Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: 163 P-10/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Jadranki Nižić - Peroš, u pravnoj stvari tužitelja IB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Lovri Vitlovu, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika 1. BB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. Figis Tim d.o.o. za graditeljstvo i usluge, [adresa], OIB:22947105601, oboje zastupani po punomoćnici Mariji Jukić Jurišić, odvjetnici iz Zagreba, te umješača na strani tuženika Hrvatski Telekom d.d. zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Ivo Smrke i Maja Smrke sa sjedištem u [adresa], radi zabrane uznemiravanja, nakon održane glavne i javne rasprave od 23. rujna 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja te objave 3. studenog 2025.,

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"I Nalaže se tuženicima da uklone željezni poklopac i šaht površine 0,37m² na dijelu č.z.92/5 k. o. [katastarska općina], prikazan crvenom bojom i brojem 1 na Skici sudskog očevida stalnog sudskog vještaka mjernika LB od 18.09.2024.g., koja Skica je sastavni dio ove presude, kao i sve postavljene kabelske instalacije u navedenom šahtu, sve u roku od 15 dana od dana donošenja ove presude.

II Zabranjuje se tuženicima ubuduće svako takvo ili slično uznemiravanje tužiteljice u vlasništvu i posjedu nekretnine oznake č.z.92/5 k. o. [katastarska općina], označenog žutom bojom te likom i slovima A-B-C-D-E-F-G-J-K-L-M-N-O-P-A površine 7m² na Skici sudskog očevida stalnog sudskog vještaka mjernika LB od 18.09.2024.g., koja Skica je sastavni dio ove presude.

III Nalaže se tuženicima naknaditi tužiteljici prouzročeni parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom prema članku 29. stavak 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima (Nar.Nov.; 35/05, 41/08,125/11, 78/15,29/18), sve do isplate, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude."

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženicima pod 1. i 2. prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.453,34 EUR, zajedno sa zateznom kamatom koja na taj iznos od donošenja prvostupanjske presude teče po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe, dok se u preostalom dijelu zatraženom u iznosu većem od dosuđenog zahtjev za naknadom troška odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je vlasnica nekretnine oznake č.z. 92/1, 92/6 i 92/5 sve k. o. [katastarska općina], na kojim nekretninama se nalazi obiteljska kuća tužiteljice sa okućnicom. Tuženik 1. vlasnik je susjedne nekretnine oznake č.z. 91/4 ko. [katastarska općina], dok je tuženik 2. vlasnik č.z.91/5 k. o. [katastarska općina], a na kojim nekretninama tuženici kao investitori grade višestambene zgrade. Dana 25. rujna 2020. tuženici su putem tvrtke Elektro d.o.o. bez dozvole i dopuštenja tužiteljice raskopali kanal na nekretnini oznake č.z. 92/5 k. o. [katastarska općina], koja je vlasništvo tužiteljice, te su postavili šaht za telefonski priključak i započeli sa radovima postavljanja kabela uz kopanje kanala kojim su u cijelosti pripriječili ulazak tužiteljice na njezinu nekretninu. Tužiteljica kao vlasnica nekretnine oznake č.z.92/5 k. o. [katastarska općina] nikada nije dala nikakvu dozvolu, suglasnost ili pristanak na takve radove slijedom čega je prilikom radova intervenirala i policija po pozivu tužiteljice. Policijski službenici odbili su zaustaviti predmetne radove te je tužiteljice upućena da svoja prava ostvaruje putem privatne tužbe pred sudom. Dakle, tuženici su izvršavanjem radova na nekretnini u vlasništvu tužiteljice oznake č.z. 92/5 k. o. [katastarska općina], bez njezina dopuštenja i suglasnosti izvršili ometanje i uznemiravanje njezina prava vlasništva slijedom čega tužiteljica ustaje ovom tužbom te traži od suda da naloži tuženicima da prestanu sa takvim daljnjim uznemiravanjem, kao i da nekretninu tužiteljice vrate u prvobitno stanje, te da izmjeste postavljene kabelske instalacije kao i postavljeni šaht.

2. Tuženici su u odgovoru na tužbu naveli da osporavaju tužbeni zahtjev u cijelosti kao i tvrdnje o činjenicama iz istih izuzev činjenice da su tuženici suvlasnici odnosno vlasnici nekretnina - zemljišta sa zgradama izgrađenih na temelju pravomoćnih građevinskih dozvola u ulici I [adresa] u [adresa]. Osporavaju tvrdnju tužiteljice da je vlasnica predmetne nekretnine, a naročito čestice kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tako i dijela čestice 92/1 k. o. [katastarska općina]. Navedene čestice su u cijelosti ili dijelom položene na površini javnoga puta – [adresa] i ĆB [adresa], prometnice otvorene za prijevoz vozilima i pješacima i na koju su položene gradska komunalna infrastruktura te se na istu sukladno Zakonu o cestama ("Narodne novine" br. 84/2011., 18/2013., 22/2013., 54/2013., 148/2013., 92/2014., 110/2019.) primjenjuje režim nerazvrstane ceste. Sukladno važećem Zakonu o cestama, vrijedi zakonska presumpcija vlasništva Grada Zadra na česticama u cijelosti ili dijelom, a koje su položene u koridoru ili na površini javnoga puta – [adresa] i ĆB [adresa]. Radi se o prijeporu - čestici u cijelosti položenoj na javnom putu koji nije deklaratorno upisan u zemljišne knjige kao vlasništvo Grada Zadra. I tuženik je suvlasnik, a ne vlasnik nekretnine kat.četice 91/4 ko [katastarska općina], a predmetne zgrade za koje su investitori bili suvlasnici su odavno izgrađene. Osporava da bi tuženici ikada ikome izdavali naloge za kopanje kanala i postavljanje šahta na čest.zemlj. 92/5 ko [katastarska općina]. Osporavaju tvrdnju da su tuženici osobno ili putem treće osobe raskopavali kanal i postavili šaht na čest. zem. [katastarska čestica] ko [katastarska općina]. Osporavaju tvrdnju da bi se radovima postavljanja kabela uz kopanje kanala prepriječio ulazak tužiteljice na njezinu nekretninu iz prostog razloga što je - vidljivo iz samih fotografija tužiteljice da su iste snimljene ispred kolnog ulaza u nekretninu u vlasništvu treće osobe, da se preko navedenog zasutog kanala moglo prolaziti bez teškoća prema stanju na fotografijama iz tužbe koje su snimljene za vrijeme izvođenja radova te da je kanal saniran par sati nakon kopanja. Radi se o javnom putu za koji nije potrebna suglasnost tužiteljice jer ista nije vlasnica. Rradi o kopanju kanala za telefonski priključak za koji nije navedeno po čijem nalogu se radi (a sasvim sigurno ne radi se o nalogu tuženika). Tim više, opće da je poznato da pretplatnici ne kopaju kanale po ulicama za telekom trgovačka društva i da nisu vlasnici položene infrastrukture već ista telekom društva sama izvode (osobno ili po podizvođačima) vlastitu mrežnu infrastrukturu do zgrada u kojim žive budući korisnici temeljem prethodnih vlastitih tehničkih rješenja i nacrta. Tuženici ističu i prigovor promašene pasivne legitimacije. Tuženici ponavljaju da nisu niti izvodili niti nalagali izvođenje bilo kakvih radova, a tužiteljica nije uznemiravana niti ometana u posjedu jer sa radi o javnom putu-ulici na kojoj se godinama nalazi položena sva prometna i druga infrastruktura. Prema saznanjima tuženika, izvedeni kanal i šaht su poravnati i asfaltirani u ravnini prometnice ulice što je razvidno iz snimljenih fotografija predmetne ulice sa svježe asfaltiranim dijelovima iz kojih su vidljivi i šahtovi za drugu infrastrukturu, kao i fotografije ulice sa google street viewa iz 2011.godine gdje se vide stari šahtovi i vodovi u prijepornoj ulici. Iz istoga je razvidno da je preko čestice prijepora odavno prelazila prometnica ulice sa položenom nadzemnom i podzemnom komunalnom infrastruktrom pa se kao takva bez obzira na status javne prometnice i zakonskog vlasništva Grada Zadra, sasvim sigurno dosjelošću stekla služnost puta i polaganja vodova i kanala komunalna i druge infrastrukture u korist svakodobnog vlasnika nekretnina smještenih uz istu ulicu–prometnicu. Ističe i prigovor promašene akrtivne legitimacije jer da tužiteljica nije vlasnica predmetne nekretnine. Predlažu odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan.

3. Sud je tijekom postupka izvršio uvid u zk izvatke (l.s. 5-13, 17-18, 64-73), rješenje Zemljišnoknjižni odjel od 04. lipnja 2020. Z-23483/2019 (l.s. 14-15), izvod iz katastarskog plana (l.s. 16, 38, 74-76), obavijesnu ploču o investitoru (l.s. 19), fotografije (l.s. 20-21, 44-56, 142-143), uvjerenje PU Zadarske od 02. listopada 2020. (l.s. 22), zahtjev za uslugu hrvatskog telekoma (l.s. 39-41), prijepis posjedovnog lista 3224 (l.s. 77-78), rješenje Zemljišnoknjižni odjel od 05. lipnja 2019. posl.br. Z- 24496/2018 (l.s. 79-80), izvadak iz sudskog registra (l.s. 86-88), popis dužnika porezne uprave (l.s. 89-93, 105-109), presuda VSRH Kzz-27/10 (l.s. 94-96), izvadak iz e- predmeta Ovr-502/2006 (l.s. 97-104), zapisnik iz predmeta P-252/10 (l.s. 131-133), presuda I rješenje iz predmeta P-252/10 (l.s. 136-140), dokumentacija u svezi kaznene prijav (l.s. 144-258), skicu lica mjesta geometra JB (l.s. 325-326), izvod iz kat. plana (l.s. 327-328, 336-339), rješenje Ovr-1421/06 (l.s. 330-332), obavijest HZMO u vezi primanja (l.s. 333), rješenje o izvedenom stanju (l.s. 334-335), prijavni list (l.s. 340-342), skica lica mjesta (l.s. 352-354) te je izvršen uvid u spise posl.br. Ovr- 502/06 i Z-6308/2012. Ovaj sud nije posebno obrazlagao sve izvedene dokaze, a za koje je smatrao da nisu relevantni za rješavanje ovoga spora.

4. Sud je donio presudu u predmetu P-1817/2020 (stari broj ovoga predmeta), kojom presudom je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti. Na navedenu presudu tužiteljica je izjavila žalbu, a povodom koje žalbe je Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici rješenjem pod posl. br. Gž-1667/2022 od 7. prosinca 2023. ukinuo presudu te predmet vratio ovom sudu na ponovno suđenje (l.s. 314-318).

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se naloži tuženicima da uklone željezni poklopac i šaht površine 0,37m² na dijelu č.z.92/5 k. o. [katastarska općina], kao i sve postavljene kabelske instalacije u navedenom šahtu, kao i da im se zabrani takvo buduće postupanje.

5.1. Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

6. Među strankama je sporno tko je vlasnik č.z.92/5 k. o. [katastarska općina] odnosno dijela na kojem je postavljen željezni poklopac i šaht, radi li se o nekretnini u vlasništvu tužiteljice ili o javnoj prometnici, asfaltiranoj cesti, općem dobru u javnoj uporabi dok je sporna aktivna i pasivna legitimacija.

7. Iz zk izvadka za predmetnu nekretninu slijedi da je tužiteljica upisna kao suvlasnica za ½ dijela (l.s.5), pa je prema mišljenju ovoga suda ista aktivno legitimirana na podnošenje predmetne tužbe dok su tuženici upisani kao vlasnici odnosno suvlasnici susjednih nekretnina oznake čest. 91/4 i 91/5 k. o. [katastarska općina].

7.1. Prema sadržaju zahtjeva za Magenta 1 - fiksnu uslugu Hrvatskog telekoma potpisanog od strane UB od 7. lipnja 2020. naslovljenog na Hrvatski telekom d.d.. slijedi da je zatražen priključak te da nije podnesen nikakav zahtjev ili nalog za izvođenjem radova na predmetnoj nekretnini već zahtjev za osnovnim uslugama, priključakom, opremom i instalacijom.

7.2. Na očevidu na licu mjesta održanom 18. rujna 2024. je utvrđeno da se kuća i dvorište tužiteljice nalaze se na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji su ograđeni betonskim zidovima. Nekretnine tuženika se nalaze sjeveroistočno od k.č. tužiteljice na k. č. [katastarska čestica] gdje postoje dvije odvojene, zasebne zgrade višekatnice s pripadajućim dvorištem, a do ceste se nalaze parkirališta stanara. Među k. č. [katastarska čestica] čini u naravi betonski zid visine oko 2 metra koji pripada tužiteljici. Sa sjeverozapadne strane k.č.

92/6 i k. č. [katastarska čestica] postoji javna asfaltirana cesta na kojoj se nalazi više šahtova, te sporni željezni poklopac od šahta na kojem piše 400Kn dtk - šaht od T-com-a.

7.3. Na održanom očevidu, geometar ŽB je naveo da je predmetna sporna k. č. [katastarska čestica] nastala na katastarskom planu 1997. godine po skici mjerenja 4462 za k. o. [katastarska općina] od firme LUNICO kada je negdašnja zgrada zvana SAKS s pripadajućim dvorištem cijepana i tada je SAKS s dvorištem dobio oznaku k. č. [katastarska čestica], a ovaj sporni trokut odnosno 92/5 je formiran kao ostatak matične 92/1 i nalazi se kako je već navedeno izvan ograđenog dvorišta tužiteljice i njenog dvorišnog ulaza s kliznim vratima. Naknadno je 2014. k. č. [katastarska čestica], odnosno zgrada SAKS-a cijepana tako da je danas na planu kuća tužiteljice i dvorište na k. č. [katastarska čestica], a 92/4 je jugoistočni dio negdašnjeg SAKS-a svako sa svojim dvorištem, ulica Ivana i Petra Trifunića. Utvrđeno je i da se uz istu ulicu nalazi 15-ak kuća koji se koriste istom, a na istu se pristupa sa ulice Borik-Diklo.

7.4. Na skici lica mjesta od **.**.2025. LB je naveo da je sporni dio nekretnine označen žutom bojom u naravi dio javne asfaltirane ulice koji je prekriven novijim asfaltom. Navedeno, da se radi o javnoj asfaltiranoj površini jasno proizlazi iz fotografija sa lista 353 spisa, na kojima je vidljivo da se asfaltiranim putem, cijelom dužinom ulice I i ĆB, a isto tako i ovdje spornim dijelom dolazi do kuća više osoba koje žive u [adresa] ĆB [adresa].

8. Prema odredbama Zakona o cestama ("Narodne novine" br. 84/2011., 18/2013., 22/2013., 54/2013., 148/2013., 92/2014., 110/2019. , 144/2021, 114/2022, 114/2022, 4/2023, 133/2023dalje u tekstu ZC), koji je stupio na snagu 28. srpnja 2011. fizičke osobe ne mogu imati pravo vlasništva na javnom putu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave te da bi put došao pod udar ZC-a potrebno je da se istim koristi veći broj ljudi neometano i to u smislu pristupa do svojih kuća, u kojem slučaju bi se radilo o nerazvrstanoj cesti u smislu čl. 98. st. 1. podstavak 5. istoga Zakona, koja bi posljedično predstavljala javni put u općoj uporabi.

8.1. Odredbom čl. 131. st. 1. ZC-a je propisano da ceste koje se na dan stupanja na snagu istog zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu toga zakona, postaju nerazvrstane ceste. Također je čl. 124. st. 1. ZC propisano da se javne ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama ("Narodne novine", br. 84/11.), koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju u katastru na temelju odluke iz čl. 7. stavka 2. ovoga Zakona, geodetskog elaborata izvedenog stanja javne ceste i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista. Stavkom 2. toga članka propisano je da će se javne ceste iz stavka 1. tog članka upisati u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi.

9. Sa fotografija sa lista 44 i 45 te 51-56 spisa - google street view iz 2011. godine proizlazi da se radilo o asfaltiranoj površini, o ulici Ivana i Pavla Trifunića, na kojoj su već 2011. godine bili postavljeni šahtovi odnosno da se i u vrijeme stupanja na snagu Zakona o cestama iz 2011. radilo o asfaltiranoj javnoj površni.

10. Pitanje evidentiranja javne ceste nije pravno odlučno za stjecanje statusa javne ceste, već je pravno odlučno radi li se o cesti koja je izgrađena do dana stupanja na snagu Zakona o cestama (28. srpnja 2011.), a koju činjenicu tužitelj nije u ovome postupku valjano osporio, dok iz drugih provedenih dokaza proizlazi da se radi o nerazvrstanoj cesti, cesti asfaltiranoj prije 28. srpnja 2011., preko koje se dolazi do najmanje 15 kuća koje se nalaze u toj ulici i koje imaju pristup samo preko te ulice, a kako je utvrđeno na očevidu na licu mjesta.

11. Prema tome, ovaj sud nije našao osnovanim navode tužiteljice da je vlasnica i posjednica nekretnine označene kao č.z.92/5 k. o. [katastarska općina], u dijelu koji je asfaltiran i koji se koristi kao javna površina – cesta odnosno u dijelu na kojem je postavljen šaht kao i da su je tuženici uznemiravali na način da su postavili šaht, a da se ne radi, kako ona tvrdi o nerazvrstanoj cesti, „prometnici“ otvorenoj za prijevoz vozilima i pješacima koja nikada nije bila javna prometnica jer iz utvrđenja ovoga suda proizlazi suprotno, a kako je prethodno obrazloženo.

12. Također, osnovan je i prigovor promašene pasivne legitimacije istaknut od strane tuženika. Naime, tuženici navode da nisu niti izvodili niti nalagali izvođenje bilo kakvih radova na predmetu spora dok tužiteljica nije ničim dokazala da bi tuženici izveli ili naložili izvođenje predmetnih radova. Navode tužiteljice da je isto evidentno jer su tuženici investitori stambenih zgrada izgrađenih na č.z. 91/4 i 91/5 k. o. [katastarska općina] kao i da je to vidljivo iz zahtjeva UB koja ima istu adresu prebivališta u [adresa], gdje je i sjedište 2. tuženika FIGIS TIM d.o.o., ovaj sud nije našao osnovanima. Naime, tko je fizička osoba UB u odnosu na tuženika pravnu osobu FIGIS TIM d.o.o., tužiteljica ne navodi već neosnovano izvodi zaključak prema istoj adresi prebivališta odnosno sjedišta.

13. Slijedom svega navedenog ovaj sud je temeljem izvedenih dokaza nedvojbeno utvrdio da je šaht postavljen na nerazvrstanoj cesti, asfaltiranoj javnoj površini, na [adresa] u [adresa] te da se radi o javnom putu - ulici na kojoj se nalazi položena sva infrastruktura (vidljivi su i drugi šahtovi), a što je jasno utvrđeno na očevidu na licu mjesta te je vidljivo na fotografijama sa lista 353 spisa i posebno na fotografiji broj 3., na kojoj je prikazan položaj spornoga šahta te ogradnog zida tužiteljice, a unutar kojeg ogradnog zida se nalazi kuća tužiteljice. Stoga su potpuno neosnovani navodi tuižiteljice da je kao vlasnica i posjednica predmetnoga dijela nekretnine, javne asfaltirane površine uznemiravana od strane tuženika pa je slijedom navedenog odlučeno kao u izreci ove presude.

14. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP, te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23, dalje: Tarifa), po kojima je tuženicima sukladno utvrđenoj vrijednosti predmeta spora valjalo priznati trošak sastava odgovora na tužbu u visini od 100 bodova (Tbr.8.t.1.), za pristup ročištu od 14. rujna 2024., 17. ožujka 2022., 28. travnja 2022. i 23. rujna 2025. u visini od po 100 bodova (Tbr.9.t.1.), za sastav podneska 1. lipnja 2021., 8. prosinca 2021., 26. svibnja 2022. i 4. veljače 2025.u visini od po 100 bodova (Tbr.8.t.1.), za sastav podneska od 9. svibnja 2025. i 18. rujna 2025. u visini od po 50 bodova (Tbr.8.t.3.), sve uvećano za zastupanje dvije osobe za 10% te za PDV od 25% i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 78,34 EUR sveukupno iznosi 1.453,34 EUR. Ovaj sud je odbio zahtjev tuženika pod 1. i 2. za naknadom troška sudske pristojbe na tužbu jer takav trošak za tuženike nije nastao kao i zahtjev na naknadom troška pristupa na objavu presude jer isti nije nužan za vođenje ovoga postupka te za sastav podnesaka, preko četiri obrazložena u zatraženom iznosu od po 200,00 EUR.

U Zadru, 3. listopada 2025.

Sutkinja

Jadranka Nižić – Peroš, univ. spec. iur.

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u 3 primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku,

2. Tuženicima 1-2 po punomoćnicima,

3. Umješačima na strani tuženika po punomoćniku.