Republika Hrvatska

Općinski sud u Crikvenici

Kralja Tomislava 85A,

HR-51260 Crikvenica

Poslovni broj Pp-1063/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, po sucu tog suda Gordani Vulić Pavlović, uz sudjelovanje Melite Mrakovčić, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika VL, zbog djela prekršaja iz odredbe članka 176. stavak 5. i dr. sve Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 114/22, 133/23 i 145/24, dalje: ZSPC), u povodu prigovora protiv obaveznog prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave primorsko-goranske Postaja prometne policije Rijeka klasa: 211-07/23-4/58567, urbroj: 511-09-34-23-1 od 10.8.2023., nakon rasprave održane dana 3. studenog 2025. u prisutnosti okrivljenika i odsutnosti uredno pozvanog tužitelja, istoga dana,

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljeni VL, od oca V i majke L, rođen u [adresa] dana 23.8.1968. godine, OIB: [osobni identifikacijski broj], s adresom prebivališta u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, oženjen, otac četvero djece, VSS, zaposlen u MUP-u, s novčanim primanjima s osnova plaće u iznosu od cca 1.700,00 eura, suvlasnik nekretnine na adresi domicila, vlasnik OA marke BMW g. proizvodnje 2008., ranije prekršajno i kazneno neosuđivan, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak,

kriv je

što je

dana 5. srpnja 2023. u 09,29 sati u [adresa], kao vozač vozila M1 marke BMW reg. oznake i broja RI0303JP upravljao istim vozilom te se kretao parkiralištem u [adresa] iz smjera kolnika Ulice braće Monjac u smjeru zapada, kojom prilikom nije vozilo u kretanju držao na dovoljnoj udaljenosti od desnog ruba kolnika odnosno od parkiranih vozila uz desni rub parkirališta tako da s obzirom na brzinu kretanja vozila, uvjete prometa te na stanje i osobine ceste, ne ugrožava druge sudionike u prometu i ne izaže sebe opasnosti već je pomjerivši vozilo suviše u desno, stražnjim desnim bočnim cijelom vozila udario u stražnji desni bočni dio osobnog vozila marke Peugeot reg. oznake i broja RI926SK parkiranog po vozaču LL uz desni rub parkirališta prednjim dijelom vozila okrenutim u smjeru istoka, u kojoj prometnoj nesreći je nastala materijalna šteta na oba vozila,

a dakle, kao vozač se nije kretao obilježenom prometnom trakom koja se proteže uz desni rub kolnika, a ako trake nisu obilježene, dužan je vozilom u kretanju držati se što bliže desnom rubu kolnika i na tolikoj udaljenosti od njega da s obzirom na brzinu kretanja vozila uvjete prometa te na stanje i osobine ceste, ne ugrožava druge sudionike u prometu i ne izlaže sebe opasnosti,

čime je počinio prekršaj iz članka 47. stavak 2 ZSPC, brzinu svog vozila prilagodio osobinama i stanju ceste i drugim uvjetima, kažnjiv po članku 47. stavak 3. istoga Zakona, pa izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom u svezi s odredbom članka 293. stavka 1. ZSPC,

b dakle, da kao vozač u slučaju prometne nesreće samo s materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika oštećene stvari, osobi vlasniku oštećene stvari nije ostavio podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću,

čime da je počinio prekršaj iz odredbe članka 176. stavka 3. ZSPC, kažnjiv po stavku 5. istoga članka ZSPC.

Temeljem naprijed citiranih zakonskih odredbi, uz primjenu odredbe članka 39. stavka 1. u svezi članka 31. stavak 1., članka 33. i članka 37. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 dalje: PZ), okrivljeniku se

utvrđuju

za prekršaj pod a) ukupna novčana kazna u iznosu od 190,00 eur (slovima: stotinu devedeset eura i nula centi),

za prekršaj pod b) novčana kazna u iznosu od 300,00 eur (slovima: tri stotine eura i nula centi).

Primjenom odredbe članka 39. stavka 1. točke 2. PZ okrivljeniku se

i z r i č e

ukupna novčana kazna u iznosu od 490,00 eur (slovima: četiri stotine devedeset eura i nula centi).

Na temelju odredbe članka 33. stavka 11. PZ okrivljenik je obvezan platiti ukupnu novčanu kaznu u roku od 3 (tri) mjeseca od dostave presude.

Ako ukupna novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, naplatit će se prisilno.

Na temelju odredbe članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. PZ okrivljenik se upozorava da ako u roku koji je određen za plaćanje ukupne novčane kazne uplati dvije trećine izrečene ukupne novčane kazne smatrat će se da je ukupna novčana kazna u cjelini uplaćena.

II. Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u svezi s odredbom članka 138. stavka 2. točke 3. PZ okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 eur (slovima: dvadeset eura i nula centi) na ime paušalnog iznosa, te iznos od 14,00 eur (slovima: četrnaest eura i nula centi) na ime troškova dolaska svjedoka, dakle ukupan iznos od 34,00 eur (slovima: trideset četiri eura i nula centi) koje je dužan uplatiti u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.

Ako troškovi prekršajnog postupka ne budu u cijelosti ili djelomično plaćeni u određenom roku, naplatit će se prisilno.

Obrazloženje

1. Postaja prometne policije Rijeka dostavila je sudu predmet u povodu pravovremenog i dopuštenog prigovora protiv obaveznog prekršajnog naloga kojim je okrivljenik proglašen krivim zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci odluke te mu je izrečena novčana kazna i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 6 mjeseci uz naknadu troškova postupka.

1.1. Obavezni je prekršajni nalog stavljen izvan snage.

2. Okrivljenik je iznio svoju usmenu obranu u kojoj navodi da je djelomično kriv za prekršaj za koji se tereti. Priznaje da je predmetnog dana ulazio u službeni parking MUP-a kojom prilikom je kod prolaska do vozila marke Peugeot, koje je bilo parkirano protupropisno i ometalo normalan tijek prometa, parkirano izvan mjesta parkinga, isto očito blago oštetio na način da su ostale samo ogrebotine. Nakon ovoga događaja, budući da mu se učinilo da je vozilo dodirnuo, zaustavi se te provjerio oštećenje na oba vozila. On da oštećenja na vozilu nije vidio. Međutim, ne spori da je došlo do prometne nesreće i da su nastala materijalna oštećenja. Za ovo drugo djelo iz odredbe čl. 176. st. 3. ZSPC-a ne smatra se krivim. On da je nakon ovog događaja ostao na mjestu događaja te parkirao svoje vozilo na istom parkiralištu. Nije poduzimao nikakvu radnju da bi saznao ime vlasnika vozila marke Peugeot budući da on na vozilu nije vidio nikakva oštećenja. On da je prao svoj zadnji dio vozila i zadnji dio vozila marke Peugeot da vidi da li na istomu ima kakvih oštećenja. On da tom prilikom nije vidio oštećenja koja su vidljiva na fotografijama list 18-19 spisa. Na njegovu vozilu je bilo vidljivo oštećenje koje je vidljivo na fotografijama s lista 22 spisa. Mišljenja je da zbog ovih navoda nije potrebno provoditi dokaz prometnim vještačenjem na okolnost utvrđenja dinamike samog događaja. U međuvremenu je iz njegove police osiguranja naknađena šteta LL u cijelosti. Koliko se sjeća, od ovog događaja do kontaktiranja od strane prometne policije prošlo je možda i više od 10 dana. Njega je policija kontaktirala i tražila da doveze vozilo istoga dana do 19 sati što on nije mogao, budući je bio u Zagrebu, rekao je da će vozilo dovesti drugi dan na što mu je pol. službenik rekao da će mu pisati zbog toga najteži prekršaj napuštanja mjesta prometne nezgode.

3. Tijekom dokaznog postupka pregledani su, pročitani te je izvršen uvid u službenu bilješku Postaje prometne postaje Rijeke u svezi pregleda video zapisa, potvrdu o privremenom oduzimanju vozila, zapisnik o očevidu, prigovor, situacijski plan, fotografije vozila marke Peugeot reg. oz i br. RI926SK, fotografije parkirališnog prostora, fotografije vozila marke BMW reg. oz. i broja RI0303JP, dopis upućen PP Opatija od 12.7.2023. odgovor na isti dopis, videozapis prometne nesreće, izvadak iz prekršajne evidencije, izjava svjedoka LL te obrana okrivljenog.

3.1. Svjedok LL, vlasnik oštećenog vozila marke Peugeot reg. oznake i broja RI926SK, izjavljuje da on sam događaj nije vidio, da je toga dana u to vrijeme bio u zgradi policije, Sektora za granicu i dr. na adresi u [adresa]. On toga dana nije čuo niti nešto vidio, tek navečer istoga dana supruga je primijetila oštećenje na vozilu. Misleći da je oštećenje izazvala neka od stranaka na parkingu zatražio je službenim putem od Službe za tehniku dostavu snimke kamere koja je i došla za nekih 2-3 dana kada je uočio da ga je pri ulasku na parkiralište oštetilo vozilo marke BMW kojim je upravljao okrivljeni. Njega prethodno nitko po ovom nije obavijestio niti ga je okrivljeni nazvao i prijavio oštećenje. Po saznanju ove činjenice kontaktirao je prometnu policiju, prijavio oštećenje nakon čega zna da su isti kontaktirali okrivljenog, nakon čega ga je okrivljeni nazvao. Zna da je rekao da je on to napravio međutim da tada nije ništa osjetio. On nije htio ulaziti u preveliku priču već je to pustio službenim tijekom. Inače je parkiralište malo, njim se koristi Sektor za granicu i dio Postaje prometne policije, uglavnom se svi međusobno poznaju i znaju tko koristi koje vozilo.

3.2. Tijekom postupka pregledana je i snimka videozapisa kamere (list 31 spisa), iz koje je razvidno da je vozilo okrivljenika marke BMW reg. oznake i broja RI0303JP u 09,29,38 sati došlo na parkiralište u Ul. braće Monjac, isto vozilo prolazi neposredno uz vozilo marke Peugeot u vl. LL, koje vozilo se zatreslo u 09,29,48 sati, nakon čega vozilo okrivljenog staje sa strane, vozač ovdje okrivljeni izlazi iz vozila pregledava oštećenja obaju vozila, maše rukama, odlazi u sl. zgradu MUP-a, iz iste izlazi s bocom i papirnatim ubrusima, odlazi do vozila. U jednom trenutku vidi se sagibanje okrivljenika iza vozila marke Peugeot i bočno kod vozila marke BMW u svojemu vlasništvu.

3.3. Iz zapisnika o očevidu klasa:211-08/23-4/21941 urbroj:511-09-34-23-1 od 10.8.2023. proizlazi da je na vozilu oštećenog LL došlo do materijalne štete i to zadnjeg branika desno i zadnji desni bočni dio, dok je na vozilu u vlasništvu okrivljenog došlo do oštećenja zadnjeg desnog blatobrana, zadnjeg branika desno i zadnjih desnih vrata. U svezi ovih oštećenja spisu prileže i fotografije istih (list 17 do 26 spisa).

1. Iz prekršajne evidencije Odjela za prekršajne evidencije od 16. travnja 2025. proizlazi ranija prekršajna ne osuđivanost okrivljenika.

1. Iz odredbe članka 47. stavka 2. ZSPC slijedi da će se novčanom kaznom kazniti za prekršaj vozač koji se nije kretao obilježenom prometnom trakom koja se proteže uz desni rub kolnika, a ako trake nisu obilježene, dužan je vozilom u kretanju držati se što bliže desnom rubu kolnika i na tolikoj udaljenosti od njega da s obzirom na brzinu kretanja vozila uvjete prometa te na stanje i osobine ceste, ne ugrožava druge sudionike u prometu i ne izlaže sebe opasnosti. Stavkom 3. članka 47. ZSPC određena je novčana kazna za ovakvo postupanje u visini od 30,00 eur.

1. Odredba članka 293. stavka 1. ZSPC propisuje da ukoliko je prekršajem izazvana prometna nesreća u kojoj je nastala samo materijalna šteta kaznit će se počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 130,00 eur.

2. Nadalje iz odredbe članka 176. stavka 3. i 5. ZSPC slijedi da u slučaju prometne nesreće samo s materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari, vozač je dužan vlasniku vozila ili druge oštećene stvari ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću, a kaznit će se vozač ako drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari ne ostavi svoje podatke ili ne popuni Europsko izvješće i napusti mjesto prometne nesreće.

2. Na temelju cjelokupno provedenog dokaznog postupka, ocjena je suda da je okrivljenik kriv za djela za koja se tereti.

3. Naime, okrivljenik sadržajno priznaje počinjenje djela iz odredbe članka 47. stavka 2. i 3. ZSPC te time u svezi članka 293. stavka 1. ZSPC. U naravi isti ne spori da je došlo do prometne nesreće i da su nastala materijalna oštećenja na vozilu u vlasništvu LL. Navodi kako se njemu učinilo da je njegovo vozilo dodirnulo vozilo LL na što je on išao provjeriti oštećenja na vozilima kojih da nije bilo. Bez obzira na niz kontradiktornosti u njegovoj obrani, okrivljeni konačno ne spori nastanak prometne nesreće te iskazuje o nastanku materijalne štete u vidu "samo ogrebotina".

4. Kako je okrivljenik negirao potrebu provedbom prometnim vještačenjem na okolnost dinamike nastanka prometne nesreće, konačnim sadržajnim priznanjem djela iz odredbe članka 47. stavka 2. i 3. ZSPC u svezi članka 293. stavka 1. ZSPC provedba ovoga dokaza nije određena. Naime, ovaj sud kod priznanja djela prekršaja iz odredbe članka 47. stavka 2. i 3. ZSPC u svezi članka 293. stavka 1. ZSPC, nije provodio daljnje dokaze radi utvrđenja priznatih činjenica.

5. Okrivljenik tijekom iznošenja svoje obrane u više navrata ponavlja da je do kontakata dvaju vozila došlo, da je do oštećenja došlo, ali da nikako nije kriv za "napuštanje mjesta događaja". Naime, on da je nakon ovog događaja ostao na mjestu događaja te parkirao svoje vozilo na istom parkiralištu. Nije poduzimao nikakvu radnju da bi saznao ime vlasnika vozila marke Peugeot budući da on na vozilu nije vidio nikakva oštećenja. Isto tako da je on prao svoj zadnji dio vozila i zadnji dio vozila marke Peugeot da vidi da li na istomu ima kakvih oštećenja.

6. U svezi ovoga terećenog djela, zakonska odredba članka 176. stavka 3. i 5. ZSPC razgraničava dvije mogućnosti i to kada u slučaju prometne nesreće samo s materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila vozač je dužan vlasniku vozila ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću, dakle postoji obligacija ostaviti podatke o sebi i vozilu koje je uzrokovalo prometnu nesreću, dok je novčano kažnjavanje propisano za vozača ako drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ne ostavi svoje podatke ili ne popuni Europsko izvješće i napusti mjesto prometne nesreće. Dakle, ove konkretne prilike okrivljenik nije ostavio svoje podatke vlasniku oštećenog vozila, a nije niti popunio Europsko izvješće, već je naknadno bez da je išta od navedenog napravio napustio mjesto na kojemu je došlo do prometne nesreće.

7. Dakle, zakonska, a i moralna je odgovornost okrivljenika, da po oštećenju tuđeg vozila, posebno na parkiralištu koje koriste djelatnici MUP-a, koje je malo, u kolektivu gdje se uglavnom svi poznaju, ostavi kolegi vlasniku vozila svoje podatke odnosno podatke o vozilu kojim je nesreća uzrokovana. Sam okrivljenik navodi da nije poduzeo nikakvu radnju kako bi saznao ime vlasnika oštećenog vozila, pravdajući se ne postojanjem nikakvih oštećenja na vozilima.

8. Upravo se ovdje ogleda nelogičnost iskazivanja okrivljenika koji po potrebi priznaje nastanak prometne nesreće i materijalne štete, odnosno isto negira smatrajući da nije imao obvezu utvrditi tko je vlasnik oštećenog vozila jer oštećenja nije bilo.

9. Spisu je po tužitelju dostavljena video snimka nadzorne kamere parkirališnog prostora i ulaza u zgradu MUP-a na kojoj je razvidan sraz dvaju vozila (ljuljanje parkiranog vozila marke Peugeot u vl. LL) zaustavljanje okrivljenika vozilom pored, izlazak iz vozila gdje negoduje mahanjem rukama i provjerava nastala oštećenja na vozilima. U tomu trenutku okrivljenik odlazi u zgradu MUP-a iz iste izlazi noseći bocu kako sam navodi vode i papirnate ubruse te pere možebitne tragove sraza, isto opravdavajući da pere vozila kako bi utvrdio postojanje oštećenja vozila.

10. Ovako nelogično i neživotno opravdanje okrivljenika oko načina svojega postupanja kod nastanka prometne nesreće, ovaj sud ne prihvaća, pa utvrđuje krivnju okrivljenika smatrajući da je okrivljenik kao svaka osoba, osposobljena za vozača, pri tome policijski službenik, bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo postupanje nedozvoljeno te zakonom zabranjeno. Od svakoga se vozača očekuje primjena potrebne pažnje da vozilom upravlja u skladu sa stanjem na cestama, da poznaje prometna pravila, sve zabrane i upozorenja te da u slučaju nastanka prometne nesreće postupka u skladu sa zakonom.

6. Odabirući mjeru kazne za svaki počinjeni prekršaj sud je imao u vidu stupanj krivnje, opasnost djela, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i imovinsko stanje okrivljenika te svrhu kažnjavanja, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, utječe na svijest počinitelja o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja.

6.1. Pri odabiru mjere kazne sud je u smislu odredbe članka 36. PZ imao u vidu činjenicu da je okrivljenik ranije prekršajno ne osuđivan te da je djelomično djelo priznao čime je doprinio bržem i učinkovitijem odlučivanju o svojoj prekršajnoj odgovornosti u određenom dijelu optužbe. Za djelo iz odredbe članka 47. stavka 3. u svezi s odredbom članka 293. stavka 1. sve ZSPC ovaj je sud okrivljeniku izrekao zakonom propisanu novčanu kaznu u ukupnom iznosu od 190,00 eur (30,00 + 160,00 eur) dok je za djelo iz odredbe članka 176. stavak 5. ZSPC istome izrečena umanjena novčana kazna od predviđenog zakonskog minimuma, smatrajući da će se kod okrivljenika i ovako izrečenim kaznama postići svrha kažnjavanja, prvenstveno da ga se odvrati od daljnjeg činjenja ovakva postupanja.

7. Sud okrivljeniku nije izrekao zaštitnu mjeru koja joj je bila izrečena obaveznim prekršajnim nalogom.

7.1. Naime, odredbom članka 58. stavka 1. PZ propisano je da sud zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od jednog mjeseca do dvije godine može izreći počinitelju prekršaja protiv sigurnosti prometa kad postoji opasnost da će upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa, a svrha izricanja zaštitnih mjera općenito jest da se njihovom primjenom otklanjaju uvjeti koji omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja. Pritom je poštivanjem načela razmjernosti propisano da se zaštitna mjera ne smije izreći ako nije u razmjeru s težinom počinjenog prekršaja i prekršaja koji se mogu očekivati, kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti.

7.2. Uvažavajući gore navedene činjenice sud ne nalazi da kod okrivljenika postoje takve okolnosti koje bi upućivale na opasnost da bi daljnjim upravljanjem motornim vozilom ubuduće ugrožavao sigurnost prometa na cestama, u smislu života i imovine drugih sudionika, niti da bi zaštitna mjera bila u razmjeru sa stupnjem opasnosti koja od njegova ponašanja ubuduće prijeti. Kako okrivljenik nije ranije prekršajno kažnjavan, kako se protiv njega ne vodi drugi postupak, te je djelomično sadržajno priznao djelo iz odredbe članka 47. stavak 3. ZSPC, ocjena je suda da je konkretna prilika izolirani incident u inače zakonitu postupanju okrivljenika.

8. Odluka o troškovima donesena je primjereno dužini i složenosti trajanja prekršajnog postupka te imovnom stanju okrivljenika te se odnosi na paušalne troškove ovoga postupka te troškove nastale potrebom dolaska svjedoka LL iz [adresa] do mjesta sjedišta ovoga suda i natrag.

9. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

U Crikvenici 3. studenog 2025.

Zapisničar

Sudac

Melita Mrakovčić

Gordana Vulić Pavlović

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena u smislu odredbe članka 244. stavak 3. Prekršajnog zakona. Presuda je pravomoćna.

DNA:

- ovlašteni tužitelj PPRP Rijeka;

- okrivljenik uz uplatnice;