnosti i bez saslušanja protivne stranke odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti od protupravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete.
31. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u točkama I i II odluke.
32. Odluka o troška je donesena temeljem čl. 154 st. 1 i čl. 155 ZPP-a, prema vrijednosti predmeta spora (1.500,00 EUR), u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Troškovi koji su tužiteljima bili potrebni za svrhovito vođenje postupka odnose se na sastav tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7 t. 1), podnesaka od 3.1.2025., 28.2.2025. i 22.9.2025. u iznosu od po 50 bodova za svaki (Tbr. 8.t.3), zastupanja na ročištima održanim 8.5.2024., 1.7.2025., 30.9.2025. u iznosu od po 100 bodova za svako (Tbr. 9 t. 1) te pristupa očevidu 4.9.2024. u iznosu od 100 bodova (Tbr. 9.t.7). Uz vrijednost jednog boda u iznosu od 2,00 EUR i 25% PDV-a u iznosu od 325,00 EUR, trošak tužitelja iznosi 1.625,00 EUR. Primjenom Tbr. 40 t.1. navedeni trošak valja uvećati za 10 % pa isti iznosi 1.787,50 EUR. Budući tužitelji potražuju nižu naknadu troška, sud istu dosuđuje zatraženom iznosu od 1.650,00 EUR. Navedenom treba dodati trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,55 EUR te presudu u iznosu 53,09 EUR pa ukupno priznati trošak tužitelja iznosi 1.729,64 EUR, uvećano za zakonske zatezne kamate dosuđene temeljem čl. 29 st. 2 ZOO-a tekućim od dana 3.11.2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.
U Zagrebu 3. studenog 2025.
Sutkinja:
Ivana Markotić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo na žalbu koju mogu podnijeti ovome sudu u roku od 15 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi pisano, a o istoj odlučuje županijski sud.
DNA:
- pun. tužitelja
- pun. tuženika
